Profil International, sinonim za mobing

Donosimo vam tekst preuzet sa stranice Crvene akcije u kojemu progovaraju o uvjetima rada u Profil Internationalu, sustavnoj politici zastrašivanja radnika i teroru nametnutom od strane menadžera. O aktivnostima radnika i izdavačke kuće izvještavat će i dalje.



Nedavno je javnost šokirana izvještajima o tome kako su u izdavačkoj tvrtki Profil radnici prisilno podvrgnuti poligrafskom testiranju kako bi se utvrdili mogući kradljivci robe. Ipak, ta šokantna priča samo je vrh sante leda, a ispod površine skriva se pravi radnički horor. Bivši i sadašnji radnici Profila za odnos uprave prema radnicima, tzv. politiku “ljudskih resursa”, imaju samo jednu riječ – mobing. U zadnjih godinu dana preko sto ljudi je napustilo firmu, većina je otpuštena, dok su drugi natjerani da odu. Priče koje smo čuli od radnika dokazuju kako primjeri nasilja i zlostavljanja nisu tek ekscesi, nego dio sustavne politike zastrašivanja i terora.

U metode uprave spadaju stalna prozivanja i opomene pred otkaz za najmanji propust prilikom čega se nastoji što više poniziti čovjeka (npr. tjerajući ga da na list papira na piše u čemu je “pogriješio”), periodično smanjivanje plaća i još češće prijetnje istim, stvaranje sistema “miljenika” među radnicima kako bi se uništila svaka solidarnost, zapošljavanje “probnih radnika” koji rade besplatno, a situacija je nedavno eskalirala i fizičkim napadom šefa skladišta Davora Škrinjara na studenta koji je tamo honorarno radio. Nakon incidenta, kao kompenzaciju za to što ga na poslu napadaju student je dobio – otkaz. Davanje otkaza trudnicama također je postalo pravilo, kao i neplaćanje prekovremenih, ali taj dio priče, koliko god užasava, ionako postaje više pravilo nego iznimka u privatnom sektoru. Profil nije uvijek bio pakao, a stariji radnici pamte i bolja vremena. Nekada je, kažu radnici, u firmi vladala kolegijalna i opuštena atmosfera. Sve se promijenilo dolaskom nove garniture menadžera od kojih su mnogi zanat vježbali u Atlantic grupi Emila Tedeschija. S njima se Profil počeo udaljavati od ozbiljne izdavačke kuće, pošto je sve ovisnija o literaturi kao što su knjige za “samopomoć”, autobiografije poznatih i slično, a otvaranjem Profil Megastorea knjižara se pretvorila u šoping-centar. No, ono što je puno važnije od toga je uvođenje politike strahovlade u odnosima s radnicima. Kao glavni nosioci ovog programa spominju se direktor izdavaštva Krunoslav Krunić i financijski direktor Hrvoje Matezović. Matezović je ranije radio u Tisku i Privrednoj banci, a ima i dobre veze u vladi, u čijim je projektima i agencijama u više navrata surađivao. Uz njegov odlazak iz PBZ-a vezane su priče o optužbama za mobing, ali je cijeli slučaj po svemu sudeći zataškan kada je napuštao tu firmu. Ova grupa menadžera svoje postupke pravda povećavanjem profita kuće, ali upitno je koliko su njihovi programi korisni tvrtki. Sustavno tjeranje iskusnih radnika i njihovo mijenjanje mlađima ili studentima koji su spremni raditi po nepovoljnijim uvjetima i za manju plaću na prvi pogled snižava troškove, ali stalno mijenjanje radnika stvara velike probleme u poslovanju. Odgovor uprave na te probleme je veći pritisak na radnike: kašnjenje u poslu koje je rezultat neiskustva ili preopterećenja uprava iskorištava da bi odgovornost za sve probleme prebacila na radnike i to kasnije koristila u zastrašivanju i ucjenjivanju radnika. Sigurno je, međutim, da ipak postoji netko tko se okoristio ovim metodama rada, a to su upravo menadžeri koji svakom degradacijom firme i radnika postaju sve bogatiji, jer su im primanja vezana uz dobit, pa se njihove plaće penju i do četrdesetak tisuća kuna, procjenjuju radnici. U kući, koja za sebe kaže da su joj ljudi “glavna snaga“, ništa ne može biti dalje od istine, ali radnici su sada spremni da krenu u spašavanje tvrtke u kojoj rade. O tim aktivnostima izvještavat ćemo i dalje.

Vezani članci

  • 2. listopada 2021. Antikapitalistički seminar Prijavite se na Antikapitalistički seminar koji u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Slobodni Filozofski i Subversive festival – jednotjedni program političke edukacije u kojem ćemo pokušati mapirati i kritički sagledati analitičke okvire različitih oblika političkog angažmana i njihove slijepe pjege, odnosno razmotriti na koji način različite teorijsko-političke paradigme pristupaju društvenoj stvarnosti.
  • 30. rujna 2021. Skidanje slojeva "Iako termin „istraga“ možda evocira prizor detektiva, istraživačka estetika kao praksa pokazuje bliže afinitete prema kritičkoj teoriji nego prema policiji. Navođenjem pokušaja „skidanja slojeva“ realnosti kako bi se razotkrila istina, istraživačka estetika razlikuje se od formalnih pravnih procesa koji pri ustanovljavanju odgovornosti prihvaćaju tek najužu koncepciju kauzalnosti."
  • 29. rujna 2021. Nadilaženje jedinstvene porezne stope "Osim ako ih se implementira s brojnim iznimkama, poreze s fiksnom stopom u pravilu se smatra regresivnima jer najteže pogađaju najsiromašnije. Bogati možda plaćaju isti postotak, no njihovi su prihodi dovoljno visoki da to, za razliku od siromašnijih građana, ne primjećuju."
  • 28. rujna 2021. Iz duge povijesti knjigocida "U razdoblju Republike Hrvatske ideološki motiv u pozadini uništavanja i otpisivanja knjiga uvelike je bio replika praksi iz NDH. Prema nekim podacima, početkom devedesetih uništeno je 14 posto hrvatskog književnog fonda. Na meti su bili marksistički naslovi, radovi srpskih autora, ali i potpuno apolitična literatura, ako je bila pisana ćirilicom i/ili ekavicom."
  • 26. rujna 2021. Kako je Premier liga pomogla super-bogatašima da zavladaju nogometom "Jasno je da je zaustavljanje Superlige omelo daljnju komercijalizaciju nogometa. Međutim, ono što se često zaboravlja jest da je gotovo identičan proces uspio pri formiranju Premier lige 1992. godine."
  • 18. rujna 2021. Afganistanskim ženama nije potreban bijeli feminizam Femonacionalistički odnosno femoimperijalistički impulsi bijelog feminizma, isključujuće grane feminizma koja promatra ženska prava isključivo kroz bijelu zapadnu optiku, neizbježna su nijansa licemjerja koje se provlači medijskim komentarima o povratku Talibana na vlast u Afganistanu, jednako kao što su bili jedan od ključnih generatora legitimacijskih narativa netom okončane vojne okupacije SAD-a i njezinih saveznica. Ovakav pristup problemu ultrakonzervativnog patrijarhalnog odnosa Talibana prema ženama u afganistanskom društvu zatvara oči ne samo pred seksizmom i mizoginim tendencijama u zapadnim zemljama, nego i pred širim geopolitičkim kontekstom koji je bio formativan za stanje u kojem se zemlje zapadne Azije nalaze danas.
  • 10. rujna 2021. Onkraj nuklearne obitelji "Brak je konzervativna institucija, način da se klasa reproducira. On je osnova za male jedinice – obitelj, crkvu, zajednicu – za koje je Edmund Burke smatrao da su nužne za etičko društvo. Prema konzervativcima, brak liječi siromaštvo, traume iz djetinjstva i nasilje izazvano vatrenim oružjem. Međutim, osobito čeznu za tzv. tradicionalnim obiteljima, gdje je otac hranitelj, a majka domaćica. Naš porezni zakon odražava ovu težnju. Napisan je kako bi išao u prilog bogatim bračnim parovima, od kojih su većina bijeli, kao što je Dorothy Brown nedavno primijetila u knjizi The Whiteness of Wealth"
  • 5. rujna 2021. Uloga mjera štednje u nezapamćenim šumskim požarima u Grčkoj "Premještanje fokusa s lokalne situacije prema globalnim snagama primorava nas da uvidimo kako nema ničeg "uređenog" u današnjem globalnom neoliberalnom poretku. Prije negoli se krenemo boriti za opstanak naših zajednica, trebali bismo razmotriti jesu li borba za redistribuciju bogatstva i golemi pomak u prioritetima naših država zapravo nužan uvjet za to da imamo ikakvu šansu. Trebali bismo također razmotriti što nam slijedi: sve izraženije nejednakosti, borbe oko preostalih resursa, društvena i geopolitička nestabilnost."
  • 1. rujna 2021. Krik i plan "Na zemlji ukradenoj od Autohtonih naroda, dok nas nužnost i briga primoravaju da se približimo jedni drugima iz klaustrofobične topline naših podijeljenih traumatiziranih javnosti, vjerojatno je najhitniji revolucionarni prioritet izgradnja solidarnosti između zajednica koje su međusobno zavadili kapitalizam, bjelačka supremacija i naseljenički kolonijalizam. Da razjasnimo tko smo jedni drugima i što nam je zajedničko, a koje su naše različitosti, i može li se i kako to prevladati. Zadaća izgradnje povjerenja među zajednicama, naravno, nije oprečna revolucionarnom organiziranju ili nespojiva s njim; povjerenje se stvara kroz zajedničku borbu. Međutim, da bismo izvršili tu zadaću možda će biti nužno da prihvatimo najširu moguću viziju toga kako „revolucionarno organiziranje” može izgledati."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve