Seminar

Antikapitalistički seminar

Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!

Autorica vizuala: Sanja Preldžić

Šesti Antikapitalistički seminar u organizaciji portala Slobodni Filozofski i Subversive festivala ove će se godine održati od 1. do 7. lipnja 2026. godine u sklopu Škole suvremene humanistike. Seminar je osmišljen kao oblik političke edukacije koja će kreirati uvjete i prostor za kritičko promišljanje načina na koji se razumiju i upotrebljavaju pojmovi, ideje i teorije usmjerene prema društvenoj promjeni, a teži obuhvatiti različite aspekte političkoga organiziranja i spoznaja koje iz njih proizlaze. Globalni kapitalizam, iscrpljen vlastitim proturječjima, pribjegava sve brutalnijim oblicima nacionalističkoga i imperijalnoga nasilja i s njima uvezanih opresija. Genocid u Palestini, američki i izraelski napad na Iran, razgranate industrija i trgovina oružjem i destruktivni migracijski režimi doprinose urgentnosti razgovora o tome kako misliti svijet oko nas i djelovati u njemu. Seminar nastoji intervenirati u dominatne narative i ideologeme kojima se naturaliziraju eksploatacija, militarizam i sistemsko razvlašćivanje. 

Svaki oblik znanja koji prikriva svoju političnost zapravo je instrument održavanja statusa quo. Stoga, seminar teži izgradnji epistemološkog fronta koji radikalnu imaginaciju ne vidi kao utopijski bijeg, već kao nužni alat za demontažu postojećih odnosa moći, odbacujući pozitivistički imperativ „neutralnosti“ i zaranjajući u srž historijsko-materijalističkih procesa koji oblikuju našu stvarnost. Antikapitalizam nije samo negacija; on je svjestan, kolektivni napor prema stvaranju društva u kojem ljudski život, rad i priroda više neće biti sirovine za akumulaciju kapitala. Pozivamo vas na zajedničko promišljanje o transformaciji, u prostoru koji ne nameće gotove odgovore, već teži postati podrška slobodnom i kritičkom djelovanju. 

Seminar će se održavati u poslijepodnevnim i večernjim satima u Srpskom kulturnom centru (Preradovićeva 21, u dvorištu) i Biblioteci SKD-a (Preradovićeva 18/1). U prostoru Biblioteke smo samo 5. lipnja. Preporučuje se polaznicima_ama da poprate i preostali program ovogodišnjeg festivala.

Za prijavu je dovoljno da nam pošaljete svoje ime, prezime i rod koji koristite u govoru o sebi na slobodnifilozofski@gmail.com. Ako želite, možete nam u par rečenica napisati i svoju motivaciju ili navesti dosadašnje iskustvo. Prijave su otvorene do 23. svibnja 2026.

Predavanja i radionice drže: Nina Čolović, Stipe Ćurković, Lazar Petković, Maja Solar, Vladimir Milenković, Jovan Džoli Uličević, Marko Vukčević, Mate Rupić, Ante Andabak, Domagoj Kučinić, Karla Crnčević, Dina Pokrajac, Azul Aizenberg, Esteban Bellotto Kuzminsky, Ghassan Salhab.

Seminar koordiniraju: Karolina Hrga, Andrea Vuljević, Nina Čolović, Eva Marija Jurešić

 

Teme seminara:

    • teorija ideologije
    • maskulinitet i fašizam 
    • dokidanje roda i obitelji
    • nacija i nacionalizam na ljevici
    • utjecaj imperijalističkih politika na kinesku ekonomiju
    • emancipacijski potencijal urbanih zajedničkih prostora
    • Freud i seksualnost
    • Fanonova antikolonijalna kritika
    • preplitanja i sukobi feminizama
    • marksistička književna teorija danas
    • materijalističko čitanje glazbe
    • Palestina i borbeni film


Seminarska brošura s opisima predavanja i literaturom dostupna je ovdje

 

RASPORED

 

Ponedjeljak (1.6.)

17.30 Uvod u seminar

18.00 Nina Čolović – Nacija i nacionalizam na ljevici

20.00 Stipe Ćurković – Teorija ideologije

 

Utorak (2.6.)

17.30 Jovan Džoli Uličević i Marko Vukčević – Samoodređenje: kamen spoticanja i prostor politizacije

19.30 Nina Čolović – Abolicija roda i obitelji

 

Srijeda (3.6.)

17.30 Stipe Ćurković – Neoliberalni subjekt, maskulinitet, fašizacija 

19.30 Ante Andabak – Post-kritičkom vremenu uprkos: marksistička književna teorija danas

 

Četvrtak (4.6.)

17.30 Maja Solar – Nema jednog feminizma: linije preplitanja i sukoba

19.30 Lazar Petković – Frojdova teorija subjektivnosti i seksualnosti

 

Petak (5.6.)

17.30 Vladimir Milenković – Kraj hegemonije i alternative: preispitivanje Arrighijeve teze o ne-kapitalističkom razvoju Kine

19.30 Lazar Petković i Maja Solar – Čemu Fanon danas?

 

Subota (6.6.) 

11.00 Domagoj Kučinić – Kako materijalistički misliti glazbu?

13.00 Mate Rupić  – Urbani pejzaži kao zajedničko dobro: borba, baština, sjećanje

 

Nedjelja (7.6.)

16.00 Video Tracts For Palestine (anonimna grupa autora, 43 min, 2023-2026, različite zemlje, digitalno, boja), projekcija + zoom razgovor s redateljem i članom kolektiva. Sudjeluju: Ghassan Salhab, Dina Pokrajac

17.30 Karla Crnčević – Uvod u radionicu borbenog filma (30 min) + zoom razgovor s Azul Aizenberg & Estebanom Bellottom Kuziminskyim (kolektiv R.A.T.A.)

 

Autorica vizuala: Sanja Preldžić

 

8. svibnja 2026.
Tagovi:
, , , , , , , , , , ,

Vezani članci

  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Povodom 120. obljetnice prvog izdanja Freudovih "Tri rasprave o seksualnoj teoriji", vraćamo se tekstu koji radikalno destabilizira dihotomiju normalno–patološko. Uvođenjem infantilne seksualnosti i otklonom od funkcionalizma, Freud otvara prostor za procesualno i subverzivno razumijevanje seksualnog iskustva. Ovaj povratak ranom Freudu nudi teorijski i politički produktivan uvid u unutarnje napetosti teorije koja i danas prokazuje naslijeđene viktorijanske predodžbe o subjektivnosti.
Arhiva članaka