Pristajete li na legalizaciju prostitucije?

Filip Hameršak je znanstveni novak i urednik u Leksikografskom zavodu, a od 2010. asistent na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. H-alter je jučer objavio njegov tekst o prijedlozima novih zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveučilištu, a mi vam u nastavku donosimo njegovo otvoreno pismo.


PRISTAJETE LI NA LEGALIZACIJU PROSTITUCIJE?
(ATENTAT NA HRVATSKU ZNANOST U TRI ČINA)


Poštovana čitateljice ili poštovani čitatelju, ovo Vam otvoreno pismo pišem kao prilično običan hrvatski građanin, koji u znanosti radi od 2001. Moje reference lako možete provjeriti na internetu. Budući da – za razliku od mnogih među nama – zasad nisam egzistencijalno ugrožen, imam mogućnost skrenuti Vam pozornost na jedno pitanje o kojemu ovisi budućnost svih nas.

Naime, Ministarstvo znanosti u tajnosti je i bez obrazloženja pripremilo nacrte tri nova zakona o znanosti i visokom obrazovanju. Budući da je za prethodnu javnu raspravu pritom predviđeno svega 13 radnih dana (do 1. studenoga ove godine), preostalo vrijeme, a ni raspoloživi prostor ne dopuštaju mi razložitije govoriti o njihovim dobrim stranama, niti o pojedinim člancima. Znajući da imate dovoljno svojih briga, molim Vas samo da ovaj tekst pročitate do kraja – dalje neka Vas vode vlastiti razbor i savjest!

Onima koji bi mogli pomisliti da sam – poput mnogih korisnika državnih jasli – samo razmažen, mogu odmah reći da ću cijeli svoj radni vijek de iure ili de facto provesti zaposlen na određeno vrijeme, i da se protiv toga nimalo ne bunim. Jedina mi je želja da pravila igre budu jasna, poštena i što stalnija, i da mi omogućuju opstanak u rodnoj zemlji.

1. U pogledu hrvatskih sveučilišta, drže i veći pravni stručnjaci od mene, nacrt novih zakona izravno je protuustavan – nasuprot zajamčenoj autonomiji, osnivaju se sveučilišna vijeća, putem kojih će članovi-neznanstvenici, imenovani od Vlade RH, prema odozgo dobivenim uputama moći uvjetovati većinu ključnih odluka. U skladu s tim, rektorima su, kao njihovoj glavnoj transmisiji, dodijeljene gotovo diktatorske ovlasti, a važna uloga dekanâ, čelnika pojedinih sveučilišnih sastavnica (fakulteta), potpuno je marginalizirana. Na takav način izvršna se vlast u rad sveučilišta nije miješala niti u socijalizmu! Unatoč ustavno zajamčenoj slobodi znanstvenoga stvaralaštva, preko upravnih vijeća i drugih mehanizama na sličan se način državnoj politici želi podvrgnuti sve znanstvene institute, a u Nacionalnom vijeću za znanost i visoko obrazovanje – zaduženom za opću strategiju znanstvenih prioriteta – po novom bi također odlučnu riječ imali ministri, pa i sam predsjednik Vlade. Tvrdi se da je cilj spriječiti korupciju, no za suzbijanje kriminala – ako ga ima – nadležni su policija i državno odvjetništvo, a ne visoki dužnosnici (još stara mudrost kaže da se lopovima banke ne povjeravaju).

2. Unatoč ustavno propisanoj skrbi za znanstvena dobra kao za duhovne narodne vrednote, znanstvena djelatnost na nečuveni se način kani izručiti tržišnim principima. Osim što je udio sredstava ministarstva znanosti, odnosno državnoga proračuna, u financijama pojedinih instituta zakonskim nacrtom ograničen na 60, odnosno 80 posto, nestale su sve odredbe koje su njihove samostalne prihode ograničavale očuvanjem neovisnosti, dostojanstva i osnovnih zadaća znanstvene djelatnosti, kao i odredbe o uvažavanju i poticanju nacionalnih sadržaja. Takvim rješenjima znanstveni se djelatnici umjesto na rad za opće dobro upućuju na svojevrsnu intelektualnu prostituciju, teško spojivu s temeljnim načelima znanstvene objektivnosti i humanizma. Tko plaća neko istraživanje u društvenim i humanističkim znanostima često želi odrediti i sam rezultat! Prirodne, biomedicinske i tehničke znanosti na tu su vrstu pritiska otpornije, no interes financijera u njih se nerijetko odražava u poslovnoj tajni i patentima – zašto bi netko čija zarada počiva na fosilnim gorivima prije vremena pristao da ih zamijene čistiji, obnovljivi izvori energije? Bez daljnjega, veza s ekonomijom može biti blagotvorna za poticanje i primjenu mnogih znanstvenih dosega, no za to je potrebno tržište veće i slobodnije od hrvatskoga, u kojemu su mnoga “gospodarska čuda” ionako zasnovana na sumnjivim posezanjima u državni proračun. Kažu da je kriza i da nema novca, no od ukupno 143 milijarde proračunskih kuna za redovnu će se djelatnost svih instituta u 2010. izdvojiti 326 milijuna kuna (svega 0,23 posto!), a za tzv. mirovne misije čak 333. Društveni i humanistički instituti, za čijim znanstvenim radom nema znatnije tržišne potražnje, no koji jedini mogu pridonijeti stručnom upravljanju kompleksnim sustavima poput države i društva te usmjeravanju opće kvalitete života, u toj masi sudjeluju s poprilici jednom trećinom, što i uz najoprezniju projekciju znači da će se na njima uštedjeti tek 20 do 40 milijuna kuna – malo za cijelo društvo, no presudno za njihovu djelatnost! Kao u priči o kovaču čija je škrtost na čavlima za potkivanje dovela do propasti cijeloga kraljevstva, budući da je konj tijekom bitke zbacio vojskovođu.

3. Najvažnije od svega, predloženi paket tako drastičnih promjena ne može se opravdati pretpristupnim pregovorima s Europskom Unijom, budući da su dotična poglavlja već zaključena – čak i Europa zadovoljna je postojećim zakonom, donesenim ne tako davne 2003. Umjesto da poradi na boljoj primjeni trenutačnih propisa, čini se da je Ministarstvu lakše svako malo sve bezobzirno pretumbati, tako da se mutna voda nikada ne razbistri – tko zna hoće li za pet, deset, ili petnaest godina ostati itko da se sjeti kako je i ovaj pokušaj bio samo još jedna u nizu pogrešaka?

Kako bilo, ne pozivam nikoga na ulice, još manje na prikupljanje potpisa za neki novi referendum. Ipak, ako ste i Vi jedna ili jedan od onih koji drže da nije sve na prodaju, kratka poruka na adresu javnarasprava[at]mzos.hr mogla bi imati učinka. Neka barem vide da nas još ima!

Vezani članci

  • 9. siječnja 2021. Ljevica mora prestati vjerovati desnici da je pridobila radničku klasu "Već je 2016. godine bilo jasno da izbor Trumpa ne predstavlja proboj radničke klase, kako su ga mnogi najavljivali. Kako sam već demonstrirao s Aaronom Winterom, iako je Trump među onima s nižim primanjima prošao bolje od dva prethodna republikanska kandidata, njegov je uspjeh imao više veze s krajnjim neuspjehom Hillary Clinton. Dapače, Trumpova privlačnost bila je vrlo slična onoj Georgea W. Busha 2004. godine. Iako su obojica privukla one s nižim prihodima, više nego John McCain 2008. i Mitt Romney 2012. godine, glavnina glasova i dalje je došla iz tradicionalno republikanske populacije, tj. bogatijih bijelaca."
  • 8. siječnja 2021. Policija je omogućila hordi ekstremnih desničara da nasilno nagrne u zgradu Kongresa Pokušaj dijela Trumpove ekstremno desne baze da spriječi prebrojavanje elektoralnih glasova nasilnim upadom u zgradu Kongresa dočekan je s mlakom reakcijom policijskih snaga. Američki represivni aparat još je jednom pokazao da ne tretira na jednak način prosvjednike desnih i lijevih opcija.
  • 31. prosinca 2020. Kumek "Iole ozbiljnija i ambicioznija politička analiza, za koju Juričan nema interesa, a sudeći po dosadašnjem višegodišnjem radu, ni kompetencija, pokušala bi se barem pomaknuti od paušalnih generalizacija i iskaza poput „ljudi su mala smeća koja vole korupciju“. Savjestan politički pristup nastojao bi barem saznati zašto su ljudi egzistencijalno prisiljeni pristajati na koruptivne aranžmane, čak i kada su očito usmjereni protiv njihovih vlastitih interesa; o kojim je mrežama političke moći riječ te kako politički i društveni establishment na to odgovara."
  • 31. prosinca 2020. Feminizam i transfobija Recentno jačanje transfobije u feminističkim i kvir prostorima očituje se u osnivanju trans-isključujućih organizacija ili preokretanjem politika postojećih u tom smjeru, kako bi se ucrtale granice između feminizma i LGB aktivizma u odnosu na trans organiziranje na međunarodnoj (LGB Alliance u Velikoj Britaniji s ograncima u Brazilu, Australiji, SAD-u...) i regionalnoj razini (Marks21, Lezbejska i gej solidarna mreža...). Transfobne politike nedavno je javno prigrlio i Centar za ženske studije u Zagrebu. Te se politike nastoje racionalizirati nizom pojednostavljenih tvrdnji koje apeliraju na „zdravi razum“ i opća uvjerenja, onkraj teorijskih i empirijskih uvida. Ovaj tekst nas u formi FAQ-a, s uvodnim osvrtom, vodi kroz diskurs i logiku kojima se ta racionalizacija odvija, a nastao je u kontekstu ad hoc antikapitalističke kvir inicijative feministkinja i feminista protiv transfobije.
  • 31. prosinca 2020. Klasa i identitet: ljubomržnja ili sukonstitucija? "Strukturnim određenjem klasa se više objašnjava, istorijsko-sociologističkim određenjem klasa se više opisuje. Prema strukturnom određenju klasni položaj konstituira se bez obzira jesu li klasni akteri*ke uopće svjesni koji i kakav je to položaj, dok istorijsko-sociologističko određenje upućuje na to da može da postoji svijest o klasi ili neko iskustvo klase. Strukturnim određenjem objašnjavaju se logika i anatomija funkcioniranja sistema proizvodnje, stoga je riječ o „trajnijoj“ klasnoj konfiguraciji kojom se objašnjava specifičnost kapitalističkog sistema proizvodnje, dok istorijski pristup klasi opisuje kontingentna i promenjiva klasna grupisanja koja se odvijaju u kapitalizmu zajedno sa drugim odnosima dominacije, podčinjavanja i discipliniranja."
  • 31. prosinca 2020. Nerazradivost seksualnosti u radikalnom feminizmu Organiziranje i iskustva seksualnih radnica_ka pomaknuti su na margine feminističkih solidarnosti i promišljanja kada im se pristupa s abolicionističkim zahtjevima koji dolaze iz radikalnog feminizma, a koji se s lakoćom, u redukcionizmu i banalnosti pristupa tim temama, stapaju s državnim i kapitalističkim interesima. Iz tih raspuklih (pa i gotovo iščezlih) savezništva moguće je izvući i raspetljati uglavnom zaobilaženu i potiskivanu povijest u rukavce koji će voditi u smjeru zakonodavstva, medicine ili rada, no koji će uvijek vraćati prema istim problemima i rupama koji sačinjavaju radikalnofeminističke politike i teorije. Tekst zahvaća crtice ove povijesti, ukazujući kako su se današnje rasprave o seksualnom radu oblikovale i na čemu se temelje.
  • 27. prosinca 2020. Ejblistički režimi u kapitalizmu Razmatrajući korporealnost ljudskog postojanja u kontekstu šireg razumijevanja rada socijalne reprodukcije koji održava i regenerira radnu snagu kao ključni element stvaranja profita, autorica iz historijsko-materijalističke perspektive ukazuje na koji se način u kapitalizmu tretiraju nenormativna tijela, s fokusom na osobe s invaliditetom.
  • 27. prosinca 2020. Neoliberalna država globalnog Juga (1): kako je kulturni nacionalizam pobijedio sekularni Prvi u nizu tekstova o globalnom Jugu nastao je kao bilješka za pripremu razgovora s teoretičarkom Radhikom Desai, koji se ove godine održao u sklopu Subversive festivala, a u njemu ćemo na primjeru Indije prikazati politički obrat između sekularnog i kulturnog nacionalizma, što je tema kojom se Desai bavila u svojim publikacijama u jeku dolaska na vlast BJP-a u Indiji i rasta Hindutve kao fundamentalističkog društvenog pokreta u Indiji.
  • 27. prosinca 2020. Biopolitika kao kritika „nove normalnosti“ U prilogu aktualnim raspravama o biopolitičkim tumačenjima pandemije COVID-19, autor nas vodi kroz povijest sociobioloških obilježja epidemija i pandemija, primarno u kontekstu uvezanosti liberalnog upravljanja i biopolitike, koja u Foucaultovoj interpretaciji ide s onu stranu ekonomskog polja u mjeri u kojoj se stanovništvo pokazuje kao novi objekt analize i intervencije. Tekst na pozadini povijesti epidemija velikih boginja (te juridičko-disciplinarnih mehanizama poput cijepljenja) ukazuje na dvije temeljne manjkavosti Foucaltovog pokušaja podvođenja biopolitike pod problematiku liberalnog guvernmentaliteta, i nudi revidiranu, demokratsku, eksplanatorno snažniju, robusniju upotrebu biopolitičke teorije, onkraj laisser-faire pristupa i autoritarnih mjera države.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve