Izvještaj s 93. plenuma, 26. lipnja 2010.

Na devedeset i trećem plenumu, održanom 23. lipnja 2010. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. Podnesen je izvještaj o Danu ujedinjene simboličke akcije. Raspravljalo se o sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu koju su studenti Sveučilišta prekinuli te je naknadno održana. Sudionici plenuma će proučiti Etički kodeks našeg Sveučilišta te podnijeti izvještaj na sljedećem plenumu koji će se održati 2. srpnja u 20 sati u D7.

Na devedeset i trećem plenumu, održanom 23. lipnja 2010. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda.

Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu predložen je model po kojemu se plaćanje po ECTS bodu smanjuje, odnosno povećava ovisno o prosjeku ocjena.

Na sjednici Senata Sveučilišta u Zadru održanoj 17. lipnja razgovaralo se o zajedničkom studijskom programu pod nazivom Međunarodni odnosi i diplomacija tog sveučilišta i privatnog sveučilišta u Dubrovniku Miomira Žužula. Žužul je naglasio da je inicijativa o zajedničkom studiju privatnog i javnog sveučilišta bila uzajamna. Ministar Fuchs izjavio je da privatna i javna sveučilišta već surađuju.

Već nekoliko dana traje prosvjed seljaka koji su parkirali petstotinjak traktora uz slavonske ceste kako bi još jednom ukazali na težak položaj u kojemu se nalaze. Seljaci, unatoč obećanjima, nisu primili mjenice u iznosu duga za poticaje iz 2008. godine. Nakon novih obećanja premijerke Kosor, predstavnici seljačkih udruga najavili su prekid prosvjeda i micanje traktora sa ceste.

U Karlovcu se od 2. do 4. srpnja održava festival pod nazivom AnarKa kojim će se obilježiti 170. godišnjica slobodarske ideje. U programu festivala nude se različite radionice, predavanja, projekcije i sajam knjiga.

Radna grupa za analizu dokumenata predstavila je reakciju na dio teksta Rezolucije drugog svesindikalnog sabora koji je vezan uz obrazovanje. Medijska sekcija će u tekst unijeti izmjene do kojih se došlo raspravom na plenumu te će poslati reakciju sindikatima. Početkom iduće akademske godine na kružocima ćemo se detaljnije baviti problemom decentralizacije.

Na idućem sastanku grupe za analizu dokumenata, u ponedjeljak 5. srpnja u 20h u prostoriji A-001 secirat će se prijedlog Pravilnika o sustavu upravljanja kvalitetom obrazovanja na Sveučilištu u Zagrebu.

Radna grupa za širenje direktne demokracije sastat će se u ponedjeljak, 28. lipnja u 18h u A-001.

Radne grupe plenuma sastaju se u prostoriji A-001 na Filozofskom fakultetu (prizemlje desno, Ivana Lučića 3). Otvorene su za sve zainteresirane građane.

16. lipnja na Dan ujedinjenih simboličkih akcija protiv komercijalizacije obrazovanja u Njemačkoj je prosvjedovalo oko 85 000 ljudi. U Dresdenu su se studentima priključili profesori i nenastavno osoblje fakulteta. Povod prosvjedima bilo je rezanje budžetâ sveučilištima.

Prosvjedovalo se i u Rusiji – u Samari i Moskvi. U zabačenim djelovima Rusije roditelji moraju plaćati naknadu za osnovno obrazovanje svoje djece.

U Filipinima je po prvi put održan prosvjed za svima dostupno obrazovanje. Novoizabrani presjednik ignorirao je obećanje o većim ulaganjima u obrazovanje. Prošle godine tisućama djece nije bilo dostupno ni osnovnoškolsko obrazovanje.

U Velikoj Britaniji 21. lipnja održali su se masovni prosvjedi i simbolične akcije na stotinjak sveučilišta. U zadnjih par godina svake godine država smanjuje davanja za obrazovanje za oko 1,4 milijuna funti. Otpušteno je mnogo radnika, a kolegiji se ukidaju.

27. lipnja održat će se međunarodni chat.

Prekinuta sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu nastavila se prošlog utorka. Rektor je unajmio zaštitare koji su stajali ispred ulaza. Članovi Senata razgovarali su o tome kako su studenti nasilni i ne poštuju Senat te koriste neakademske metode. Izraženo je negodovanje zbog toga što su i mediji ušli u Vijećnicu bez dopuštenja. Rektor će pitati Etičko povjerenstvo za mišljenje o upadu na sjednicu.

Model po kojemu će brucoši na višim godinama plaćati studij bit će prezentiran na sjednici Senata u srpnju. Rektor Bjeliš je protiv modela Rektorskog zbora. Razgovaralo se o modelu prema kojemu će kriterij za plaćanje biti broj dobivenih ECTS bodova i prosjek ocjena.

Na plenumu se razgovaralo o mogućim reakcijama ukoliko rektor Bjeliš pošalje dopis Etičkom povjerenstvu. Izabrani su sudionici plenuma koji će na idućem plenumu predstaviti Etički kodeks Sveučilišta u Zagrebu i ostale relevantne dokumente. Raspravljat će se o budućim akcijama.

Na prošlotjednoj sjednici Vijeća Filozofskog fakulteta produžen je rok studentima starog sustava za godinu dana. Ovu obavijest treba staviti i na službene stranice fakulteta.

Stavljene su lozinke na dokumente i materijale za sjednice Fakultetskog vijeća. Dnevni red će biti javno dostupan, a ostali materijali, zbog zaštite privatnih podataka, bit će naknadno objavljeni i dostupni svima nakon sjednice.

U ponedjeljak, 28. lipnja na sjednici Povjerenstva za kvalitetu nastave reakreditirat će se novi studijski programi po kojima će se studirati od akademske godine 2012./2013. Kada svi programi budu dostupni, mandatirani sudionici plenuma će ih poslati svim studentima. Prije usvajanja novih studijskih programa, studentski predstavnici će izložiti primjedbe i komentare studenata.

Plenum ne želi poslati delegate u Međuresorno radno tijelo za praćenje potreba tržišta rada Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

Sudionik plenuma izabran je u Povjerenstvo za prehranu. O radu povjerenstva izvještavat će na plenumu.

Kada medijska sekcija prikupi dodatne informacije o pobuni studenata Sveučilišta u Kopru zbog dobijanja otkaza nekolicine profesora i ukoliko se informacije iz njihovog pisma pokažu istinite, poslat će im se podrška.

Plenum neće poslati sugovornike novinarki Globusa jer se nikad nije izjasnio o ulasku Hrvatske u Europsku uniju.

Idući plenum održat će se u petak, 2. srpnja u 20h u D7. Izabrani su moderatori.

Plenum je zaključen u 22:43.

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.