1. lipnja 2017.Diskretni šarm revizijePovodom osječkog predstavljanja makedonskog prijevoda romana Unterstadt i drugog kruga lokalnih izbora u kojima sudjeluje i njegova autorica Ivana Šojat kao kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice za gradonačelnicu Osijeka, donosimo analizu političke dimenzije Šojatina književnog teksta koji se skladno uklopio u postsocijalističke prozne trendove na ovim prostorima, barem na dva načina: kriminaliziranjem Narodnooslobodilačke borbe u skladu s teorijom o dvama totalitarizmima te viktimizacijom kapitalista izvlaštenih nakon pobjede socijalističke revolucije u Jugoslaviji.
19. prosinca 2016.Razgovor o knjizi „Garments Against Women“Anne Boyer američka je pjesnikinja, esejistica i predavačica na Kansas City Art Institutu. Objavila je nekoliko knjiga poezije, a u zagrebačkoj Booksi predstavila je svoju posljednju, višestruko nagrađenu knjigu „Garments Against Women“ – zbirku pjesama inspiriranih autoričinim životnim iskustvima u kontekstu razornih posljedica recentne financijske krize. Nakon čitanja nekoliko pjesama iz knjige, Boyer je s Dunjom Kučinac i publikom razgovarala o temama svoje književnosti, borbi za glas u muškom (spisateljskom) svijetu, mizoginiji nekih kultnih filozofa, strategijama opstanka u kapitalističkom sustavu, društvenoj reprodukciji, biopolitici te odnosima tijela i pisanja, javnog i privatnog, individualnog i kolektivnog.
18. prosinca 2016.Alice Béja: Američka nova ljevicaAmerička kulturna i politička scena u posljednjih je godinu dana doživjela velike promjene. Predsjednički izbori iznjedrili su nova imena ljevičarske politike vezane za nasljeđe pokreta Occupy Wall Street i u jednom trenutku ulijevali nadu u promjenu da bi u konačnici rezultirali pobjedom Donalda Trumpa uz ovacije krajnje desnice. U Booksi je gostovala Alice Béja, znanstvenica i medijska urednica, koja je održala predavanje "The Young American Left". Béja je ocrtala američki ljevičarski milje poznat pod nazivom "the young left" te analizirala fenomen novih ljevičarskih časopisa koji su se javili u posljednjih godina. Donosimo snimku predavanja iz Bookse.
6. prosinca 2016.Ece Temelkuran: Slobodu sam našla u apokaliptičnom realizmuU Booksi je gostovala Ece Temelkuran, nagrađivana književnica i jedna od najpoznatijih turskih političkih novinarki. Temelkuran je u Booksi razgovarala s Antonijom Letinić, urednicom portala Kulturpunkt, o aktualnoj političkoj krizi u Turskoj te svom medijskom i aktivističkom radu. Potom je održala predavanje na temu "Odnos politike i pisanja" o svom angažmanu u pisanju novinarskih i književnih tekstova. Donosimo snimku razgovora i predavanja iz Bookse.
18. srpnja 2016.Privatizacija društva: proizvodnja ljudskog viškaNa pozadini demontaže socijalnih država i resemantizacije „društva“ kao „zone nesputane trgovinske razmjene“, neujednačena tržišna utakmica tretira mase ljudi u najboljem slučaju kao jeftinu radnu snagu, a ni srednja klasa više ne uživa nekadašnju razinu sigurnosti i materijalnih privilegija – zbog čega postaje potencijalno prijemčiva za fašizirajuće trendove obračunavanja s percipiranom „nelojalnom konkurencijom“. Pročitajte proširenu, prilagođenu verziju intervjua s voditeljicom programa „Motor mijene“.
17. lipnja 2016.Sjón: Marginalci testiraju humanost društvaNa Booksinoj tribini "Književnost, između", koja se bavi odnosom između književnosti i srodnih umjetnosti, gostovao je poznati islandski književnik, pisac tekstova za glazbu i operu te scenarist Sigurjón Birgir Sigurdson, poznatiji pod umjetničkim imenom Sjón. U Booksi smo sa Sjónom razgovarali o njegovoj dugogodišnjoj suradnji s Björk, o radu na filmu "Ples u tami" Larsa von Triera, o islandskim narodnim pričama i queer književnosti, o libretu i drami, o nadrealizmu i panku, o Zagreb Prideu koji se održava dan kasnije. Sjónovo gostovanje održalo se u sklopu projekta "Prošireni estetički odgoj" koji se bavi promišljanjem odnosa estetike i obrazovanja. Donosimo snimku razgovora u Booksi.
14. lipnja 2016.Mark Kingwell: Našu ideju sreće treba radikalno revidiratiU Booksi, u ciklusu razgovora pod nazivom "Piščev dnevnik", književnik David Albahari kroz razgovore s književnicima, teoretičarima i umjetnicima važnim za njegov rad pokušava oslikati svoj intelektualni i umjetnički svijet. U Booksi je ugostio Marka Kingwella, poznatog kanadskog filozofa, kritičara, medijskog komentatora, profesora na Sveučilištu u Torontu i autora šesnaest knjiga. S Albaharijem je razgovarao o zapadnom viđenju pojma "sreće" i političkom potencijalu književnosti i filozofije. Njihov razgovor održao se u sklopu projekta "Prošireni estetički odgoj" koji se bavi promišljanjem odnosa estetike i obrazovanja. Donosimo snimku razgovora u Booksi.
13. lipnja 2016.Ildiko Lovas: Istraživanje povijesti ne smije biti selektivnoU Booksi, u ciklusu razgovora pod nazivom "Piščev dnevnik", književnik David Albahari kroz razgovore s književnicima, teoretičarima i umjetnicima važnim za njegov rad pokušava oslikati svoj intelektualni i umjetnički svijet. U Booksi je ugostio nagrađivanu mađarsko-srpsku spisateljicu, prevoditeljicu, kritičarku i urednicu Ildiko Lovas. Razgovarali su o odrastanju i pisanju u višejezičnoj sredini, književnosti na mađarskom jeziku i odnosu prema nacionalnim povijestima. Njihov razgovor održao se u sklopu projekta "Prošireni estetički odgoj" koji se bavi promišljanjem odnosa estetike i obrazovanja. Donosimo snimku razgovora u Booksi.
7. lipnja 2016.David Grossman: Antifašizam uvijek ima smislaU Booksi, u ciklusu razgovora pod nazivom "Piščev dnevnik", književnik David Albahari kroz razgovore s književnicima, teoretičarima i umjetnicima važnim za njegov rad pokušava oslikati svoj intelektualni i umjetnički svijet. U Booksi je ugostio Davida Grossmana, mirovnog aktivista i jednog od najpoznatijih izraelskih književnika. Albahari i Grossman razgovarali su o metodama pisanja romana, o književnosti kao govoru o osobnim i društvenim traumama, kao i o aktualnim političkim zbivanjima u povodu Dana antifašističke borbe. Njihov razgovor održao se u sklopu projekta "Prošireni estetički odgoj" koji se bavi promišljanjem odnosa estetike i obrazovanja. Donosimo snimku razgovora u Booksi.
22. travnja 2016.Drugi iz našeg sokakaU načinu na koji se iz perspektive književne kritike oblikovao recepcijski horizont za „Oblak boje kože“, Lujanovićev „roman romske tematike“, izbjegnuto je pitanje proizvodnje institucionalne društvene nejednakosti manjine o kojoj se govori. Zanemarujući strukturne povlastice koje su nam dane, iz unaprijed uvjetovanih pozicija, Drugoga prevodimo uvijek iznova u nejednakog parnjaka. Možemo li spram rasizma usvojiti kritički odnos ukoliko ne adresiramo ključne aspekte njegova perpetuiranja?
21. prosinca 2015.Književni život na vašem newsfeeduPraksa eksternalizacije troškova marketinga u književnom svijetu pretvara manje afirmirane autor/ic/e u promotor/ic/e vlastita rada na društvenim mrežama, koje postaju prostor za nove oblike posredovanja između književnog teksta i publike. Komunikacijski horizont koji se otvara za književnu kritiku u takvom medijskom ambijentu nužno biva određen i logikom marketinških okvira. "Restauracija kapitalizma nakon 1990. povukla je za sobom restrukturiranje izdavaštva prema komercijalnoj logici – ali bez komercijalne logistike. U aktualnim 'kriznim' uvjetima ne samo da je domaćoj književnosti teško osigurati privid glamura ili spektakla, već i elementarno dostojanstvo pisanja i osobe koja stoji iza njega dolazi pod znak pitanja."
5. lipnja 2015.Alberto Manguel: Internet ne može pohraniti sveU Booksi, u ciklusu razgovora pod nazivom "Piščev dnevnik", književnik David Albahari će kroz razgovore s književnicima, teoretičarima i umjetnicima važnim za njegov rad pokušati oslikati svoj intelektualni i umjetnički svijet. Tako će svoju istoimenu kolumnu koju objavljuje na portalu Booksa.hr dovesti pred publiku, a njegov prvi gost je argentinski pisac i prevoditelj Alberto Manguel, autor "Povijesti čitanja", poznat i po kućnoj biblioteci s preko 30.000 knjiga. Njihov razgovor održao se u sklopu projekta "Prošireni estetički odgoj" koji se bavi promišljanjem odnosa estetike i obrazovanja. Donosimo snimku Manguelovog gostovanja u Booksi i razgovora s Albaharijem.
Diskretni šarm revizije
Povodom osječkog predstavljanja makedonskog prijevoda romana Unterstadt i drugog kruga lokalnih izbora u kojima sudjeluje i njegova autorica Ivana Šojat kao kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice za gradonačelnicu Osijeka, donosimo analizu političke dimenzije Šojatina književnog teksta koji se skladno uklopio u postsocijalističke prozne trendove na ovim prostorima, barem na dva načina: kriminaliziranjem Narodnooslobodilačke borbe u skladu s teorijom o dvama totalitarizmima te viktimizacijom kapitalista izvlaštenih nakon pobjede socijalističke revolucije u Jugoslaviji.
Razgovor o knjizi „Garments Against Women“
Anne Boyer američka je pjesnikinja, esejistica i predavačica na Kansas City Art Institutu. Objavila je nekoliko knjiga poezije, a u zagrebačkoj Booksi predstavila je svoju posljednju, višestruko nagrađenu knjigu „Garments Against Women“ – zbirku pjesama inspiriranih autoričinim životnim iskustvima u kontekstu razornih posljedica recentne financijske krize. Nakon čitanja nekoliko pjesama iz knjige, Boyer je s Dunjom Kučinac i publikom razgovarala o temama svoje književnosti, borbi za glas u muškom (spisateljskom) svijetu, mizoginiji nekih kultnih filozofa, strategijama opstanka u kapitalističkom sustavu, društvenoj reprodukciji, biopolitici te odnosima tijela i pisanja, javnog i privatnog, individualnog i kolektivnog.
Privatizacija društva: proizvodnja ljudskog viška
Na pozadini demontaže socijalnih država i resemantizacije „društva“ kao „zone nesputane trgovinske razmjene“, neujednačena tržišna utakmica tretira mase ljudi u najboljem slučaju kao jeftinu radnu snagu, a ni srednja klasa više ne uživa nekadašnju razinu sigurnosti i materijalnih privilegija – zbog čega postaje potencijalno prijemčiva za fašizirajuće trendove obračunavanja s percipiranom „nelojalnom konkurencijom“. Pročitajte proširenu, prilagođenu verziju intervjua s voditeljicom programa „Motor mijene“.
Drugi iz našeg sokaka
U načinu na koji se iz perspektive književne kritike oblikovao recepcijski horizont za „Oblak boje kože“, Lujanovićev „roman romske tematike“, izbjegnuto je pitanje proizvodnje institucionalne društvene nejednakosti manjine o kojoj se govori. Zanemarujući strukturne povlastice koje su nam dane, iz unaprijed uvjetovanih pozicija, Drugoga prevodimo uvijek iznova u nejednakog parnjaka. Možemo li spram rasizma usvojiti kritički odnos ukoliko ne adresiramo ključne aspekte njegova perpetuiranja?