kolumna 26. svibnja 2009.

Rasprava o Bolonjskom procesu – priopćenje za javnost splitskih studenata

Splitske su nam studentice i studenti poslale tekst/analizu u kojoj upozoravaju na nedostatke i propuste u provođenju bolonjskoga procesa na hrvatskim sveučilištima i veleučilištima (kako su objedinili su probleme različitih fakulteta u Hrvatskoj, neki problemi na koje ćete tokom čitanja naići možda neće biti oni koji se javljaju na “vašem” fakultetu, ali zato postoje na nekim drugim faksevima, i obrnuto). Iako je u tekstu naveden velik broj problema koji su se iskristalizirali od uvođenja “Bologne” na sveučilišta (a od kojih su neki postojali i prije), Splićani naglasak stavljaju na prijedloge za poboljšanje njegove provedbe. Kako nam se čini da je otvaranje rasprave o navedenim (i nenavedenim) problemima i prijedlozima od izuzetne važnosti za sve koji studiraju po bolonjskome sistemu, pozivamo vas da joj se pridružite kako komentiranjem ovoga dopisa, tako i slanjem vaših analiza, tekstova, iskustava i inog a koji bi probleme i prijedloge oko poboljšanja provedbe i detektiranja problema bolonjskoga procesa sagledali iz što više različitih kutova! Također pozdravljamo i uključivanje slanjem svih bitnih linkova na dokumente relevantne za provedbu Bolonjskog procesa u Hrvatskoj na slobodnifilozofski[at]googlemail.com. Dokumente ćemo onda objaviti u zasebnom postu i po potrebi osvježavati.

Ujedno podsjećamo da na FFZG-u još od 2007. godine djeluje Bolonjska sekcija koja se aktivno bavi problemima studenata i studentica uzrokovanima provedbom Bolonjskog procesa na FF-u, ukazivanjem na nepravilnosti u samoj provedbi te zalaganjem za prava studenata/ica. Zainteresirani za pridruživanje mogu im se javiti mailom na adresu bolonjska.sekcija[at]gmail.com.

Otvaramo raspravu!

—

U jeku posljednjih zbivanja u hrvatskom visokom školstvu, uz već iznesen problem plaćanja visokog školovanja, nalazimo nužnim upozoriti nadležno ministarstvo, odgovorne stručnjake, kao i sveukupnu hrvatsku javnost o slaboj općoj obaviještenosti profesora i studenata o:

* Bolonjskom procesu
* zakonima te o studentskim pravima i obvezama
* načinima i kriterijima bodovanja predmeta
* mogućnostima nastavka školovanja kako u državi tako i u inozemstvu
* kriterijima upisa viših stupnjeva školovanja
* protočnosti Bolonjskog procesa, to jest o mogućnostima upisivanja izbornih predmeta na drugim odsjecima i fakultetima, kao i o mogućnostima polaganja ispita kod drugog profesora, a ne kod profesora kod kojeg je predmet odslušan
* mogućnostima razmjene studenata i profesora

te ovim putem predlažemo nadležnima:

* organiziranje, za javnost otvorenih, predavanja o Bolonjskom procesu, barem jednom u semestru, u gradovima u kojima postoje visokoškolske ustanove, po mogućnosti u večernjim satima kako bi odaziv zainteresiranih bio što veći

* organiziranje, za javnost otvorenih, predavanja o Bolonjskom procesu u svim većim hrvatskim gradovima, barem jednom godišnje

Nadalje, ovim putem želimo skrenuti pozornost javnosti na određene nedosljednosti u provođenju, ne tako davno uvedenog, Bolonjskog procesa:

1. nepostojanje kolokvija tijekom semestra na pojedinim fakultetima, a koji bi trebali pružati povratnu informaciju profesorima i na osnovu kojih bi se studenti trebali osloboditi polaganja ispita ili barem dijela ispita, a sve u svrhu što boljeg rezultata na kraju akademske godine
2. nepoštivanje anonimnosti pri ispunjavanju anketa kojima studenti vrednuju profesorsku pripremljenost za izvođenje nastave i sam način izvođenja nastave
3. neobavještavanje studenata o rokovima ispita upisanog semestra na početku, nego tek pri kraju istog
4. nejasno definiranje zadataka za koje se očekuje da će ih studenti tijekom akademske godine ispuniti
5. nepostojanje čvrstog plana i programa nastave, odnosno, neprestano mijenjanje termina nastave, zadataka i obveza koji se pred studente postavljaju
6. nedovoljno jasni kriteriji ostvarivanja prava na potpis, kao i samog načina vrednovanja studentskog rada
7. preklapanje termina ispita u ispitnom roku, kao i termina nastave tijekom akademske godine
8. otkazivanje predavanja i ispitnih rokova bez prethodnog obavještavanja studenata, bilo putem oglasne ploče, bilo putem službenih internetskih stranica
9. neravnomjerno raspoređeni termini predavanja tijekom radnog tjedna, čime se studentima pojedinim danima ograničava ili onemogućava prilika za učenje
10. ograničena mogućnost učenja u fakultetskim prostorijama

Također, koristimo ovu priliku da iznesemo svima koji su na bilo koji način uključeni u proces visokoškolskog obrazovanja svoje prijedloge u svrhu što kvalitetnijeg načina stjecanja prijeko potrebnih znanja:

1. produljenje radnog vremena referada, naročito na fakultetima koji, zbog ograničenosti prostora, ne vrše nastavu u zgradi u kojoj se nalazi referada
2. upisivanje godine, a ne pojedinih semestara, na onim fakultetima na kojima se taj način upisa ne provodi, čime bi se rasteretili i studenti i referade, te bi se time studentima oduzimalo manje vremena prijeko potrebnog za ispunjavanje svih zadataka koji se pred njih stavljaju
3. unaprjeđivanje odnosa referada-studenti u svrhu što kvalitetnijeg i lakšeg obavljanja poslova vezanih uz upise semestara, odnosno akademskih godina
4. osnivanje studentskih nadzornih odbora koji bi imali zadaću posredovanja između studenata i profesora, upoznavanje studenata s novim zakonima, zatim, održavanje studentske tribine najmanje jednom po semestru na razini svakog fakulteta te jednom godišnje na razini sveučilišta
5. studentski nadzorni odbor bi se trebao sastojati od predstavnika studenata određenog fakulteta koji bi predsjedavao tim odborom te od dvoje studenata svakog odjela istog fakulteta – jednog predstavnika nižih i jednog predstavnika viših godina
6. veći broj ECTS bodova za predmete koji svojom obimnošću to zaslužuju
7. češća ažuriranost podataka na službenim internetskim stranicama
8. produljenje upisnih rokova
9. veći broj ispitnih rokova
10. osiguravanje nižih cijena nabave udžbenika
11. osiguravanje nižih cijena pretplata na stručnu, znanstvenu i kulturnu literaturu
12. veća novčana potpora studentima koji nemaju stalno prebivalište u gradu u kojem studiraju
13. unaprijed određeni termini mogućih nadoknada
14. ukidanje prijamnog ispita za nastavak školovanja unutar iste visokoškolske ustanove
15. uvrštavanje nastave hrvatskog jezika u skupinu obaveznih predmeta na svim razinama visokoškolskog obrazovanja
16. zapošljavanje dovoljnog broja profesora kako bi se nastavni proces što kvalitetnije odvijao
17. isti tretman profesora i studenata što se tiče kašnjenja, upotrebe mobilnih uređaja ili bilo kojega drugog oblika ometanja nastave
18. osiguravanje jeftinijih ulaznica za kulturna zbivanja – koncerte, izložbe, predavanja, odnosno, osiguravanje besplatnog ulaza u kazališta, galerije, muzeje i slične ustanove onim studijskim grupama koje su usko vezane uz rad navedenih ustanova
19. veća novčana potpora studentskim projektima te upoznavanje sveukupne javnosti s njima
20. pokretanje i financiranje studentskih časopisa
21. veći broj organiziranih izvannastavnih aktivnosti i alternativnih predavanja
22. sudjelovanje u financiranju studentskih izleta i putovanja, odnosno, osiguravanje popusta gdje je to moguće
23. osiguravanje dovoljnog broja prostorija u kojima studenti mogu učiti, kao i potrebnih pomagala za rad
24. bolja opremljenost fakultetskih knjižnica
25. nabava fotokopirnih strojeva te osiguravanje informatičke opreme za studentske potrebe
26. pisanje skripta od strane profesora čime bi se smanjilo bespotrebno diktiranje na predavanjima
27. veći broj, od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa odobrenih, izbornih predmeta
28. osiguravanje potpune slobode pri upisivanju izbornih predmeta
29. opremljenost prostorija u kojima se predavanja odvijaju svime potrebitim – od ploče, klupa, zavjesa i klima do informatičke opreme, čime se olakšava boravak i rad unutar tih prostorija
30. popisi predmeta, ECTS bodova te raspored sati u svim zgradama pojedinih fakulteta, a ne samo u zgradi gdje je smještena referada
31. pravovremeno obavještavanje studenata i profesora o radu drugih odsjeka istog fakulteta, o radu studenata srodnih fakulteta, kao i o glavnim stručnim i kulturnim zbivanjima u gradu i državi
32. poticanje na suradnju među odsjecima istog fakulteta i na suradnju među različitim fakultetima
33. organiziranje ljetnih radionica
34. organiziranje gostovanja na drugim fakultetima i organiziranje gostovanja profesora, studenata i studentskih projekata s drugih fakulteta
35. organiziranje predavanja priznatih stručnjaka
36. povećanje dozvoljenog ukupnog broja izostanaka s 20% na 25% po semestru
37. omogućen uvid javnosti u financijsku strukturu sveučilišta i pojedinačnih fakulteta
38. osiguravanje dovoljnog broja prostorija za normalno održavanje nastave na jednoj lokaciji, kako se ne bi gubilo dragocjeno vrijeme u stalnim putovanjima od jedne do druge zgrade
39. izgradnja novih studentskih domova
40. otvaranje većeg broja studentskih menzi
41. pokretanje posebne autobusne gradske linije namijenjene isključivo studentima
42. nezloupotrebljavanje studentskih radova u svrhu stručnog napretka profesora
43. pružanje mogućnosti odrađivanja školarine na sveučilišnim projektima
44. zamjenjivanje tradicionalnih indeksa suvremenim elektroničnim karticama

Na kraju predlažemo da se na mjesto ministra znanosti, obrazovanja i športa postavi odgovorna osoba koja je, svojom formalnom naobrazbom, osposobljena za to mjesto.

studenti i studentice hrvatskih sveučilišta

Tagovi:
,

Vezani članci

  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjost Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael" i "Alternative i budućnosti". "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas", a od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 10. prosinca 2024. Showing up Film Showing Up (red. Kelly Reichardt, 2022.) prati, kako nam autor teksta pokazuje, klasne dimenzije proizvodnje umjetnosti. Budući da se njezina dominantna kritika kao i samo polje umjetnosti i dalje čvrsto drže potonulog broda ostajanja u granicama vlastite autonomije, rijetki su slučajevi, poput Reichardtina filma, u kojima se kritika pojavljuje tako elegantno utkana u glavni narativ. Prateći priču o skulptorici keramičkih figurica, film pokazuje kako je umjetničko polje duboko određeno materijalnim faktorima. Glavna protagonistica jedva krpa s krajem, nametnuti su joj brojni oblici skrbi o drugima, no pritom ostaje vjerna umjetničkom izrazu koji se ne pokazuje ni popularnim ni profitabilnim i, kao i svi koji stvaraju, dio je klasnog konflikta inherentnog umjetničkom polju u kapitalizmu. Na koncu, umjesto optimističke vjere u prevratničke mogućnosti umjetnosti, Reichardt kao da naznačava kako ozbiljnije političke posljedice neće doći iz same umjetnosti, za tako nešto potrebna je ozbiljna politika.
  • 4. prosinca 2024. Teatralizacija politike iza scene kapitala Prolazeći kroz nekoliko punktova u antici i Starom Rimu, autor pokazuje – i bliske i napete – veze kazališta i politike, pa ih preko prosvjetiteljskih čvorova raspetljava u Benjaminovoj i Brechtovoj kritici estetizacije politike. Historijski pregled, prije svega kroz filozofiju, uvod je u priču o primjeni glumačke vještine u politici u suvremenom kapitalističkom kontekstu, posebno kroz neofašističke i populističke figure. Međutim način na koji politika postaje spektakl i dramaturgija na kapitalističkoj periferiji ima svoje specifičnosti, stoga je i glumački opseg naizgled neuskladivih uloga širi. I dok se politički spektakl, oličen u glavnom režiseru i glumcu Aleksandru Vučiću, odvija po već poznatim scenarijima i partijsko-političkim smjenama optužbi i odgovornosti, ono što i dalje ostaje netaknuto jesu kapital i njegovi glavni predstavnici.
  • 30. studenoga 2024. Boriti se s nadom, boriti se bez nade, ali apsolutno se boriti Koncept burn out-a ne misli se samo u neoliberalnom individualističkom okviru, jer postoje i brojni primjeri njegova propitivanja kroz različite revolucionarne borbe na ljevici. Jednu od takvih analiza nam daje i Hannah Proctor u knjizi „Burn out: The Emotional Experience of Political Defeat”, u kojoj učimo iz historije poraza progresivnih pokreta. Iako je sam termin burn out prvi put upotrebljen 1974., sagorijevanja u političkim kolektivima su se iskušavala kao umor, (lijeva) melankolija, doživljaj stalnih poraza, depresija, nostalgija, hitnosti i inercija, militantna briga, iscrpljenost, zajedničko raspadanje, ogorčenje, razočarenje nakon emotivnih ulaganja politički projekt koji se pokaže pun mana, autoviktimizacija, nasilje, bolesti različitih društvenih pokreta i kao žalovanja. Nekada je, dakle, burn out bio simptom koji proživljavaju oni koji su se borili za bolje društvo, dok je u današnjem neoliberalnom kontekstu indikator stanja onih koji nastoje da uspiju unutar postojećeg sistema, te koji burn out „liječe“ postavljanjem granica, označavanjem drugih kao toksičnih i okretanjem glave na drugu stranu kako bi se sačuvao unutrašnji mir. Međutim, unatoč promjeni od politiziranog kolektiviteta do apatije i rastućeg individualizma, historijska iskustva nam daju neke lekcije i za sadašnjost i za budućnost, a knjiga nas podsjeća kako kolektivna briga nije opcija (za srednjoklasni komfor) već preduvjet svake borbe, političke akcije i prakse.
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve