Pristajete li na legalizaciju prostitucije?

Filip Hameršak je znanstveni novak i urednik u Leksikografskom zavodu, a od 2010. asistent na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. H-alter je jučer objavio njegov tekst o prijedlozima novih zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveučilištu, a mi vam u nastavku donosimo njegovo otvoreno pismo.


PRISTAJETE LI NA LEGALIZACIJU PROSTITUCIJE?
(ATENTAT NA HRVATSKU ZNANOST U TRI ČINA)


Poštovana čitateljice ili poštovani čitatelju, ovo Vam otvoreno pismo pišem kao prilično običan hrvatski građanin, koji u znanosti radi od 2001. Moje reference lako možete provjeriti na internetu. Budući da – za razliku od mnogih među nama – zasad nisam egzistencijalno ugrožen, imam mogućnost skrenuti Vam pozornost na jedno pitanje o kojemu ovisi budućnost svih nas.

Naime, Ministarstvo znanosti u tajnosti je i bez obrazloženja pripremilo nacrte tri nova zakona o znanosti i visokom obrazovanju. Budući da je za prethodnu javnu raspravu pritom predviđeno svega 13 radnih dana (do 1. studenoga ove godine), preostalo vrijeme, a ni raspoloživi prostor ne dopuštaju mi razložitije govoriti o njihovim dobrim stranama, niti o pojedinim člancima. Znajući da imate dovoljno svojih briga, molim Vas samo da ovaj tekst pročitate do kraja – dalje neka Vas vode vlastiti razbor i savjest!

Onima koji bi mogli pomisliti da sam – poput mnogih korisnika državnih jasli – samo razmažen, mogu odmah reći da ću cijeli svoj radni vijek de iure ili de facto provesti zaposlen na određeno vrijeme, i da se protiv toga nimalo ne bunim. Jedina mi je želja da pravila igre budu jasna, poštena i što stalnija, i da mi omogućuju opstanak u rodnoj zemlji.

1. U pogledu hrvatskih sveučilišta, drže i veći pravni stručnjaci od mene, nacrt novih zakona izravno je protuustavan – nasuprot zajamčenoj autonomiji, osnivaju se sveučilišna vijeća, putem kojih će članovi-neznanstvenici, imenovani od Vlade RH, prema odozgo dobivenim uputama moći uvjetovati većinu ključnih odluka. U skladu s tim, rektorima su, kao njihovoj glavnoj transmisiji, dodijeljene gotovo diktatorske ovlasti, a važna uloga dekanâ, čelnika pojedinih sveučilišnih sastavnica (fakulteta), potpuno je marginalizirana. Na takav način izvršna se vlast u rad sveučilišta nije miješala niti u socijalizmu! Unatoč ustavno zajamčenoj slobodi znanstvenoga stvaralaštva, preko upravnih vijeća i drugih mehanizama na sličan se način državnoj politici želi podvrgnuti sve znanstvene institute, a u Nacionalnom vijeću za znanost i visoko obrazovanje – zaduženom za opću strategiju znanstvenih prioriteta – po novom bi također odlučnu riječ imali ministri, pa i sam predsjednik Vlade. Tvrdi se da je cilj spriječiti korupciju, no za suzbijanje kriminala – ako ga ima – nadležni su policija i državno odvjetništvo, a ne visoki dužnosnici (još stara mudrost kaže da se lopovima banke ne povjeravaju).

2. Unatoč ustavno propisanoj skrbi za znanstvena dobra kao za duhovne narodne vrednote, znanstvena djelatnost na nečuveni se način kani izručiti tržišnim principima. Osim što je udio sredstava ministarstva znanosti, odnosno državnoga proračuna, u financijama pojedinih instituta zakonskim nacrtom ograničen na 60, odnosno 80 posto, nestale su sve odredbe koje su njihove samostalne prihode ograničavale očuvanjem neovisnosti, dostojanstva i osnovnih zadaća znanstvene djelatnosti, kao i odredbe o uvažavanju i poticanju nacionalnih sadržaja. Takvim rješenjima znanstveni se djelatnici umjesto na rad za opće dobro upućuju na svojevrsnu intelektualnu prostituciju, teško spojivu s temeljnim načelima znanstvene objektivnosti i humanizma. Tko plaća neko istraživanje u društvenim i humanističkim znanostima često želi odrediti i sam rezultat! Prirodne, biomedicinske i tehničke znanosti na tu su vrstu pritiska otpornije, no interes financijera u njih se nerijetko odražava u poslovnoj tajni i patentima – zašto bi netko čija zarada počiva na fosilnim gorivima prije vremena pristao da ih zamijene čistiji, obnovljivi izvori energije? Bez daljnjega, veza s ekonomijom može biti blagotvorna za poticanje i primjenu mnogih znanstvenih dosega, no za to je potrebno tržište veće i slobodnije od hrvatskoga, u kojemu su mnoga “gospodarska čuda” ionako zasnovana na sumnjivim posezanjima u državni proračun. Kažu da je kriza i da nema novca, no od ukupno 143 milijarde proračunskih kuna za redovnu će se djelatnost svih instituta u 2010. izdvojiti 326 milijuna kuna (svega 0,23 posto!), a za tzv. mirovne misije čak 333. Društveni i humanistički instituti, za čijim znanstvenim radom nema znatnije tržišne potražnje, no koji jedini mogu pridonijeti stručnom upravljanju kompleksnim sustavima poput države i društva te usmjeravanju opće kvalitete života, u toj masi sudjeluju s poprilici jednom trećinom, što i uz najoprezniju projekciju znači da će se na njima uštedjeti tek 20 do 40 milijuna kuna – malo za cijelo društvo, no presudno za njihovu djelatnost! Kao u priči o kovaču čija je škrtost na čavlima za potkivanje dovela do propasti cijeloga kraljevstva, budući da je konj tijekom bitke zbacio vojskovođu.

3. Najvažnije od svega, predloženi paket tako drastičnih promjena ne može se opravdati pretpristupnim pregovorima s Europskom Unijom, budući da su dotična poglavlja već zaključena – čak i Europa zadovoljna je postojećim zakonom, donesenim ne tako davne 2003. Umjesto da poradi na boljoj primjeni trenutačnih propisa, čini se da je Ministarstvu lakše svako malo sve bezobzirno pretumbati, tako da se mutna voda nikada ne razbistri – tko zna hoće li za pet, deset, ili petnaest godina ostati itko da se sjeti kako je i ovaj pokušaj bio samo još jedna u nizu pogrešaka?

Kako bilo, ne pozivam nikoga na ulice, još manje na prikupljanje potpisa za neki novi referendum. Ipak, ako ste i Vi jedna ili jedan od onih koji drže da nije sve na prodaju, kratka poruka na adresu javnarasprava[at]mzos.hr mogla bi imati učinka. Neka barem vide da nas još ima!

Vezani članci

  • 19. travnja 2021. Startupi neće riješiti nezaposlenost u Italiji Talijanski i strani korporativni gurui koji već desetljećima mantraju neoliberalne trope poput digitalizacije, očekivano pozdravljaju Draghijeve najave poreznih olakšica digitalnim startupima kao inovativne. Međutim, dosadašnji digitalizacijski napori, usmjereni na privlačenje stranog kapitala i zaogrnuti agendom društvene mobilnosti kroz malo poduzetništvo, niti su doveli do smanjenja nezaposlenosti, niti do procvata tehnološke učinkovitosti od koje bi stanovništvo zaista imalo koristi.
  • 17. travnja 2021. Tesla proglašena krivom za razbijanje sindikata "„Ovo je ogromna pobjeda za radnice i radnike koji su imali hrabrosti usprotiviti se i organizirati u sistemu koji trenutno u velikoj mjeri ide u prilog zapošljavatelja poput Tesle koji ne prezaju od kršenja zakona“, izjavila je potpredsjednica UAW-a Cindy Estrada „Iako slavimo pravdu sadržanu u današnjoj presudi, ona naglašava supstancijalne mane američkog Zakona o radu. Ovdje imamo primjer kompanije koja je očito prekršila zakon, a ipak mora proći tri godine prije negoli radnice i radnici pogođeni time dobiju ikakvu pravdu.“"
  • 10. travnja 2021. Nema dokaza za zabranu sudjelovanja trans žena u sportu Ideologem kojim se učvršćuju anti-trans norme i regulative, te legitimira isključivanje trans žena i interspolnih osoba iz ženskog sporta, zasniva se na vizuri spola kao biološkog. Potom se, još vulgarnije, sport razumije kao polje kompeticije koje poglavito zavisi od hormona, veličine organa i sličnih spolnih obilježja. Međutim, ne postoje utemeljena znanstvena istraživanja koja bi potkrijepila pretpostavku da trans žene općenito imaju bolje sportske performance u odnosu na cis žene, niti je istraženo kako točno na njihove predispozicije utječe hormonska terapija, dok je mit o automatski boljim rezultatima zahvaljujući većoj razini testosterona već srušen. S obzirom na to da su razlike u izvedbi unutar svih sportskih kategorija prije svega individualne, možda je vrijeme da se dovede u pitanje i mit o podjeli sporta na „ženski“ i „muški“.
  • 25. ožujka 2021. Spomenici, nazivi ulica i osporeno sjećanje "Ponosno „anti-woke“ pozicioniranje samo je posljednji u nizu vladinih pokušaja da memorijalizira bjelačku supremaciju. Meghan Tinsley izvještava o politici komemoracije."
  • 20. ožujka 2021. Talijanska vlada outsourceala je ekonomsku strategiju privatnoj konzultantskoj firmi McKinsey Još jedno postavljanje premijera „odozgo“ u Italiji znači nastavak tehnokratskih politika u sklopu kojih se čelnike_ce ne bira demokratski, dok se potez legitimira navodnim kompetencijama koje posjeduje izabrana osoba. Nekoć vodeća figura Europske centralne banke, premijer Mario Draghi formirao je kabinet koji je također sastavljen od „stručnjaka“, onih koji pretežno podupiru ekonomske politike već potvrđene kao devastirajuće po živote stanovništva u Italiji. Vrhunac ove navodno neutralno-ekspertne misije potez je kojim ekonomski plan oporavka od posljedica pandemijske krize ne donose čak ni ovi stručnjaci, nego je zadaća delegirana drugoj „stručnoj“ instanci ‒ privatnoj konzultantskoj firmi za upravljanje McKinsey. Birače i biračice i dalje nitko ništa ne pita.
  • 13. ožujka 2021. Zeleni feministički val u Čileu Zelena marama simbol je prosvjeda latinoameričkih feministkinja i feminista protiv kriminalizacije pobačaja, sveprisutna i u Čileu – jednoj od država u kojoj su zakoni u pogledu reproduktivnih prava najkonzervativniji. Nakon trodesetljetnog učvršćivanja neoliberalnog modela i drakonskog napada na reproduktivnu pravdu, Čileanke_ci dobivaju priliku da u procesu promjene pinočeovskog ustava kreiraju strukture koje bi mogle poboljšati njihove živote. Jedna od ključnih stavki koje feminističke skupine nastoje ugraditi u nacrt novog ustava upravo je emancipatorna reproduktivna politika koja će odlučno dekriminalizirati pobačaj.
  • 13. ožujka 2021. Pobjeda za radnike i radnice u sudskom sporu oko Ubera Odlukom britanskog Vrhovnog suda koja daje pravo zaposlenima u Uberu na minimalnu nadnicu i plaćeni godišnji odmor, konačno ih se legalno prepoznaje kao radnice i radnike, a ne kao samozaposlene. Ova važna pobjeda za radničku klasu u sukobu rada i kapitala dolazi nakon dugotrajne borbe, prije svega zahvaljujući inovativnim sindikalnim grupama koje su prepoznale da novi oblici eksploatacije u okviru ekonomije honorarnih poslova iziskuju i nove oblike otpora i kolektivnog radničkog udruživanja.
  • 13. ožujka 2021. Prijedlog izgradnje ugljenokopa u Cumbriji duguje svoju popularnost izostanku zelene alternative "Vlada je odgovorna za stvaranje održivih radnih mjesta u dijelu zemlje koji još uvijek nosi ožiljke nanesene desetljećima deindustrijalizacije te se oporavlja od ekonomskih psoljedica pandemije COVID-19"
  • 13. ožujka 2021. Studentice i studenti s Bosporskog sveučilišta protiv Erdoğana Postavljanje na čelo Bosporskog sveučilišta rektora koji je blizak vladajućoj Stranci pravde i razvoja, te poznat po svojim anti-LGBTIQ+ stavovima samo je korak u nizu proširenja dosega Erdoğanove autoritarne vlasti na nekoć nezavisne institucije i jačanja konzervativnog utjecaja na turski društveni život. Međutim, takav čin proizveo je dvomjesečne studentske prosvjede. Vlast demonizira pobunjenike_ce, označavajući ih kao teroriste, seksualne devijante, vandale i barbare, u pokušaju legitimiranja policijske brutalnosti i uhićenja. Studentski otpor u Istanbulu ipak žilavo opstaje, ali potrebna mu je međunarodna solidarnost.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve