Iz medija – suspenzija blokade: 26. i 27. svibnja

Dnevnik.hr: Počela nastava na zagrebačkom Filozofskom fakultetu
Fakultetsko vijeće na današnjoj je sjednici odlučilo da se izostanci s nastave od 20. travnja do 24. svibnja neće uzimati u obzir kao izostanci za uskraćivanje potpisa za testiranje semestra, izjavio je nakon sjednice dekan Miljenko Jurković.

Glas Slavonije: O budućnosti i kvaliteti visokog obrazovanja odlučivat će i studenti
Bjeliš je izvijestio o zaključcima sjednice Rektorskog zbora i govoreći o studentskim prosvjedima, diplomatski kazao da su “rektori analizirali događanja proteklih mjesec dana”, ponavljajući tezu o uspostavi kriterija uspješnosti kao uvjeta za besplatno visoko obrazovanje.

Glas Slavonije: Ministar Primorac: Ako restoran ne bude radio, bit će problema!
Otvaranje novog studentskog restorana u campusu, zamišljeno kao “kruna” Dana osječkog Sveučilišta, na kraju se pretvorilo u – grotesku. Objekt vrijedan 19,77 milijuna kuna jučer je svečano otvoren, no odmah nakon odlaska 150 uzvanika, njegova vrata su zaključana do 1. listopada!

H-alter: To je i naša stvar!
Nevladine organizacije iskazale su danas podršku studentskoj borbi i pozvale ministra Primorca da prizna da nismo nikakvo “društvo znanja”.

Hrvatska radiotelevizija: Sjednica Rektorskog zbora (foto + video)
Zaključeno je i da provedba Bolonjskog procesa ni u kojem slučaju ne dolazi u pitanje te će se nastaviti s daljnjim usklađivanjem hrvatskoga visokoobrazovnog sustava s europskim sustavom.

Index.hr: “E-Sexy” Čengić uhvaćen u laži iliti dobro je biti šef studentske udruge
Tomislav Čengić o čijem smo trošenju novca riječkih studenata već ranije pisali, pokazao se kao loš gospodar i novca udruge “Foss MedRi” iliti Fakultetske udruge svih studenata Medicinskog fakulteta u Rijeci, a s obzirom da se nije na vrijeme prijavio za predsjednika te udruge izvjesno je i da je učinio prekršaj iz Zakona o udrugama, doznajemo u Registru udruga.

Javno.hr: Organizacije civilnog društva podržale studente
Čak 47 organizacija civilnog društva izrazilo je potporu prosvjedima studenata ocijenivši ih kao pozitivan primjer pritiska na institucije.

Javno.hr: Treba izjednačiti diplome učiteljskih smjerova
Od Ministarstva obrazovanja očekuje se odluka o imenovanju radne skupine za rad na zakonima iz područja visokog obrazovanja.

Jutarnji list: Vratila se nastava na zagrebački Filozofski fakultet
Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od danas se ponovno održava nastava, a Fakultetsko vijeće je odlučilo da studentima neće biti uskraćeni potpisi zbog nedolaska na nastavu tijekom blokade fakulteta od 20. travnja do 24. svibnja.

Monitor.hr: Rektorski zbor o studentskim prosvjedima i zakonskim izmjenama
Predsjednik Rektorskog zbora visokih učilišta RH i rektor zagrebačkoga Sveučilišta Aleksa Bjeliš izjavio je večeras u Osijeku da su predstavnici Ministarstva znanosti, na sjednici Zbora, izvijestili kako Ministarstvo danas treba donijeti odluku o imenovanju nacionalne radne skupine za rad na novoj legislativi iz područja visokog obrazovanja te uspostavi tzv. “kriterija uspješnosti”, što bi bili elementi budućeg sustava financiranja studija.

Nacional: Plati i šuti: Turobna budućnost medicine i obrazovanja
U štrajku studenata zaboravilo se ipak na najvažnije: pa ne studiraju oni samo za sebe, već i za društvo!

Novi list: Jurković: Studentima neće biti uskraćeni potpisi
Fakultetsko vijeće na sjednici je odlučilo da se izostanci s nastave od 20. travnja do 24. svibnja neće uzimati u obzir kao izostanci za uskraćivanje potpisa za testiranje semestra, izjavio je nakon sjednice dekan Miljenko Jurković.

Osijek 031: Gdje ste se skrivali 34 dana – rektor Bjeliš odgovara…
Budući je u ponedjeljak, 25. svibnja, u Rektoratu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku održana sjednica Rektorskog zbora visokih učilišta Republike Hrvatske, odlučili smo iskoristiti priliku i na tiskovnoj konferenciji postaviti nekoliko pitanja predsjedniku Rektorskog zbora, prof. dr. sc. Aleksi Bjelišu.

Slobodna Dalmacija: Počela nastava na Filozofskom, potpisi neće biti uskraćeni
Odlučeno je i da se mogu tražiti “zamjenske vrste nadoknade studijskih obaveza” nastalih za vrijeme održavanja nastave na alternativnim lokacijama (od 11. svibnja do 22. svibnja), rekao je dekan.

Večernji list: Stručnjaci upozoravaju: Vlast ne želi jednako obrazovanje za sve, već da to bude privilegij bogatih
Uglavnom imućnije osobe (80 posto njih) šalju svoju djecu na visokoobrazovni studij, dok se tek trećina djece siromašnih obitelji školuje u visokoobrazovnim institucijama, istraživanja su o dostupnosti fakultetskog obrazovanja na globalnoj razini.

Večernji list: Sindikat ‘Preporod’: Štrajk uspio, a plaće smanjene!
Nešto manje od 9000 članova Sindikata “Preporod”, odnosno oko 15 posto zaposlenih u osnovnim i srednjim školama odbacit će Sporazum koji će se uskoro staviti na referendum za potpisivanje djelatnicima javnih službi u kojem se, uz ostalo, definira njihova plaća do 2016. godine.

Vjesnik: Intervju rektora Bjeliša Vjesniku
U vikend-izdanju Vjesnika izašao je opširan intervju rektora zagrebačkog Sveučilišta prof.dr. Bjeliša.

Vezani članci

  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjost Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael" i "Alternative i budućnosti". "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas", a od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 10. prosinca 2024. Showing up Film Showing Up (red. Kelly Reichardt, 2022.) prati, kako nam autor teksta pokazuje, klasne dimenzije proizvodnje umjetnosti. Budući da se njezina dominantna kritika kao i samo polje umjetnosti i dalje čvrsto drže potonulog broda ostajanja u granicama vlastite autonomije, rijetki su slučajevi, poput Reichardtina filma, u kojima se kritika pojavljuje tako elegantno utkana u glavni narativ. Prateći priču o skulptorici keramičkih figurica, film pokazuje kako je umjetničko polje duboko određeno materijalnim faktorima. Glavna protagonistica jedva krpa s krajem, nametnuti su joj brojni oblici skrbi o drugima, no pritom ostaje vjerna umjetničkom izrazu koji se ne pokazuje ni popularnim ni profitabilnim i, kao i svi koji stvaraju, dio je klasnog konflikta inherentnog umjetničkom polju u kapitalizmu. Na koncu, umjesto optimističke vjere u prevratničke mogućnosti umjetnosti, Reichardt kao da naznačava kako ozbiljnije političke posljedice neće doći iz same umjetnosti, za tako nešto potrebna je ozbiljna politika.
  • 4. prosinca 2024. Teatralizacija politike iza scene kapitala Prolazeći kroz nekoliko punktova u antici i Starom Rimu, autor pokazuje – i bliske i napete – veze kazališta i politike, pa ih preko prosvjetiteljskih čvorova raspetljava u Benjaminovoj i Brechtovoj kritici estetizacije politike. Historijski pregled, prije svega kroz filozofiju, uvod je u priču o primjeni glumačke vještine u politici u suvremenom kapitalističkom kontekstu, posebno kroz neofašističke i populističke figure. Međutim način na koji politika postaje spektakl i dramaturgija na kapitalističkoj periferiji ima svoje specifičnosti, stoga je i glumački opseg naizgled neuskladivih uloga širi. I dok se politički spektakl, oličen u glavnom režiseru i glumcu Aleksandru Vučiću, odvija po već poznatim scenarijima i partijsko-političkim smjenama optužbi i odgovornosti, ono što i dalje ostaje netaknuto jesu kapital i njegovi glavni predstavnici.
  • 30. studenoga 2024. Boriti se s nadom, boriti se bez nade, ali apsolutno se boriti Koncept burn out-a ne misli se samo u neoliberalnom individualističkom okviru, jer postoje i brojni primjeri njegova propitivanja kroz različite revolucionarne borbe na ljevici. Jednu od takvih analiza nam daje i Hannah Proctor u knjizi „Burn out: The Emotional Experience of Political Defeat”, u kojoj učimo iz historije poraza progresivnih pokreta. Iako je sam termin burn out prvi put upotrebljen 1974., sagorijevanja u političkim kolektivima su se iskušavala kao umor, (lijeva) melankolija, doživljaj stalnih poraza, depresija, nostalgija, hitnosti i inercija, militantna briga, iscrpljenost, zajedničko raspadanje, ogorčenje, razočarenje nakon emotivnih ulaganja politički projekt koji se pokaže pun mana, autoviktimizacija, nasilje, bolesti različitih društvenih pokreta i kao žalovanja. Nekada je, dakle, burn out bio simptom koji proživljavaju oni koji su se borili za bolje društvo, dok je u današnjem neoliberalnom kontekstu indikator stanja onih koji nastoje da uspiju unutar postojećeg sistema, te koji burn out „liječe“ postavljanjem granica, označavanjem drugih kao toksičnih i okretanjem glave na drugu stranu kako bi se sačuvao unutrašnji mir. Međutim, unatoč promjeni od politiziranog kolektiviteta do apatije i rastućeg individualizma, historijska iskustva nam daju neke lekcije i za sadašnjost i za budućnost, a knjiga nas podsjeća kako kolektivna briga nije opcija (za srednjoklasni komfor) već preduvjet svake borbe, političke akcije i prakse.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve