Slučaj Middlesex: kome još treba Filozofija?

Na 85. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, održanom 4. svibnja 2010. godine, plenum je izglasao podršku studentima Odsjeka za filozofiju Sveučilišta u Middlesexu koje možete podržati i potpisivanjem peticije. U subotu su studenti napustili blokiranu zgradu pritisnuti pravnim mjerama koje je poduzela uprava sveučilišta. Kratki pregled situacije u Middlesexu pročitajte u nastavku, a daljnji razvitak situacije možete pratiti na njihovoj stranici.


Ako čitate ovaj tekst, vrlo je vjerojatno da ste već na ovaj ili onaj način nešto čuli o zatvaranju Odsjeka za filozofiju na Middlesex Universityju – renomiranom po tome što je jedno od ključnih žarišta kontinentalne filozofije ne samo u anglosaksonskome svijetu, već i u kriterijima “izvorišta” kontinentalne filozofije – same Europe. Na Middlesexu se dosada moglo studirati tri uža područja filozofije: kontinentalnu filozofiju 19. i 20. stoljeća, estetiku i teoriju umjetnosti, te konačno, suvremenu kritičku teoriju od frankfurtske škole do Badioua i Žižeka. Sustavna provjera kvalitete istraživačkih projekata britanskih odsjeka i sveučilišta (Research Assessment Exercise), koju su 2008. godine provele državne agencije za financiranje visokoobrazovnih institucija, utvrdila je da je 65% istraživanja i rada Odsjeka za filozofiju na Middlesexu „vodeće u svijetu” ili „izvrsno na međunarodnoj razini” – što je ocjena koju nijedan drugi Odsjek na Middlesexu nije postigao. No unatoč tome što je upravo Odsjek za filozofiju njen najbolje ocijenjen odsjek, uprava Middlesexa odlučila ga je od akademske godine 2010./2011. u potpunosti ukinuti.

26. travnja dekan tzv. School of Arts and Education[1], Edward Esche, obavijestio je članove Odsjeka za filozofiju da je njegova preporuka da se svi programi Filozofije ukinu – preddiplomski, diplomski i postdiplomski – prihvaćena od strane uprave Sveučilišta. Dekan je objasnio da je njegova odluka „jednostavno financijske prirode” te u skladu s namjerom Sveučilišta da se više financijskih prihoda osigura iz takozvanih STEM-predmeta[2], što je u skladu s nalozima Vijeća za financiranje visokog obrazovanja Engleske (Higher Education Funding Council for England). U razgovoru s članovima Odsjeka, Esche je priznao izvrsnu istraživačku reputaciju Filozofije s Middlesexa, no dodao kako ona nije dala „brojiv” doprinos Sveučilištu.

Pokrenuta je peticija protiv ove odluke koju je u manje od tjedan dana potpisalo oko 8000 ljudi (danas, 10 dana kasnije, peticija ima 12000 potpisnika). Prosvjedna pisma slali su akademici i intelektualci iz cijeloga svijeta, među kojima i Alain Badiou, Judith Butler, Noam Chomsky, Jacques Rancière, Slavoj Žižek i mnogi drugi. Unatoč svemu tome, uprava Middlesexa nije pokazivala znakove posustajanja u svojoj odluci, niti je odgovarala na itekako razborite i snažne argumente protiv te odluke koji su stizali sa svih strana. Studenti filozofije trebali su se naći s dekanom Eschejem i dijelom Sveučilišne uprave u utorak 4. svibnja kako bi raspravili ovu odluku te kako bi im uprava objasnila razloge zbog kojih se na to odlučila, no netom prije nego je trebao biti održan, sastanak je odgođen. Posljedica toga je da su studenti – njih tridesetak – istog dana mirno preuzeli kontrolu nad dijelom „Trent Park” kampusa u kojem se nalazi uprava spomenute „škole”.

Od 4. svibnja studenti su osigurali cjelodnevni alternativni program: organiziraju niz alternativnih predavanja koja drže kako sami studenti, tako i profesori; održavaju kružoke i kritičko čitanje filozofskih tekstova, filmske projekcije itd. Kako stoji u njihovom proglasu, odlučili su se na blokadu ne samo jer je odluka njihova Sveučilišta u potpunosti nedopustiva, već i jer je slučaj Middlesex samo jedan u nizu „menadžerskih” poteza koji se u zadnjih godinu dana događaju u engleskom akademskom prostoru – pod upravljačkim batom spomenutog HEFCE-a, humanistički odsjeci naveliko se zatvaraju, a novac za visoko obrazovanje, kojeg je ionako sve manje, sve se više preusmjerava u isplativa, „korijenska“ područja.

U petak, 14. svibnja, uprava Sveučilišta u Middlesexu uručila je studentima sudski nalog s kojim ih se tretira kao nepoznate osobe prisutne na posjedu koji je tuđe privatno vlasništvo. Ovim potezom, uprava je pokazala da ne želi pregovarati sa studentima, već ih tretira kao kriminalce. Ovo je stari trik vlasti, u kojem se sukob sa radnom snagom na radnom mjestu ne tretira kao problem radnika i uprave, (što bi nužno vodilo u daljnje pregovore), već kao kriminalno djelo radnika koji nemaju što tražiti na posjedu (radnom mjestu) koji nije u njihovom vlasništvu. Studenti su odlučili da se ne opiru sudskom nalogu, pa su u subotu napustili okupiranu zgradu sa porukom:
“Okupacija je gotova, kampanja se nastavlja”.

Studentsku blokadu Middlesexa možete podržati potpisivanjem njihove peticije ovdje.


[1] Jedna od četiri „škole” u kojima su grupirani disciplinarno srodni odsjeci.
[2] science, technology, engineering and mathematics – eng. stem stoji još i za korijen, pa se implicira da su znanost (tj. fizika i kemija), tehnologija, strojarstvo i matematika temeljni kolegiji.

Vezani članci

  • 30. lipnja 2021. Interseks osobe i njihovi problemi Interseks stanja obično se razumijevaju kao stanja koja variraju „između“ ženskog i muškog spola, i čija genetska, kromosomska, hormonska, i anatomska (ne)preklapanja uzdrmavaju binarnu konstrukciju „ženske“ i „muške“ spolnosti. Patrijarhalna proizvodnja medicinsko-biologijskog znanja ne samo da diskurzivno gura interspolne osobe u identitetske kutije „ženskosti“ i „muškosti“ te produbljuje njihovu marginalizaciju, već nameće i opasne prakse sakaćenja tijela koja se ne uklapaju u dominantnu taksonomiju. Raspršivanje ustajalih mitova možemo započeti ozbiljnijim informiranjem o iskustvima interseks osoba, kao i povezivanjem s organizacijama koja štite njihova prava.
  • 19. travnja 2021. Startupi neće riješiti nezaposlenost u Italiji Talijanski i strani korporativni gurui koji već desetljećima mantraju neoliberalne trope poput digitalizacije, očekivano pozdravljaju Draghijeve najave poreznih olakšica digitalnim startupima kao inovativne. Međutim, dosadašnji digitalizacijski napori, usmjereni na privlačenje stranog kapitala i zaogrnuti agendom društvene mobilnosti kroz malo poduzetništvo, niti su doveli do smanjenja nezaposlenosti, niti do procvata tehnološke učinkovitosti od koje bi stanovništvo zaista imalo koristi.
  • 17. travnja 2021. Tesla proglašena krivom za razbijanje sindikata "„Ovo je ogromna pobjeda za radnice i radnike koji su imali hrabrosti usprotiviti se i organizirati u sistemu koji trenutno u velikoj mjeri ide u prilog zapošljavatelja poput Tesle koji ne prezaju od kršenja zakona“, izjavila je potpredsjednica UAW-a Cindy Estrada „Iako slavimo pravdu sadržanu u današnjoj presudi, ona naglašava supstancijalne mane američkog Zakona o radu. Ovdje imamo primjer kompanije koja je očito prekršila zakon, a ipak mora proći tri godine prije negoli radnice i radnici pogođeni time dobiju ikakvu pravdu.“"
  • 10. travnja 2021. Nema dokaza za zabranu sudjelovanja trans žena u sportu Ideologem kojim se učvršćuju anti-trans norme i regulative, te legitimira isključivanje trans žena i interspolnih osoba iz ženskog sporta, zasniva se na vizuri spola kao biološkog. Potom se, još vulgarnije, sport razumije kao polje kompeticije koje poglavito zavisi od hormona, veličine organa i sličnih spolnih obilježja. Međutim, ne postoje utemeljena znanstvena istraživanja koja bi potkrijepila pretpostavku da trans žene općenito imaju bolje sportske performance u odnosu na cis žene, niti je istraženo kako točno na njihove predispozicije utječe hormonska terapija, dok je mit o automatski boljim rezultatima zahvaljujući većoj razini testosterona već srušen. S obzirom na to da su razlike u izvedbi unutar svih sportskih kategorija prije svega individualne, možda je vrijeme da se dovede u pitanje i mit o podjeli sporta na „ženski“ i „muški“.
  • 25. ožujka 2021. Spomenici, nazivi ulica i osporeno sjećanje "Ponosno „anti-woke“ pozicioniranje samo je posljednji u nizu vladinih pokušaja da memorijalizira bjelačku supremaciju. Meghan Tinsley izvještava o politici komemoracije."
  • 20. ožujka 2021. Talijanska vlada outsourceala je ekonomsku strategiju privatnoj konzultantskoj firmi McKinsey Još jedno postavljanje premijera „odozgo“ u Italiji znači nastavak tehnokratskih politika u sklopu kojih se čelnike_ce ne bira demokratski, dok se potez legitimira navodnim kompetencijama koje posjeduje izabrana osoba. Nekoć vodeća figura Europske centralne banke, premijer Mario Draghi formirao je kabinet koji je također sastavljen od „stručnjaka“, onih koji pretežno podupiru ekonomske politike već potvrđene kao devastirajuće po živote stanovništva u Italiji. Vrhunac ove navodno neutralno-ekspertne misije potez je kojim ekonomski plan oporavka od posljedica pandemijske krize ne donose čak ni ovi stručnjaci, nego je zadaća delegirana drugoj „stručnoj“ instanci ‒ privatnoj konzultantskoj firmi za upravljanje McKinsey. Birače i biračice i dalje nitko ništa ne pita.
  • 13. ožujka 2021. Zeleni feministički val u Čileu Zelena marama simbol je prosvjeda latinoameričkih feministkinja i feminista protiv kriminalizacije pobačaja, sveprisutna i u Čileu – jednoj od država u kojoj su zakoni u pogledu reproduktivnih prava najkonzervativniji. Nakon trodesetljetnog učvršćivanja neoliberalnog modela i drakonskog napada na reproduktivnu pravdu, Čileanke_ci dobivaju priliku da u procesu promjene pinočeovskog ustava kreiraju strukture koje bi mogle poboljšati njihove živote. Jedna od ključnih stavki koje feminističke skupine nastoje ugraditi u nacrt novog ustava upravo je emancipatorna reproduktivna politika koja će odlučno dekriminalizirati pobačaj.
  • 13. ožujka 2021. Pobjeda za radnike i radnice u sudskom sporu oko Ubera Odlukom britanskog Vrhovnog suda koja daje pravo zaposlenima u Uberu na minimalnu nadnicu i plaćeni godišnji odmor, konačno ih se legalno prepoznaje kao radnice i radnike, a ne kao samozaposlene. Ova važna pobjeda za radničku klasu u sukobu rada i kapitala dolazi nakon dugotrajne borbe, prije svega zahvaljujući inovativnim sindikalnim grupama koje su prepoznale da novi oblici eksploatacije u okviru ekonomije honorarnih poslova iziskuju i nove oblike otpora i kolektivnog radničkog udruživanja.
  • 13. ožujka 2021. Prijedlog izgradnje ugljenokopa u Cumbriji duguje svoju popularnost izostanku zelene alternative "Vlada je odgovorna za stvaranje održivih radnih mjesta u dijelu zemlje koji još uvijek nosi ožiljke nanesene desetljećima deindustrijalizacije te se oporavlja od ekonomskih psoljedica pandemije COVID-19"

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve