Slučaj Middlesex: kome još treba Filozofija?

Na 85. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, održanom 4. svibnja 2010. godine, plenum je izglasao podršku studentima Odsjeka za filozofiju Sveučilišta u Middlesexu koje možete podržati i potpisivanjem peticije. U subotu su studenti napustili blokiranu zgradu pritisnuti pravnim mjerama koje je poduzela uprava sveučilišta. Kratki pregled situacije u Middlesexu pročitajte u nastavku, a daljnji razvitak situacije možete pratiti na njihovoj stranici.


Ako čitate ovaj tekst, vrlo je vjerojatno da ste već na ovaj ili onaj način nešto čuli o zatvaranju Odsjeka za filozofiju na Middlesex Universityju – renomiranom po tome što je jedno od ključnih žarišta kontinentalne filozofije ne samo u anglosaksonskome svijetu, već i u kriterijima “izvorišta” kontinentalne filozofije – same Europe. Na Middlesexu se dosada moglo studirati tri uža područja filozofije: kontinentalnu filozofiju 19. i 20. stoljeća, estetiku i teoriju umjetnosti, te konačno, suvremenu kritičku teoriju od frankfurtske škole do Badioua i Žižeka. Sustavna provjera kvalitete istraživačkih projekata britanskih odsjeka i sveučilišta (Research Assessment Exercise), koju su 2008. godine provele državne agencije za financiranje visokoobrazovnih institucija, utvrdila je da je 65% istraživanja i rada Odsjeka za filozofiju na Middlesexu „vodeće u svijetu” ili „izvrsno na međunarodnoj razini” – što je ocjena koju nijedan drugi Odsjek na Middlesexu nije postigao. No unatoč tome što je upravo Odsjek za filozofiju njen najbolje ocijenjen odsjek, uprava Middlesexa odlučila ga je od akademske godine 2010./2011. u potpunosti ukinuti.

26. travnja dekan tzv. School of Arts and Education[1], Edward Esche, obavijestio je članove Odsjeka za filozofiju da je njegova preporuka da se svi programi Filozofije ukinu – preddiplomski, diplomski i postdiplomski – prihvaćena od strane uprave Sveučilišta. Dekan je objasnio da je njegova odluka „jednostavno financijske prirode” te u skladu s namjerom Sveučilišta da se više financijskih prihoda osigura iz takozvanih STEM-predmeta[2], što je u skladu s nalozima Vijeća za financiranje visokog obrazovanja Engleske (Higher Education Funding Council for England). U razgovoru s članovima Odsjeka, Esche je priznao izvrsnu istraživačku reputaciju Filozofije s Middlesexa, no dodao kako ona nije dala „brojiv” doprinos Sveučilištu.

Pokrenuta je peticija protiv ove odluke koju je u manje od tjedan dana potpisalo oko 8000 ljudi (danas, 10 dana kasnije, peticija ima 12000 potpisnika). Prosvjedna pisma slali su akademici i intelektualci iz cijeloga svijeta, među kojima i Alain Badiou, Judith Butler, Noam Chomsky, Jacques Rancière, Slavoj Žižek i mnogi drugi. Unatoč svemu tome, uprava Middlesexa nije pokazivala znakove posustajanja u svojoj odluci, niti je odgovarala na itekako razborite i snažne argumente protiv te odluke koji su stizali sa svih strana. Studenti filozofije trebali su se naći s dekanom Eschejem i dijelom Sveučilišne uprave u utorak 4. svibnja kako bi raspravili ovu odluku te kako bi im uprava objasnila razloge zbog kojih se na to odlučila, no netom prije nego je trebao biti održan, sastanak je odgođen. Posljedica toga je da su studenti – njih tridesetak – istog dana mirno preuzeli kontrolu nad dijelom „Trent Park” kampusa u kojem se nalazi uprava spomenute „škole”.

Od 4. svibnja studenti su osigurali cjelodnevni alternativni program: organiziraju niz alternativnih predavanja koja drže kako sami studenti, tako i profesori; održavaju kružoke i kritičko čitanje filozofskih tekstova, filmske projekcije itd. Kako stoji u njihovom proglasu, odlučili su se na blokadu ne samo jer je odluka njihova Sveučilišta u potpunosti nedopustiva, već i jer je slučaj Middlesex samo jedan u nizu „menadžerskih” poteza koji se u zadnjih godinu dana događaju u engleskom akademskom prostoru – pod upravljačkim batom spomenutog HEFCE-a, humanistički odsjeci naveliko se zatvaraju, a novac za visoko obrazovanje, kojeg je ionako sve manje, sve se više preusmjerava u isplativa, „korijenska“ područja.

U petak, 14. svibnja, uprava Sveučilišta u Middlesexu uručila je studentima sudski nalog s kojim ih se tretira kao nepoznate osobe prisutne na posjedu koji je tuđe privatno vlasništvo. Ovim potezom, uprava je pokazala da ne želi pregovarati sa studentima, već ih tretira kao kriminalce. Ovo je stari trik vlasti, u kojem se sukob sa radnom snagom na radnom mjestu ne tretira kao problem radnika i uprave, (što bi nužno vodilo u daljnje pregovore), već kao kriminalno djelo radnika koji nemaju što tražiti na posjedu (radnom mjestu) koji nije u njihovom vlasništvu. Studenti su odlučili da se ne opiru sudskom nalogu, pa su u subotu napustili okupiranu zgradu sa porukom:
“Okupacija je gotova, kampanja se nastavlja”.

Studentsku blokadu Middlesexa možete podržati potpisivanjem njihove peticije ovdje.


[1] Jedna od četiri „škole” u kojima su grupirani disciplinarno srodni odsjeci.
[2] science, technology, engineering and mathematics – eng. stem stoji još i za korijen, pa se implicira da su znanost (tj. fizika i kemija), tehnologija, strojarstvo i matematika temeljni kolegiji.

Vezani članci

  • 12. srpnja 2020. Argumenti u korist javne prehrane Dok globalno 820 milijuna ljudi gladuje, a 57 milijuna u najbogatijim zemljama koristi besplatno dijeljenu hranu, najmanje trećina proizvedene hrane propada prije konzumacije. Postojeća proizvodnja, alokacija i priprema hrane bazirana je na tržišnim odnosima, kupovnoj moći pojedinaca i pojedinki te kućanskom radu. Javno zdravstvo, školstvo i skrb pokazuju da u nekim domenama postoje optimalnije i efikasnije solucije. Sustav javne prehrane dostupne cijelom stanovništvu mogao bi uključiti kapacitete privatnog sektora, osigurati pravedan otkup lokalno proizvedene hrane i staviti naglasak na ekološki održiva rješenja.
  • 12. srpnja 2020. Zašto su feminizam i antirasizam sastavni dijelovi klasne borbe "Ako na sistemsku emancipaciju i borbu protiv rasizma gledamo strukturno i kroz historijsko-materijalističku perspektivu, uvidjet ćemo i postati svjesni nečega posve drukčijeg: naime, da su rasizam i institucionalni patrijarhat među temeljnim podsistemima kapitalističke eksploatacije čovjeka od čovjeka, a ne neke po sebi postojeće usporedne institucije i pripojeni dijelovi tog sistema, što nam je još davno precizno objasnio i razložio upravo socijalistički feminizam, koji je sve te mehanizme odavno razotkrio. Feminizam u tom smislu nije potrebno instrumentalizirati i podređivati klasnoj borbi. Upravo suprotno: on funkcionira kao mjesto uvida i širenja svijesti (neosviještenih) socijalista i socijalistkinja. Iz svega navedenog proizlazi da je razdvajanje i umjetna podjela borbe za sistemsku emancipaciju žena i rasijaliziranih Drugih od klasne borbe nije samo kontraproduktivna, nego i nešto mnogo gore: (nesvjesni i nehotični) pucanj socijalista i socijalistkinja u vlastitu glavu, ali i srce."
  • 12. srpnja 2020. Vučićeva izborna Pirova pobeda Unatoč pokušajima da spuštanjem izbornog cenzusa za ulazak u Narodnu skupštinu i drugim intervencijama u izborni proces te mobilizacijom kapaciteta vlastite stranke fingira demokratsku pluralnost, a suočen s opozicijskim bojkotom izbora poveća izlaznost, kako bi svojoj predvidljivoj pobjedi prije svega u očima europske javnosti priskrbio demokratski legitimitet, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji u dobroj mjeri kroji politički život u zemlji, nije uspio u namjeri da izbjegne bjeloruski scenarij – parlament bez opozicije. U idućem tekstu, autor analizira aktualnu prosvjednu situaciju u Srbiji.
  • 5. srpnja 2020. Proučavanje Marxa nije za elitiste "Čitanje Marxove teorije nije samo za samodopadne naučenjake – samo pitajte milijune radnica i radnika čije su ideje o ulozi koju bi mogli imati u promjeni svijeta bile transformirane kako promišljanjem, tako i praksom."
  • 5. srpnja 2020. Želite se boriti protiv siromaštva? Dajte siromašnima novac. "Nedavno objavljena istraživanja potvrđuju da je stopa siromaštva pala u travnju i svibnju, zahvaljujući federalnoj pomoći uslijed pandemije korona virusa. Pomislili biste da će to uvjeriti tvorce politika da nastave s takvom pomoći, ali to se ne događa – naime, pristup SAD-a socijalnoj skrbi krivo je usmjeren i okrutan."
  • 5. srpnja 2020. Kratka povijest Jordana Petersona "Poruka Jordana Petersona je jednostavna: „zlo“ je inherentno ljudskoj vrsti, a dominacija određenih ljudi nad drugima biološki je utemeljena."
  • 28. lipnja 2020. Izbori 2020: Budućnost parlamentarne političke diskusije U prvom su planu nadolazećih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj dvije najveće stranke, obje izašle iz procesa unutarnje konsolidacije oko figura svojih lidera. Ekstremna desnica, koju je HDZ proteklih godina odbacio, prijeti ostvariti povijesno dobar rezultat i trajno poremetiti dugogodišnju političku ravnotežu. Međutim, u Sabor bi mogla ući i lijevo-zelena koalicija te konačno uvesti nove političke modele i koncepte u hrvatski parlamentarizam.
  • 28. lipnja 2020. Nemiri Stonewalla "Danas je prvi dan Mjeseca ponosa, proslave Stonewallskih nemira iz 1969. godine. Ustanci trenutno izbijaju diljem zemlje. Današnji bogati bijeli gej muškarci možda se protive „nasilju“, ali povijest LBGTQ+ pokreta pokazuje da se neredi ugnjetavanih ljudi tiču oslobođenja."
  • 21. lipnja 2020. Martin Luther King znao je da nema ničega mirnog u nenasilju ako se provodi kako spada Daleko od srednjostrujaške aklamacije nenasilnog djelovanja svedenog na moralni nagovor, širenje utjecaja u postojećim institucijama i pristojne, pacifizirane prosvjede, Kingov zagovor nenasilja kao metode gnjevnog, ali staloženog suprotstavljanja sistemskom nasilju kroz kolektivnu direktnu akciju koja remeti normalno funkcioniranje društva, taktičke je prirode. Radikalna rekonstrukcija američkog društva na kakvoj je radio iziskivala je da se gnjev transformira u moć putem angažmana duljeg trajanja, umjesto da se opravdano, ali reaktivno troši u neredima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve