Iz medija – suspenzija blokade: 26. i 27. svibnja

Dnevnik.hr: Počela nastava na zagrebačkom Filozofskom fakultetu
Fakultetsko vijeće na današnjoj je sjednici odlučilo da se izostanci s nastave od 20. travnja do 24. svibnja neće uzimati u obzir kao izostanci za uskraćivanje potpisa za testiranje semestra, izjavio je nakon sjednice dekan Miljenko Jurković.

Glas Slavonije: O budućnosti i kvaliteti visokog obrazovanja odlučivat će i studenti
Bjeliš je izvijestio o zaključcima sjednice Rektorskog zbora i govoreći o studentskim prosvjedima, diplomatski kazao da su “rektori analizirali događanja proteklih mjesec dana”, ponavljajući tezu o uspostavi kriterija uspješnosti kao uvjeta za besplatno visoko obrazovanje.

Glas Slavonije: Ministar Primorac: Ako restoran ne bude radio, bit će problema!
Otvaranje novog studentskog restorana u campusu, zamišljeno kao “kruna” Dana osječkog Sveučilišta, na kraju se pretvorilo u – grotesku. Objekt vrijedan 19,77 milijuna kuna jučer je svečano otvoren, no odmah nakon odlaska 150 uzvanika, njegova vrata su zaključana do 1. listopada!

H-alter: To je i naša stvar!
Nevladine organizacije iskazale su danas podršku studentskoj borbi i pozvale ministra Primorca da prizna da nismo nikakvo “društvo znanja”.

Hrvatska radiotelevizija: Sjednica Rektorskog zbora (foto + video)
Zaključeno je i da provedba Bolonjskog procesa ni u kojem slučaju ne dolazi u pitanje te će se nastaviti s daljnjim usklađivanjem hrvatskoga visokoobrazovnog sustava s europskim sustavom.

Index.hr: “E-Sexy” Čengić uhvaćen u laži iliti dobro je biti šef studentske udruge
Tomislav Čengić o čijem smo trošenju novca riječkih studenata već ranije pisali, pokazao se kao loš gospodar i novca udruge “Foss MedRi” iliti Fakultetske udruge svih studenata Medicinskog fakulteta u Rijeci, a s obzirom da se nije na vrijeme prijavio za predsjednika te udruge izvjesno je i da je učinio prekršaj iz Zakona o udrugama, doznajemo u Registru udruga.

Javno.hr: Organizacije civilnog društva podržale studente
Čak 47 organizacija civilnog društva izrazilo je potporu prosvjedima studenata ocijenivši ih kao pozitivan primjer pritiska na institucije.

Javno.hr: Treba izjednačiti diplome učiteljskih smjerova
Od Ministarstva obrazovanja očekuje se odluka o imenovanju radne skupine za rad na zakonima iz područja visokog obrazovanja.

Jutarnji list: Vratila se nastava na zagrebački Filozofski fakultet
Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od danas se ponovno održava nastava, a Fakultetsko vijeće je odlučilo da studentima neće biti uskraćeni potpisi zbog nedolaska na nastavu tijekom blokade fakulteta od 20. travnja do 24. svibnja.

Monitor.hr: Rektorski zbor o studentskim prosvjedima i zakonskim izmjenama
Predsjednik Rektorskog zbora visokih učilišta RH i rektor zagrebačkoga Sveučilišta Aleksa Bjeliš izjavio je večeras u Osijeku da su predstavnici Ministarstva znanosti, na sjednici Zbora, izvijestili kako Ministarstvo danas treba donijeti odluku o imenovanju nacionalne radne skupine za rad na novoj legislativi iz područja visokog obrazovanja te uspostavi tzv. “kriterija uspješnosti”, što bi bili elementi budućeg sustava financiranja studija.

Nacional: Plati i šuti: Turobna budućnost medicine i obrazovanja
U štrajku studenata zaboravilo se ipak na najvažnije: pa ne studiraju oni samo za sebe, već i za društvo!

Novi list: Jurković: Studentima neće biti uskraćeni potpisi
Fakultetsko vijeće na sjednici je odlučilo da se izostanci s nastave od 20. travnja do 24. svibnja neće uzimati u obzir kao izostanci za uskraćivanje potpisa za testiranje semestra, izjavio je nakon sjednice dekan Miljenko Jurković.

Osijek 031: Gdje ste se skrivali 34 dana – rektor Bjeliš odgovara…
Budući je u ponedjeljak, 25. svibnja, u Rektoratu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku održana sjednica Rektorskog zbora visokih učilišta Republike Hrvatske, odlučili smo iskoristiti priliku i na tiskovnoj konferenciji postaviti nekoliko pitanja predsjedniku Rektorskog zbora, prof. dr. sc. Aleksi Bjelišu.

Slobodna Dalmacija: Počela nastava na Filozofskom, potpisi neće biti uskraćeni
Odlučeno je i da se mogu tražiti “zamjenske vrste nadoknade studijskih obaveza” nastalih za vrijeme održavanja nastave na alternativnim lokacijama (od 11. svibnja do 22. svibnja), rekao je dekan.

Večernji list: Stručnjaci upozoravaju: Vlast ne želi jednako obrazovanje za sve, već da to bude privilegij bogatih
Uglavnom imućnije osobe (80 posto njih) šalju svoju djecu na visokoobrazovni studij, dok se tek trećina djece siromašnih obitelji školuje u visokoobrazovnim institucijama, istraživanja su o dostupnosti fakultetskog obrazovanja na globalnoj razini.

Večernji list: Sindikat ‘Preporod’: Štrajk uspio, a plaće smanjene!
Nešto manje od 9000 članova Sindikata “Preporod”, odnosno oko 15 posto zaposlenih u osnovnim i srednjim školama odbacit će Sporazum koji će se uskoro staviti na referendum za potpisivanje djelatnicima javnih službi u kojem se, uz ostalo, definira njihova plaća do 2016. godine.

Vjesnik: Intervju rektora Bjeliša Vjesniku
U vikend-izdanju Vjesnika izašao je opširan intervju rektora zagrebačkog Sveučilišta prof.dr. Bjeliša.

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.