kolumna

Iz medija – 33. i 34. dan preuzimanja Filozofskog fakulteta: 22. i 23. svibnja

24sata: Slavni teoretičar podržao hrvatske studente: U boj!
Vlast se plaši: Slovenski je filozof podržao zagrebačke studente i njihove zahtjeve te dodaoda ga je stid što slovenske kolege nisu učinile isto.

Bussines.hr: BISER DANA – Andrija Hebrang
“Primorac je postupio vrlo lucidno, odgovorio je jezikom onih koji su mu to namjestili.”

Business.hr: Nastavlja se blokada zagrebačkog Filozofskog fakulteta
Plenum Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sinoć je nakon duge i burne rasprave većinom glasova odlučio i u subotu nastaviti blokadu tog Fakulteta.

Index.hr: Žižek podržao studente: Ja sam za pravu dozu nasilja
Gotovo do zadnjeg mjesta studenti zagrebačkog Filozofskog fakulteta ispunili su “sedmicu” kako bi poslušali predavanje legendarnog pop-filozofa Slavoja Žižeka, koji je već ranije pismenim putem podržao studente u njihovoj borbi za besplatno obrazovanje, a danas je došao u Zagreb kako bi im se i osobno obratio.

Javno.hr: Aukcija: Početna cijena studenta 10.000 kuna (foto)
S aukcije svojih glava na glavnom zagrebačkom trgu u nadi da će postići bolju cijenu studenti su poručili ministru Primorcu: Ajde, više!

Javno.hr: Filozofski nastavlja s blokadom, prijete sankcije
Studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu odlučili su na plenumu nastaviti blokadu fakulteta te upozorili kolege prosvjednike na sankcije.

Javno.hr: Žižek: Studenti budite hrabriji, riskirajte više
Slavoj Žižek je predavanjem na zagrebačkom Filozofskom fakultetu pružio potporu studentima koji traže besplatno obrazovanje.

Jutarnji List: Primorac: Zašto sam vikao ‘Ostavka’? Samo sam spontano reagirao
Dugo će ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac pamtiti srijedu 20. svibnja uvečer i bizaran spektakl koji je on sam priredio okupljenim studentima i predstavnicima medija nakon što je završio gostovanje na Radiju 101.

Kontra-punkt: Studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu nastavljaju blokadu
Iako se očekivalo da u petak bude isglasan prekida blokade na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, studenti su nastavili nastavak blokade. Čuli su se i studentski glasovi protiv blokade.

mojportal.hr: Studenti odlučni: Nastavlja se blokada Filozofskog fakulteta
Plenum Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sinoć je nakon duge i burne rasprave većinom glasova odlučio i nastaviti blokadu toga Fakulteta.

Monitor.hr: Žižek na Filozofskom!
Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koji je posljednjih mjesec dana žarište najživljeg studentskog gibanja u Hrvatskoj u posljednjih 40 godina, u subotu u podne gostuje svjetski poznati slovenski filozof i teoretičar psihoanalize Slavoj Žižek, koji će tom prilikom promovirati svoje knjige Paralaksa i Bog na mukama.

Monitor.hr: Studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu nastavljaju blokadu
Iako se očekivalo da u petak bude isglasan prekida blokade na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, studenti su nastavili nastavak blokade. Čuli su se i studentski glasovi protiv blokade.

Novi list: Žižek studentima: Nastavite borbu
Fakulteti se trebaju udružiti, a studenti ustrajati bez kompromisa, poručio je slovenski filozof Slavoj Žižek.

Poslovni.hr: Studenti Filozofskog fakulteta nastavljaju blokadu
Plenum Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sinoć je nakon duge i burne rasprave većinom glasova odlučio i u subotu nastaviti blokadu toga Fakulteta.

Slobodna Dalmacija: Slavoj Žižek studentima: Oni gore vas se boje
Filozofska zvijezda Slavoj Žižek, koji boravi u Zagrebu na Subversive Film Festivalu, jučer je gostovao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je predstavio svoje knjige “Paralaksa” i “Bog na mukama”.

Subversive Film Festival: Žižek na Filozofskom!
Danas u podne, u sklopu promocije knjiga „Paralaksa“ (Antibarbarus, 2009.) i „Bog na mukama“ (Ex Libris, 2008.), Slavoj Žižek je posjetio Filozofski fakultet u Zagrebu, gdje je nakon uvodnih riječi Srećka Horvata, Borisa Gunjevića i Željka Tanjića, održao kraće predavanje i odgovarao na pitanja publike.

T-portal: Studenti Filozofskog fakulteta ipak nastavljaju blokadu
Plenum Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sinoć je nakon duge i burne rasprave većinom glasova odlučio i u subotu nastaviti blokadu.

Večernji list: Zadarski studenti ismijali posjet predstavnika HHO-a Sveučilištu (foto)
S obzirom da ste prilikom dolaska na naše Sveučilište pokazali nezainteresiranost za probleme zbog kojih su Vas studenti zvali, ovim putem Vam se obraćamo kako bi odbili bilo kakvu daljnju suradnju s Vama i s Vašom institucijom – reakcija je to Nezavisne inicijative Sveučilišta u Zadru na zahvalu Ive Banca, predsjednika HHO-a prilikom posjeta Sveučilištu.

Večernji list: Žižek: Potrebna je prava doza nasilja, jači pritisak na vlast
Slavni, vjerojatno najpoznatiji filozof današnjice, Slovenac Slavoj Žižek, održao je danas na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predavanje studentima. Žižek je gostovao na fakultetu u sklopu Subversive Film Festivala.

23. svibnja 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka