Rasprava o Bolonjskom procesu – priopćenje za javnost splitskih studenata

Splitske su nam studentice i studenti poslale tekst/analizu u kojoj upozoravaju na nedostatke i propuste u provođenju bolonjskoga procesa na hrvatskim sveučilištima i veleučilištima (kako su objedinili su probleme različitih fakulteta u Hrvatskoj, neki problemi na koje ćete tokom čitanja naići možda neće biti oni koji se javljaju na “vašem” fakultetu, ali zato postoje na nekim drugim faksevima, i obrnuto). Iako je u tekstu naveden velik broj problema koji su se iskristalizirali od uvođenja “Bologne” na sveučilišta (a od kojih su neki postojali i prije), Splićani naglasak stavljaju na prijedloge za poboljšanje njegove provedbe. Kako nam se čini da je otvaranje rasprave o navedenim (i nenavedenim) problemima i prijedlozima od izuzetne važnosti za sve koji studiraju po bolonjskome sistemu, pozivamo vas da joj se pridružite kako komentiranjem ovoga dopisa, tako i slanjem vaših analiza, tekstova, iskustava i inog a koji bi probleme i prijedloge oko poboljšanja provedbe i detektiranja problema bolonjskoga procesa sagledali iz što više različitih kutova! Također pozdravljamo i uključivanje slanjem svih bitnih linkova na dokumente relevantne za provedbu Bolonjskog procesa u Hrvatskoj na slobodnifilozofski[at]googlemail.com. Dokumente ćemo onda objaviti u zasebnom postu i po potrebi osvježavati.


Ujedno podsjećamo da na FFZG-u još od 2007. godine djeluje Bolonjska sekcija koja se aktivno bavi problemima studenata i studentica uzrokovanima provedbom Bolonjskog procesa na FF-u, ukazivanjem na nepravilnosti u samoj provedbi te zalaganjem za prava studenata/ica. Zainteresirani za pridruživanje mogu im se javiti mailom na adresu bolonjska.sekcija[at]gmail.com.

Otvaramo raspravu!



U jeku posljednjih zbivanja u hrvatskom visokom školstvu, uz već iznesen problem plaćanja visokog školovanja, nalazimo nužnim upozoriti nadležno ministarstvo, odgovorne stručnjake, kao i sveukupnu hrvatsku javnost o slaboj općoj obaviještenosti profesora i studenata o:

* Bolonjskom procesu
* zakonima te o studentskim pravima i obvezama
* načinima i kriterijima bodovanja predmeta
* mogućnostima nastavka školovanja kako u državi tako i u inozemstvu
* kriterijima upisa viših stupnjeva školovanja
* protočnosti Bolonjskog procesa, to jest o mogućnostima upisivanja izbornih predmeta na drugim odsjecima i fakultetima, kao i o mogućnostima polaganja ispita kod drugog profesora, a ne kod profesora kod kojeg je predmet odslušan
* mogućnostima razmjene studenata i profesora

te ovim putem predlažemo nadležnima:

* organiziranje, za javnost otvorenih, predavanja o Bolonjskom procesu, barem jednom u semestru, u gradovima u kojima postoje visokoškolske ustanove, po mogućnosti u večernjim satima kako bi odaziv zainteresiranih bio što veći

* organiziranje, za javnost otvorenih, predavanja o Bolonjskom procesu u svim većim hrvatskim gradovima, barem jednom godišnje

Nadalje, ovim putem želimo skrenuti pozornost javnosti na određene nedosljednosti u provođenju, ne tako davno uvedenog, Bolonjskog procesa:

1. nepostojanje kolokvija tijekom semestra na pojedinim fakultetima, a koji bi trebali pružati povratnu informaciju profesorima i na osnovu kojih bi se studenti trebali osloboditi polaganja ispita ili barem dijela ispita, a sve u svrhu što boljeg rezultata na kraju akademske godine
2. nepoštivanje anonimnosti pri ispunjavanju anketa kojima studenti vrednuju profesorsku pripremljenost za izvođenje nastave i sam način izvođenja nastave
3. neobavještavanje studenata o rokovima ispita upisanog semestra na početku, nego tek pri kraju istog
4. nejasno definiranje zadataka za koje se očekuje da će ih studenti tijekom akademske godine ispuniti
5. nepostojanje čvrstog plana i programa nastave, odnosno, neprestano mijenjanje termina nastave, zadataka i obveza koji se pred studente postavljaju
6. nedovoljno jasni kriteriji ostvarivanja prava na potpis, kao i samog načina vrednovanja studentskog rada
7. preklapanje termina ispita u ispitnom roku, kao i termina nastave tijekom akademske godine
8. otkazivanje predavanja i ispitnih rokova bez prethodnog obavještavanja studenata, bilo putem oglasne ploče, bilo putem službenih internetskih stranica
9. neravnomjerno raspoređeni termini predavanja tijekom radnog tjedna, čime se studentima pojedinim danima ograničava ili onemogućava prilika za učenje
10. ograničena mogućnost učenja u fakultetskim prostorijama

Također, koristimo ovu priliku da iznesemo svima koji su na bilo koji način uključeni u proces visokoškolskog obrazovanja svoje prijedloge u svrhu što kvalitetnijeg načina stjecanja prijeko potrebnih znanja:

1. produljenje radnog vremena referada, naročito na fakultetima koji, zbog ograničenosti prostora, ne vrše nastavu u zgradi u kojoj se nalazi referada
2. upisivanje godine, a ne pojedinih semestara, na onim fakultetima na kojima se taj način upisa ne provodi, čime bi se rasteretili i studenti i referade, te bi se time studentima oduzimalo manje vremena prijeko potrebnog za ispunjavanje svih zadataka koji se pred njih stavljaju
3. unaprjeđivanje odnosa referada-studenti u svrhu što kvalitetnijeg i lakšeg obavljanja poslova vezanih uz upise semestara, odnosno akademskih godina
4. osnivanje studentskih nadzornih odbora koji bi imali zadaću posredovanja između studenata i profesora, upoznavanje studenata s novim zakonima, zatim, održavanje studentske tribine najmanje jednom po semestru na razini svakog fakulteta te jednom godišnje na razini sveučilišta
5. studentski nadzorni odbor bi se trebao sastojati od predstavnika studenata određenog fakulteta koji bi predsjedavao tim odborom te od dvoje studenata svakog odjela istog fakulteta – jednog predstavnika nižih i jednog predstavnika viših godina
6. veći broj ECTS bodova za predmete koji svojom obimnošću to zaslužuju
7. češća ažuriranost podataka na službenim internetskim stranicama
8. produljenje upisnih rokova
9. veći broj ispitnih rokova
10. osiguravanje nižih cijena nabave udžbenika
11. osiguravanje nižih cijena pretplata na stručnu, znanstvenu i kulturnu literaturu
12. veća novčana potpora studentima koji nemaju stalno prebivalište u gradu u kojem studiraju
13. unaprijed određeni termini mogućih nadoknada
14. ukidanje prijamnog ispita za nastavak školovanja unutar iste visokoškolske ustanove
15. uvrštavanje nastave hrvatskog jezika u skupinu obaveznih predmeta na svim razinama visokoškolskog obrazovanja
16. zapošljavanje dovoljnog broja profesora kako bi se nastavni proces što kvalitetnije odvijao
17. isti tretman profesora i studenata što se tiče kašnjenja, upotrebe mobilnih uređaja ili bilo kojega drugog oblika ometanja nastave
18. osiguravanje jeftinijih ulaznica za kulturna zbivanja – koncerte, izložbe, predavanja, odnosno, osiguravanje besplatnog ulaza u kazališta, galerije, muzeje i slične ustanove onim studijskim grupama koje su usko vezane uz rad navedenih ustanova
19. veća novčana potpora studentskim projektima te upoznavanje sveukupne javnosti s njima
20. pokretanje i financiranje studentskih časopisa
21. veći broj organiziranih izvannastavnih aktivnosti i alternativnih predavanja
22. sudjelovanje u financiranju studentskih izleta i putovanja, odnosno, osiguravanje popusta gdje je to moguće
23. osiguravanje dovoljnog broja prostorija u kojima studenti mogu učiti, kao i potrebnih pomagala za rad
24. bolja opremljenost fakultetskih knjižnica
25. nabava fotokopirnih strojeva te osiguravanje informatičke opreme za studentske potrebe
26. pisanje skripta od strane profesora čime bi se smanjilo bespotrebno diktiranje na predavanjima
27. veći broj, od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa odobrenih, izbornih predmeta
28. osiguravanje potpune slobode pri upisivanju izbornih predmeta
29. opremljenost prostorija u kojima se predavanja odvijaju svime potrebitim – od ploče, klupa, zavjesa i klima do informatičke opreme, čime se olakšava boravak i rad unutar tih prostorija
30. popisi predmeta, ECTS bodova te raspored sati u svim zgradama pojedinih fakulteta, a ne samo u zgradi gdje je smještena referada
31. pravovremeno obavještavanje studenata i profesora o radu drugih odsjeka istog fakulteta, o radu studenata srodnih fakulteta, kao i o glavnim stručnim i kulturnim zbivanjima u gradu i državi
32. poticanje na suradnju među odsjecima istog fakulteta i na suradnju među različitim fakultetima
33. organiziranje ljetnih radionica
34. organiziranje gostovanja na drugim fakultetima i organiziranje gostovanja profesora, studenata i studentskih projekata s drugih fakulteta
35. organiziranje predavanja priznatih stručnjaka
36. povećanje dozvoljenog ukupnog broja izostanaka s 20% na 25% po semestru
37. omogućen uvid javnosti u financijsku strukturu sveučilišta i pojedinačnih fakulteta
38. osiguravanje dovoljnog broja prostorija za normalno održavanje nastave na jednoj lokaciji, kako se ne bi gubilo dragocjeno vrijeme u stalnim putovanjima od jedne do druge zgrade
39. izgradnja novih studentskih domova
40. otvaranje većeg broja studentskih menzi
41. pokretanje posebne autobusne gradske linije namijenjene isključivo studentima
42. nezloupotrebljavanje studentskih radova u svrhu stručnog napretka profesora
43. pružanje mogućnosti odrađivanja školarine na sveučilišnim projektima
44. zamjenjivanje tradicionalnih indeksa suvremenim elektroničnim karticama

Na kraju predlažemo da se na mjesto ministra znanosti, obrazovanja i športa postavi odgovorna osoba koja je, svojom formalnom naobrazbom, osposobljena za to mjesto.

studenti i studentice hrvatskih sveučilišta

Vezani članci

  • 7. veljače 2021. Treba zauzdati milijardere poput Elona Muska "Prema jednoj procjeni, Elon Musk posjeduje više od četvrtine svih aktivnih satelita koji orbitiraju Zemljom. Iako se njegova fantazija o bivanju carem Marsa vjerojatno neće ostvariti, moramo obuzdati nekontroliranu moć pomahnitalih tipova poput Muska koji sve više nalikuju zlikovcima iz filmova o Jamesu Bondu, prije negoli se prometne sa Zemlje u nebesa."
  • 7. veljače 2021. Globalnom Jugu trebaju moć i resursi, ne reprezentacijski paravani Imenovanje Crne Afrikanke na čelo Svjetske trgovinske organizacije samo po sebi ne donosi previše. Ngozi Okonjo-Iweala je kao bivša ministrica financija i ministrica vanjskih poslova dobro poznata nigerijskom narodu, a njezina dugotrajna karijera u Svjetskoj banci i politike koje ne odstupaju od ekonomske ortodoksije naklonjene slobodnoj trgovini ne ostavljaju previše prostora optimizmu da bi njezina nova pozicija mogla pogodovati interesima afričkog radništva i seljaštva. Za periferne ekonomije neophodno je napuštanje dominantne, krajnje devastirajuće neoliberalne paradigme i zaokret prema osnaživanju industrijskih politika i prioriteta regionalnog razvoja – puka identitetska reprezentacija neće biti dovoljna.
  • 7. veljače 2021. Sikhi strahuju od nasilnih napada zbog seljačkih prosvjeda u Indiji Ekstremno desna vlada Narendre Modija nastoji nasilno ugušiti prosvjede desetaka tisuća seljakinja i seljaka u Indiji: preko stotinu ih je nestalo, ograđeni su žicom, uskraćena im je voda, hrana i internet, dok su aktivisti i aktivistkinje te kritički orijentirani novinari i novinarke ocrnjeni kao politički pobunjenici. Međutim, ne radi se samo o otporu reformama koje dereguliraju agrarni sektor, već i o vjerskom sukobu koji ima svoje duboke povijesne korijene. Veliki postotak prosvjednika_ca čine Sikhi, demonizirana vjerska zajednica koja je kontinuirano izložena pogromaškim napadima. Ako se rastući autoritarijanizam ne zaustavi, strategije vlade će nastavljati podupirati preobražaj Indije u hinduističku teokraciju.
  • 31. siječnja 2021. Višestruke opresije transrodnih Roma i Romkinja Diskriminacija trans osoba u kapitalističkim društvima još je dublja ako je povezana s marginalizacijom na osnovi etničke pripadnosti, kao i s podčinjenom klasnom pozicijom. U Srbiji još uvijek ne postoje statistike i istraživanja o siromašnim transrodnim Romkinjama i Romima, međutim oni_e svjedoče o vlastitom iskustvu složenih preplitanja opresija. Autorica skicira kako bi se ova isprepletenost opresija mogla misliti kroz konceptualiziranje spola/roda, heteronormativnosti, tradicionalnog i opozicijskog seksizma, seksualnih orijentacija, etniciteta i klase.
  • 31. siječnja 2021. O porastu sindikalne gustoće u SAD-u tijekom pandemije "Sindikalna gustoća – udio zaposlenih radnika i radnica koji pripadaju sindikalnom članstvu – porastao je 2020. godine po prvi put od 2007. i 2008. godine. Za porast sindikalne gustoće prije toga, morali biste se vratiti do 1979. godine. (...) Međutim, ovaj porast nažalost nije bio rezultat kakvog pobjedonosnog organiziranja. Sindikalno članstvo prošle se godine smanjilo za 2,2 posto – no pandemija je još više smanjila zaposlenost, za 6,7 posto. Posljedično se sindikalna gustoća povećala s 10,3 na 10,8 posto, i vratila tamo gdje je bila 2016. godine."
  • 24. siječnja 2021. Dvanaest značajnih posljedica globalnih klimatskih promjena u 2020. godini Radna verzija izvještaja o globalnoj klimi za 2020. godinu koji objavljuje Svjetska meteorološka organizacija upozorava na kontinuiranu prijetnju klimatskih promjena, bilježeći porast stakleničkih plinova i globalnih temperatura, podizanje morske razine, zagrijavanje oceana uz jake morske toplinske valove, nastavak smanjivanja površine ledenog pokrova, jake kiše i poplave, najveći broj sjevernoatlantskih oluja te žestoke udare drugih tropskih oluja i teške suše, što je sve dodatno potaknulo ogromne migracije i otežalo postojeće.
  • 22. siječnja 2021. Prema taksonomiji trolova "„Sreli smo još jednog Amerikanca u pubu. Mislim da je bio neki profesor, razvezao se o tome kako je Amerika ukradena od Indijanaca, i da je to strašno, i kako bi im je trebali vratiti. Na kraju je Brett rekao, ‘U redu, onda saznaj koje je indijansko pleme nekada živjelo tamo gdje ti sada živiš i predaj im vlasnički list od kuće.’ Siroti čovjek nije znao što reći.“ Kao što je jasno iz odlomka, Michelle ovo smatra nepobitnim argumentom. Čuo sam verzije ovog odgovora i prije – ako ste za imigraciju, otvorite svoj dom imigrantima, itd. – pri čemu se politička pozicija odnosno argument u vezi društva pretvara u individualni odgovor. Naravno, siroti čovjek trebao je uzvratiti da neki odgovori imaju smisla jedino ako su kolektivni. Ne postoji individualni odgovor na povijest genocida, ili na imigracijske politike, jednako kao što ne postoji individualni odgovor na klimatske promjene."
  • 22. siječnja 2021. Kako sam postala zagovornica prava seksualnih radnica_ka "Na jednoj od sesija, pod naslovom „Borba protiv nasilja nad ganskim seksualnim radnicama_ima“ gostovale su Bridget Dixon i Mariama Yusuf, koje rade sa Savezom za dostojanstvo žena. Govorile su o nasilju s kojim se suočavaju seksualne radnice u Gani, osobito onom policijskih službenika, koji ih uhićuju i siluju, da bi im potom oteli zaradu. Dixon i Yusuf jasno su naglasile da se ovi nasilni postupci usmjeravaju protiv seksualnih radnica zato što je njihov rad kriminaliziran."
  • 17. siječnja 2021. Rekordno visoke temperature gornjeg sloja oceana „Kako se sve više zemalja bude obavezivalo na ostvarivanje 'ugljične neutralnosti' ili 'nulte emisije ugljika' u nadolazećim desetljećima, treba obratiti posebnu pozornost na oceane. Bilo kakve aktivnosti ili sporazumi kojima se namjerava adresirati globalno zagrijavanje treba upariti s razumijevanjem da je ocean već apsorbirao ogromnu količinu topline i da će nastaviti apsorbirati višak energije Zemljinog sistema sve dok se atmosferske razine ugljika značajno ne smanje.“

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve