Sveučilište commerce

Donosimo tekst Igora Lasića objavljen u Novostima 6. studenog 2010. u kojemu govori o prijedlozima novih zakona o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanosti. Povlači paralelu s pobunama studenata koji su se prije dvije godine počeli boriti protiv ukidanja autonomije sveučilišta i komercijalizacije visokog školstva – o kojima danas čitava akademska zajednica bruji.


Nedavno dovršeni nacrti prijedloga triju novih zakona koji bi trebali odmijeniti važeći Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, kako se već pročulo, ispisani su u konspiraciji usporedivoj s onom tajne policije carske Rusije pri uređivanju Protokola sionskih mudraca.

Nije ni čudo, jer se ono što predlagač kani nametnuti pomoću njih – faktičko ukidanje autonomije sveučilišta i znanosti, te drastičnu komercijalizaciju istih – niti ne može provesti drukčije doli zaplotnjačkim, nejavnim sredstvima. Uostalom, predviđeni Zakon o sveučilištu, Zakon o visokom obrazovanju i Zakon o znanosti toliko su brutalni u tom pogledu da su se protiv njih izjasnili i poslovično inertni te poslušni dekani velikog broja hrvatskih fakulteta.

Sad bi se potonje moglo pitati: gdje ste bili kad su vam studenti lani objašnjavali – ma, doslovce vam crtali – što je to komercijalizacija visokog obrazovanja? Otprije nekoliko dana ozloglašeni zakonski prijedlozi, naime, samo su logičan i dosljedan nastavak provedbe neoliberalno nastrojenog Bolonjskog procesa, koliko god se činilo da ostavljaju prostora za iznenađenost. Utoliko je i javna rasprava koju su nanovo inicirali prvenstveno studenti, namjesto one što je s dužim rokom provedbe morao sazvati državni projektant zakona, otkrila ista politička te ideološka uporišta kao polazne i odredišne točke te kontrarevolucionarne reforme.

Osim uobičajeno najaktivnijih studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dakle, ovom su prilikom veliki doprinos širenju prostora javne diskusije dale i pojedine institucije poput Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, kao i pojedinci iz drugih znanstvenih i visokoškolskih ustanova. Filip Hameršak sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, te iz Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”, tako je ocijenio da Zakon o znanosti navodi znanost na tržišnu prostituciju, a naročito ugrožava humanistiku koja se niti ne može iole unosno prodati. Znanstveni instituti bi se, ovisno o statusu, javno financirali u iznosu od 60 ili 80 posto, dok bi za ostatak svojih potreba morali zaraditi sami. Zakon o sveučilištima, pak, te ustanove podvrgava dominantnom nadzoru vlade, s razvlaštenim senatom i, s druge strane, Sveučilišnim vijećem za koje profesori Gvozden Flego i Neven Jovanović s Filozofskog fakulteta kažu da je – oktroirano.

Institut za etnologiju i folkloristiku upozorava javnost, među ostalim, da se ukidanjem načela autonomije ugrožava i na njemu zasnovana regulacija etičnosti i vrednovanja znanosti; štoviše, novim se zakonom ukida zapravo i sam Odbor za etiku, te se odgovornost prenosi na volju pojedinca. Naglasak zakonskog prijedloga ograničava doprinos znanosti na gospodarstvo kao samo jedno društveno područje i na novac kao samo jednu društvenu vrijednost, navodi se dalje, dok obrazovanje i kultura, primjerice, te znanje i moral, više nisu toliko važni. Što se tiče buduće kontrole financijskog poslovanja, zacijelo će se u kampanji zaoštravanja toga odnosa iskoristiti nova otkrića o pronevjerama izvjesnih fakultetskih uprava. A naročito je to opravdano znamo li da se u vladi, je li, nikad nije dogodilo ništa slično.

Naposljetku, studentski plenum Filozofskog fakulteta zaključio je da sporni zakoni potiču snažnu političku i tržišnu regulaciju znanosti i visokog školstva, te daljnje procese cijepanja i privatizacije sveučilišta. Po novom se također ne ukidaju školarine, samo se nazivaju upisninama. U iščekivanju vladine reakcije na sve te kritike, i odgovora na dilemu hoće li se zakonski prijedlozi samo pokrpati ili će se njihov koncept u cijelosti odbaciti, međutim, možemo barem donijeti sud kako nema sumnje da je (za)ključno pitanje studentske aktivistkinje Andree Milat, čije stajalište objavljujemo uz ovaj tekst, isključivo retoričke naravi. Jasno je, znači, tko bi jedini od ovakvih zakona imao koristi: oni koji znanost i visoko školstvo vide kao samo još jedan javni resurs za crpljenje vrijednosti u privatnu korist. A oni ne samo da nisu za potcjenjivanje, oni već odavno vladaju.


Udaranje po ostacima javne sfere

Dean Duda, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu kaže da cjelokupan zakonski paket treba u potpunosti odbaciti jer se, s obzirom na njegov “duh”, nikakvim amandmanima, korekcijama ili preinakama stvari ne mogu popraviti.

– Ako se tim trima zakonskim prijedlozima pridoda još i onaj o javnoj televiziji, onda je posve jasno da su na udaru “ostatci ostataka” javne sfere ili, ako hoćete, stvari od općeg i zajedničkog interesa. Iako tekst tih prijedloga pokazuje doista nanose svega i svačega, od različitih tradicija do prepisivanja, ključnim mi se čine dvije međusobno nadovezujuće pozicije – totalitarna i tržišna, da ne velim neoliberalna. S jedne strane koncentracija političko-upravljačke moći u državnim rukama kao svojevrstan korak u bolje totalitarno političko sutra kad su posrijedi sveučilište, znanost i visoko obrazovanje, a s druge tobožnje pretvaranje znanstvenih i sveučilišnih institucija u snalažljive i hijerarhizirane tržišne subjekte što nužno vodi komercijalizaciji osnovne djelatnosti i logično računa na novčanik tzv. krajnjeg korisnika. Zapravo nam nakon marketinškog mahnitanja društva znanja, slijedi druga faza koja predstavlja praktičnu dijetu na svim razinama. Najkonkretnije: društvo se prekraja prema glazbenim željama ili pak na sliku i priliku jedinih socijalnih definitora – političara i poslodavaca. Ostali ne postoje, zapravo su nepotrebni.


Svakodnevna izvanredna situacija

Andrea Milat, studentska aktivistkinja s Filozofskog fakulteta u Zagrebu smatra da je javna rasprava koja se razvila na temu paketa zakona o znanosti, sveučilištima i visokom obrazovanju važna – kako zbog opsega koji je poprimila na nacionalnom teritoriju tako i zbog činjenice da je postupak donošenja zakona u Hrvatskoj uobičajen u svojoj obrnutoj formi, odnosno da se većina zakona donosi po hitnoj proceduri koja je zapravo propisana za izvanredne situacije.

– Tako smo u biti, mi kojih se ti zakoni najviše tiču, pristali da nam izvanredna situacija postane svakodnevna, a svakodnevna izvanredna. U ovako zadanim parametrima, postavlja se pitanje bi li se i ova javna rasprava dogodila bez ustrajnih studentskih intervencija. Novi zakoni nam otkrivaju komercijalizaciju obrazovanja i znanosti u punoj lepezi društvenih posljedica. Najvažnije moguće i izgledne posljedice ovih zakona – iz perspektive studenata, kao između ostalog i ljudskog kapitala – su ograničavanje pristupa visokom obrazovanju najsiromašnijim dijelovima društva (onemogućava se studentski rad zbog nastavnih obveza koje predviđa Bolonjski proces, a paralelno s tim povećava se ekonomska potreba studenata za radom zbog sve većih troškova studiranja), ograničenje izbora studija zbog sprege s tržištem i gospodarstvom (studenti moraju birati ono što je tržišno isplativo, što nije nužno i ono što doprinosi kulturnom razvoju države), otežan pristup doktorskim studijima, a nakon toga dodatno otežano zapošljavanje te jedva moguć napredak nakon doktorata. Zakoni također ukidaju odluku Ustavnog suda o autonomiji akademske zajednice i to dvostruko: politički i financijski. Očito se odustalo od ideje društva znanja i širenja visokog obrazovanja najsiromašnijim slojevima društva, a zbog sprege s gospodarstvom. Zato pitanje koje treba postaviti jest: tko ima koristi od ovih zakona?

Vezani članci

  • 7. veljače 2021. Treba zauzdati milijardere poput Elona Muska "Prema jednoj procjeni, Elon Musk posjeduje više od četvrtine svih aktivnih satelita koji orbitiraju Zemljom. Iako se njegova fantazija o bivanju carem Marsa vjerojatno neće ostvariti, moramo obuzdati nekontroliranu moć pomahnitalih tipova poput Muska koji sve više nalikuju zlikovcima iz filmova o Jamesu Bondu, prije negoli se prometne sa Zemlje u nebesa."
  • 7. veljače 2021. Globalnom Jugu trebaju moć i resursi, ne reprezentacijski paravani Imenovanje Crne Afrikanke na čelo Svjetske trgovinske organizacije samo po sebi ne donosi previše. Ngozi Okonjo-Iweala je kao bivša ministrica financija i ministrica vanjskih poslova dobro poznata nigerijskom narodu, a njezina dugotrajna karijera u Svjetskoj banci i politike koje ne odstupaju od ekonomske ortodoksije naklonjene slobodnoj trgovini ne ostavljaju previše prostora optimizmu da bi njezina nova pozicija mogla pogodovati interesima afričkog radništva i seljaštva. Za periferne ekonomije neophodno je napuštanje dominantne, krajnje devastirajuće neoliberalne paradigme i zaokret prema osnaživanju industrijskih politika i prioriteta regionalnog razvoja – puka identitetska reprezentacija neće biti dovoljna.
  • 7. veljače 2021. Sikhi strahuju od nasilnih napada zbog seljačkih prosvjeda u Indiji Ekstremno desna vlada Narendre Modija nastoji nasilno ugušiti prosvjede desetaka tisuća seljakinja i seljaka u Indiji: preko stotinu ih je nestalo, ograđeni su žicom, uskraćena im je voda, hrana i internet, dok su aktivisti i aktivistkinje te kritički orijentirani novinari i novinarke ocrnjeni kao politički pobunjenici. Međutim, ne radi se samo o otporu reformama koje dereguliraju agrarni sektor, već i o vjerskom sukobu koji ima svoje duboke povijesne korijene. Veliki postotak prosvjednika_ca čine Sikhi, demonizirana vjerska zajednica koja je kontinuirano izložena pogromaškim napadima. Ako se rastući autoritarijanizam ne zaustavi, strategije vlade će nastavljati podupirati preobražaj Indije u hinduističku teokraciju.
  • 31. siječnja 2021. Višestruke opresije transrodnih Roma i Romkinja Diskriminacija trans osoba u kapitalističkim društvima još je dublja ako je povezana s marginalizacijom na osnovi etničke pripadnosti, kao i s podčinjenom klasnom pozicijom. U Srbiji još uvijek ne postoje statistike i istraživanja o siromašnim transrodnim Romkinjama i Romima, međutim oni_e svjedoče o vlastitom iskustvu složenih preplitanja opresija. Autorica skicira kako bi se ova isprepletenost opresija mogla misliti kroz konceptualiziranje spola/roda, heteronormativnosti, tradicionalnog i opozicijskog seksizma, seksualnih orijentacija, etniciteta i klase.
  • 31. siječnja 2021. O porastu sindikalne gustoće u SAD-u tijekom pandemije "Sindikalna gustoća – udio zaposlenih radnika i radnica koji pripadaju sindikalnom članstvu – porastao je 2020. godine po prvi put od 2007. i 2008. godine. Za porast sindikalne gustoće prije toga, morali biste se vratiti do 1979. godine. (...) Međutim, ovaj porast nažalost nije bio rezultat kakvog pobjedonosnog organiziranja. Sindikalno članstvo prošle se godine smanjilo za 2,2 posto – no pandemija je još više smanjila zaposlenost, za 6,7 posto. Posljedično se sindikalna gustoća povećala s 10,3 na 10,8 posto, i vratila tamo gdje je bila 2016. godine."
  • 24. siječnja 2021. Dvanaest značajnih posljedica globalnih klimatskih promjena u 2020. godini Radna verzija izvještaja o globalnoj klimi za 2020. godinu koji objavljuje Svjetska meteorološka organizacija upozorava na kontinuiranu prijetnju klimatskih promjena, bilježeći porast stakleničkih plinova i globalnih temperatura, podizanje morske razine, zagrijavanje oceana uz jake morske toplinske valove, nastavak smanjivanja površine ledenog pokrova, jake kiše i poplave, najveći broj sjevernoatlantskih oluja te žestoke udare drugih tropskih oluja i teške suše, što je sve dodatno potaknulo ogromne migracije i otežalo postojeće.
  • 22. siječnja 2021. Prema taksonomiji trolova "„Sreli smo još jednog Amerikanca u pubu. Mislim da je bio neki profesor, razvezao se o tome kako je Amerika ukradena od Indijanaca, i da je to strašno, i kako bi im je trebali vratiti. Na kraju je Brett rekao, ‘U redu, onda saznaj koje je indijansko pleme nekada živjelo tamo gdje ti sada živiš i predaj im vlasnički list od kuće.’ Siroti čovjek nije znao što reći.“ Kao što je jasno iz odlomka, Michelle ovo smatra nepobitnim argumentom. Čuo sam verzije ovog odgovora i prije – ako ste za imigraciju, otvorite svoj dom imigrantima, itd. – pri čemu se politička pozicija odnosno argument u vezi društva pretvara u individualni odgovor. Naravno, siroti čovjek trebao je uzvratiti da neki odgovori imaju smisla jedino ako su kolektivni. Ne postoji individualni odgovor na povijest genocida, ili na imigracijske politike, jednako kao što ne postoji individualni odgovor na klimatske promjene."
  • 22. siječnja 2021. Kako sam postala zagovornica prava seksualnih radnica_ka "Na jednoj od sesija, pod naslovom „Borba protiv nasilja nad ganskim seksualnim radnicama_ima“ gostovale su Bridget Dixon i Mariama Yusuf, koje rade sa Savezom za dostojanstvo žena. Govorile su o nasilju s kojim se suočavaju seksualne radnice u Gani, osobito onom policijskih službenika, koji ih uhićuju i siluju, da bi im potom oteli zaradu. Dixon i Yusuf jasno su naglasile da se ovi nasilni postupci usmjeravaju protiv seksualnih radnica zato što je njihov rad kriminaliziran."
  • 17. siječnja 2021. Rekordno visoke temperature gornjeg sloja oceana „Kako se sve više zemalja bude obavezivalo na ostvarivanje 'ugljične neutralnosti' ili 'nulte emisije ugljika' u nadolazećim desetljećima, treba obratiti posebnu pozornost na oceane. Bilo kakve aktivnosti ili sporazumi kojima se namjerava adresirati globalno zagrijavanje treba upariti s razumijevanjem da je ocean već apsorbirao ogromnu količinu topline i da će nastaviti apsorbirati višak energije Zemljinog sistema sve dok se atmosferske razine ugljika značajno ne smanje.“

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve