Iz medija – 2. dan preuzimanja Filozofskog fakulteta: 21. travnja

24sata: “Zadarski studenti podržali prosvjed i blokirali nastavu”
“Oko podneva su na fakultet došli mladi HSS-ovci Ina Korošec i Hrvoje Horvat koji su pozivali na prekid prosvjeda. Prema njima školarine bi trebalo smanjiti, a ne ukinuti. Nakon provokativnih pitanja novinara ubrzo su odustali i otišli.”

Business.hr: “Studenti Filozofskog fakulteta nastavljaju blokadu”
“Prodekan Filozofskog fakulteta Damir Boras sazvao je sjednicu pročelnika katedra, koji od 11 sati razmatraju situaciju nakon što su prosvjednici uspjeli opstruirati nastavu. Ta je sjednica još u tijeku.” (clanak objavljen u 14:42)

Dnevnik.hr: “‘Novaca za besplatno obrazovanje ima, ali se pogrešno troši'”
“Studenti traže besplatno obrazovanje jer tvrde da ima dovoljno novaca iz poreza koji svi plaćamo. Stručnjaci koje smo kontaktirali većinom se slažu s time te poručuju da Vlada ima krive prioritete.” U članku možete naći izjave Gvozdena Flege, Ljilje Vokić i akademika Vlatka Silobrčića.

Dnevnik.hr: “Rektor priznao: ‘Školarine nepravično i loše postavljene'” (plus video s izjavom prorektorice Sveučilišta u Zadru Ane Proroković)
“‘Mislim da je dobar dio ovoga što smo čuli od studenata utemeljen i da bi zajednički trebali im dati podršku, pa evo pozivam sad i profesore našeg sveučilišta i druge djelatnike da im se pridruže’, izjavila je prorektorica sveučilišta u Zadru Ana Proroković.
Rektor zagrebačkog sveučilišta nije zadovoljan. ‘Predložio sam da odmah sjednemo i razgovaramo. On je rekao ne, oni žele samo plenumski razgovarati, dakle staviti rektora u inferiorni položaj pred skupinom od stotinu drugih’, dodaje Bjeliš no priznaje kako su školarine u Hrvatskoj ‘prije svega nepravično, nelogično i loše postavljene.’
U Ministarstvu znanosti ne usude se reći hoće li i što poduzeti. I na drugi dan blokade nastave, predvodnici društva znanja nezadovoljne studente ignoriraju.”

H-alter: “Borba se širi i na druge fronte, Primorac bez taktike”
“Što se studenata s Filozofskog fakulteta tiče, tamo se svakim danom okuplja sve više ljudi koji se nastoje na različite načine pridružiti svojim kolegama. Dokaz tome je drugi plenum za koji se tražilo mjesto na podu više, a mnogi su ostali i na hodniku pred najvećom dvoranom Filozofskog fakulteta.”

Hrvatska radiotelevizija: “Širi se studentska blokada” (plus video)
“Vijeće zagrebačkoga Filozofskog fakulteta sutra će održati sjednicu na koju će pozvati i predstavnike Nezavisne inicijative za pravo na besplatno obrazovanje kako bi raspravili zahtjeve studenata i uskladili stajališta koja bi poslali Sveučilištu i Vladi. Izjavio je to prodekan za znanost Damir Boras nakon trosatne sjednice pročelnika katedara.”

Index.hr: “Ako je besplatno obrazovanje nemoguće, zašto ga ima 13 članica EU?”
“Podršku inicijativi studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji od Vlade i Ministarstva obrazovanja zahtijevaju ukidanje naplaćivanja visokoškolskog obrazovanja na svim razinama, pružila je danas i slabo poznata stranka Zelena alternativa – Stranka potrošača.”

Javno.com: Studenti štrajkaši zatvoreni na faksu (plus foto i video)
“- Nas 20-30 ostat će ovdje cijelu noć, organizirali smo dežurstva po smjenama i ostajemo dok nam se ne ispune zahtjevi – rekao nam je jedan od organizatora prosvjeda, koji je htio ostati anoniman.”

Javno.com: ” Prosvjednici: Nismo gerilci i nastavljamo blokadu” (plus foto)
“- Prvi dan blokade protekao je po planu, disciplinirano i bez incidenata. Imamo veliku podršku studenata, te odličnu posjećenost predavanja i tribina u sklopu alternativnog edukativnog programa – rekao je jedan od izabranih glasnogovornika studentske akcije.”

Javno.com: “Studenti nisu u planu i programu ministra Primorca”
“- Komentar se svakako može očekivati, ali o pojavljivanju ministra na Filozofskom fakultetu zasad nema govora – rekli su nam iz ureda za odnose s javnošću pri Ministarstvu.”

Javno.com: “Unatoč blokadi 4 studentice predale seminare” (plus foto)
“Studenti su se okupili i skandiranjem podržali profesoricu i djevojke koje nisu željele otkriti ime niti o kojem je predmetu riječ. Jedan od studenata nam je rekao kako smatra da su ovim potezom pokazali kako ipak nisu ‘gerilci kojih se treba bojati nego razumni ljudi koji znaju ocijeniti kada i kako krenuti u kompromise’.”

Javno.com: “HSS pred Filozofskim protiv prosvjednika” (plus foto)
“Pred zgradu Filozofskog fakulteta došli su predsjednici Sveučilišne organizacije Hrvatske seljačke stranke (HSS) Ina Korošec i Hrvoje Horvat koji su blokadu predavanja ocijenili neetičnom i zahtjeve prosvjednika nerealnima. (…)
– Studenti bi se trebali baviti drugim pitanjima poput lošeg smještaja u domovima, prehrane u studentskim menzama, provedbe Bologne. Slažemo se da su cijene postdiplomskih studija previsoke, no nismo za ukidanje školarina, nego za njihovo smanjenje – rekao je Hrvoje Horvat.”

Javno.com: “U strahu od štrajka tajna predavanja u kabinetima”

Javno.com: “Dogovor Filozofskog fakulteta i studenata sutra?”
“Priznao je kako je moguće da su profesori kroz uvođenje bolonjskog procesa previdjeli činjenicu da je zakonom utvrđeno da obrazovanje država financira ‘u cijelosti ili djelomično’.
– Očito uvođenjem bolonjskog procesa nisu bile riješene neke stvari koje su nam obećane. Naravno da želimo besplatno obrazovanje na svim razinama i moguće je da smo previdjeli činjenicu da bi se mogli pojaviti ovakvi problemi – rekao je Boras.
(…) Boras ne zna koliko je točno država lani platila participacije u školarini na Filozofskom fakultetu, ali je rekao kako je riječ o otprilike 28 milijuna kuna. Nije precizno znao ni koliko jedan student stoji državu, ali je otkrio da je puna cijena redovitoga trogodišnjeg doktorskog studija 100 tisuća američkih dolara.”

Javno.com: “I Fakultetu političkih znanosti prijeti blokada”
“Potpora je prvo stigla od kolega njihova fakulteta, zatim su svoj fakultet blokirali i studenti srodnog im fakulteta u Zadru, a sada se pokreće i konkretna inicijativa na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. (…) U njihovom proglasu, kojim pozivaju na blokadu zgrade fakulteta, stoji:

Zauzimanjem fakulteta bi se obustavilo provođenje nastave, ispita i kolokvija i pružila podrška studentima FFZG-a koji su već poduzeli taj korak. Blokada bi započela po dogovoru, a trajala bi sve dok se ne odobre naši uvjeti:
1) UKIDANJE ŠKOLARINA
2) BESPLATNI UPIS NA PREDDIPLOMSKI, DIPLOMSKI I POSTDIPLOMSKI STUDIJ.
3) UKIDANJE BOLONJSKOG PROCESA
4) VEĆE SUDJELOVANJE STUDENATA U UPRAVLJANJU SVEUČILIŠTEM”

Nova TV: Petominutni prilog dnevnika Nove TV od 20.4.2009. (video)

T-portal: “Studentski bunt se proširio na Zadar” (plus video)
“Prema procjenama, prvoga dana prosvjeda u studentskim aktivnostima je sudjelovalo najmanje tisuću studenata. Blokada će se nastaviti sve dok god Plenum studenata bude izglasavao da traje. Na plenumu koji se održava svaki dan mogu sudjelovati svi zainteresirani studenti Filozofskog fakulteta, kao i ostali zainteresirani. Prema riječima isturenih članova Nezavisne incijative studenata Filozofskog fakulteta nastavak blokade je izglasan na sinoćnjem plenumu na kojem je sudjelovalo više od 500 studenata.”
U članku možete naći izjave Ane Proroković, Nevena Budaka, Žarka Puhovskog, Borislava Mikulića i Ive Goldsteina te pjesmu Predraga Lucića.

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.