Izvještaj sa 108. plenuma, 23. studenog 2010.

Na 108. plenumu, održanom u utorak, 23. studenog 2010. raspravljalo se o tri točke dnevnog reda. Sudionica plenuma izvijestila je o borbi za besplatno obrazovanje u drugim državama. Plenum je primio i dva mejla podrške, jedan od Anarhosindikalističke inicijative i Sindikata obrazovanja beogradske lokalne grupe, a drugi od studenata iz Bristola. Skupinama koje su izrazile solidarnost toplo se zahvaljujemo i nudimo svoju pomoć i suradnju.

Na 108. plenumu, održanom u utorak, 23. studenog 2010. raspravljalo se o tri točke dnevnog reda. Izvještaje su ponijele radne grupe.

Plenum je obaviješten da je međunarodni blog u posljednjih nekoliko mjeseci zapušten. Nisu se javili dobrovoljci za uređivanje pa ovim putem zainteresirane molimo da pošalju mail na plenum[at]ffzg.hr ili slobodnifilozofski[at]gmail.com.

Ponovno su poskupili vrtići širom Hrvatske. Plenum je izglasao podršku roditeljima koji se bore protiv poskupljenja. To je dio i našeg zahtjeva za besplatnim obrazovanjem na svim razinama. Iako se vrtići vode samo kao odgojne ustanove, a ne poput škola kao odgojno obrazovne ustanove, smatramo vrtiće ključnima za socijalizaciju i izjednačavanje prilika budućih generacija.

Prosvjed seljaka najavljen za petak dopodne u Bošnjacima u Vukovarsko-srijemskoj županiji, održao se u utorak, potvrdio je predsjednik Sindikata hrvatskih seljaka Tomislav Pokrovac. Sindikat hrvatskih seljaka najavio je prosvjed kako bi upozorio na nezakonite radnje u raspodjeli tamošnjeg državnog poljoprivrednog zemljišta, a najavljeno je da će s prosvjeda biti upućen zahtjev za hitnom isplatom sredstava za elementarne nepogode.

Izvještaje su podnijele i radne grupe. Prva je radna grupa za direktnu birokraciju koja je sa sjednice Vijeća Filozofskog fakulteta prenijela da se govorilo o izvještaju dekana te da je odlučeno da se ad hoc formira savjetodavno tijelo u kojemu po svemu sudeći neće biti studentskih predstavnika. Plenum je odlučio poslati službeni dopis dekanu vezan uz formiranje”proširenog dekanskog kolegija” i zahtijevati da barem jedan student bude u njemu.

Radna grupa za izbore na drugoj godini sastavila je tekstove sa svojim sugestijama za buduće predstavnike. Izbori na Odsjeku za arheologiju već su počeli i vjerojatno će biti gotovi za nekoliko tjedana. Pozvali su sve zainteresirane za provedbu izbora (na svojim odsjecima) da se jave na plenumski e-mail: plenum[at]ffzg.hr.

Radna grupa za širenje direktne demokracije izvijestila je da je u ponedjeljak, 22. studenog održan sastanak s radnicama Kamenskog d.d. koje su zainteresirane za suradnju s udrugama Pravo na grad i Zelena akcija. U petak radnicama ističe otkazni rok, ali one su zainteresirane za osnivanje svoga plenuma ukoliko dobiju prostor za njegovo održavanje.

Sudionica plenuma izvijestila je o borbi za besplatno obrazovanje u drugim državama. Na Filipinima i u Austriji najavljene su akcije koje su dio Globalnog vala akcija za besplatno obrazovanje. U Velikoj Britaniji već dva tjedna traju prosvjedi protiv poskupljenja školarina. Prema istraživanjima samo će si jedan od pet budućih studenata moći priuštiti visoko obrazovanje. Provode se strašni rezovi po pitanju kadrova, literature, kolegija a gdjegdje i čitavih odsjeka. U Njemačkoj je 26. studenog najavljen prosvjed učenika srednjih škola pred Bundestagom. Njemački su aktivisti jako dobro organizirani, no mediji ih od početka njihove borbe blokiraju, prenoseći spinove umjesto istine.

Sudionici plenuma pozvani su na regionalnu suradnju sa studentima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Bugarske i Makedonije. Makedonska inicijativa Sloboden indeks predlaže međunarodni sastanak u Beogradu u veljači sljedeće godine. Zainteresirani za sastančenje mogu se javiti na plenum[at]ffzg.hr.

Plenum je primio i dva e-maila podrške, jedan od Anarhosindikalističke inicijative i Sindikata obrazovanja beogradske lokalne grupe, a drugi od studenata iz Bristola. Skupinama koje su izrazile solidarnost toplo se zahvaljujemo i nudimo svoju pomoć i suradnju.

Plenum je prihvatio ostavku prošlog i izabrao novog predsjednika Studentskog zbora.

Još uvijek je otvoren natječaj za izbor studentskog pravobranitelja. Javilo se nekoliko ljudi voljnih obavljati taj posao. Prijedloženo je da se oformi grupa koja bi se interno ustrojila nakon nekog vremena uhodavanja.

Plenum je potvrdio delegate za sljedeću sjednicu Fakultetskog vijeća. Produžen je mandat onima koji su bili izabrani na plenumu koji je prethodio prošloj sjednici.

Nekoliko studentskih udruga i KSFF zatražili su na korištenje prostoriju A-016 koja trenutno služi kao ostava. Plenum je ustupio prostoriju rečenim udrugama.

Sljedeći plenum održat će se u utorak, 30. studenog 2010. u 20h u dvorani 7. Prijedloge za dnevni red šaljite na plenum.tehnikalije[at]gmail.com. Svi su pozvani!

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.