Rektor Bjeliš opovrgnuo izjave Ministarstva

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš odlučio je “preciznije izvijestiti javnost o svome djelovanju i stavovima koje je zastupao na sjednici Rektorskog zbora u Osijeku 26. siječnja 2011. i u radu Prosudbenog povjerenstva za nacrt Zakona o sveučilištu.” Izjavom je potvrdio ono što je dobrom dijelu akademske zajednice već neko vrijeme jasno: partnerski odnos s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa ne postoji, pa su tako i povjerenstva sastavljena po volji ministra a njihov je karakter konzultativan. Suglasnosti oko zakona nema, a ne može je ni biti dok se ne raspravi strategija budućeg razvoja znanosti i visokog obrazovanja.


Priopćenje rektora Sveučilišta u Zagrebu:

S obzirom na vijesti u medijima o zaključcima sa sjednice Rektorskog zbora koja je održana u Osijeku 26. siječnja 2011., te posebno, s obzirom na priopćenje koje je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa objavilo 27. siječnja, smatram nužnim javnost preciznije izvijestiti o svome djelovanju i stavovima koje sam zastupao, kako na spomenutoj sjednici, tako i u radu Prosudbenog povjerenstva za nacrt Zakona o sveučilištu.

Na sjednici Rektorskog zbora održanoj 26. siječnja, glasujući suzdržano, nisam podržao prijedlog zaključaka o radu prosudbenih povjerenstava za izradu zakonskih prijedloga. Od četiri točke zaključaka podržao sam dvije, i to onu kojom se pozdravlja dosadašnji rad povjerenstava i onu kojom se primaju na znanje preliminarna izvješća o njihovom radu. Nasuprot toga, nisam se složio s preostale dvije točke – onom u kojoj se konstatira da je u velikom dijelu postignuta suglasnost o izmjenama zakona, te točkom u kojoj se preporuča nastavak partnerskog odnosa Ministarstva i akademske zajednice u daljnjem radu.

Takav moj stav temeljio se na sljedećim argumentima.

Partnerski odnos između MZOŠ-a i institucija sustava do sada nije uspostavljen niti u jednoj fazi rada na zakonodavstvu unatoč brojnim opetovanim prijedlozima, uključujući i prijedloge Senata i čelnika Sveučilišta u Zagrebu te jednako tako i unatoč mojem zalaganju u radu Prosudbenog povjerenstva. Članove prosudbenih povjerenstava imenovao je gospodin ministar svojom odlukom, tako da oni nisu ovlašteni predstavnici svojih ustanova. Stoga je rad prosudbenih povjerenstava imao de facto konzultativni karakter. Njime se u daljnjim postupcima nisu uspostavile nikakve partnerske obveze niti za jednu stranu – niti za Ministarstvo u nastavku rada na zakonskim nacrtima, niti za institucije u iznošenju budućih stavova o ovim tekstovima.

Nadalje, po mojoj procjeni, u dosadašnjem radu nije niti na konzultativnoj razini postignuta suglasnost o čitavom nizu važnih pitanja. U radu Prosudbenog povjerenstva za nacrt Zakona o sveučilištu često sam isticao kako je takvu suglasnost praktički nemoguće postići bez temeljnih strateških odrednica daljnjeg razvoja hrvatskog visokoobrazovnog i istraživačkog sustava. Rad na strateškom dokumentu postao je prijeka i primarna potreba. Donošenje jasne strategije na nacionalnoj razini je nužno, ne samo kao polazište za uspješno normiranje kvalitetne legislative, već i kao okvir i pokazatelj našeg kompetitivnog pozicioniranja u europskom visokoobrazovnom i istraživačkom sustavu, što će se naročito aktualizirati u daljnjim fazama pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.

Vezano uz rad Povjerenstva, nakon što je utvrđeno da zbog čitavog niza okolnosti strateški dokumenti koji su doneseni 2005. godine, i čiji je plan realizacije zaključen s 2010. godinom, danas nisu relevantni, predstavnici Ministarstva na drugoj su sjednici održanoj 15. prosinca predočili dokument Ministarstva iz 2010. godine pod naslovom Smjernice za rad na Zakonu o sveučilištu, kao predložak za rad na odgovarajućem zakonu. Na sljedećoj sjednici održanoj 16. prosinca ustvrdio sam da mi je osobno taj dokument u potpunosti neprihvatljiv te sam, nakon što sam obrazložio svoj stav, prekinuo svoj rad u Povjerenstvu. Nakon toga upoznao sam sveučilišni Rektorski kolegij u širem sastavu o ovom tekstu te o svome dotadašnjem djelovanjem izvijestio Senat na sjednici održanoj 21. prosinca 2010. Konačno, na posljednjoj sjednici održanoj 17. siječnja 2011., dodatno sam upoznao Prosudbeno povjerenstvo s ključnim preokupacijama i planovima razvoja Sveučilišta u Zagrebu koja su sveučilišna tijela u međuvremenu raspravila i usvojila.

O Nacrtu Izvješća i Zaključaka rasprave Prosudbenog povjerenstva za nacrt Zakona o sveučilištu kojeg dam dobio 26. siječnja na sjednici Rektorskog zbora, očitovat ću se uskoro izravno dopisom koordinatoru Povjerenstva i Ministarstvu.


Priopcenje Rektora Sveucilista u Zagrebu

Link na izjavu.

Vezani članci

  • 7. veljače 2021. Treba zauzdati milijardere poput Elona Muska "Prema jednoj procjeni, Elon Musk posjeduje više od četvrtine svih aktivnih satelita koji orbitiraju Zemljom. Iako se njegova fantazija o bivanju carem Marsa vjerojatno neće ostvariti, moramo obuzdati nekontroliranu moć pomahnitalih tipova poput Muska koji sve više nalikuju zlikovcima iz filmova o Jamesu Bondu, prije negoli se prometne sa Zemlje u nebesa."
  • 7. veljače 2021. Globalnom Jugu trebaju moć i resursi, ne reprezentacijski paravani Imenovanje Crne Afrikanke na čelo Svjetske trgovinske organizacije samo po sebi ne donosi previše. Ngozi Okonjo-Iweala je kao bivša ministrica financija i ministrica vanjskih poslova dobro poznata nigerijskom narodu, a njezina dugotrajna karijera u Svjetskoj banci i politike koje ne odstupaju od ekonomske ortodoksije naklonjene slobodnoj trgovini ne ostavljaju previše prostora optimizmu da bi njezina nova pozicija mogla pogodovati interesima afričkog radništva i seljaštva. Za periferne ekonomije neophodno je napuštanje dominantne, krajnje devastirajuće neoliberalne paradigme i zaokret prema osnaživanju industrijskih politika i prioriteta regionalnog razvoja – puka identitetska reprezentacija neće biti dovoljna.
  • 7. veljače 2021. Sikhi strahuju od nasilnih napada zbog seljačkih prosvjeda u Indiji Ekstremno desna vlada Narendre Modija nastoji nasilno ugušiti prosvjede desetaka tisuća seljakinja i seljaka u Indiji: preko stotinu ih je nestalo, ograđeni su žicom, uskraćena im je voda, hrana i internet, dok su aktivisti i aktivistkinje te kritički orijentirani novinari i novinarke ocrnjeni kao politički pobunjenici. Međutim, ne radi se samo o otporu reformama koje dereguliraju agrarni sektor, već i o vjerskom sukobu koji ima svoje duboke povijesne korijene. Veliki postotak prosvjednika_ca čine Sikhi, demonizirana vjerska zajednica koja je kontinuirano izložena pogromaškim napadima. Ako se rastući autoritarijanizam ne zaustavi, strategije vlade će nastavljati podupirati preobražaj Indije u hinduističku teokraciju.
  • 31. siječnja 2021. Višestruke opresije transrodnih Roma i Romkinja Diskriminacija trans osoba u kapitalističkim društvima još je dublja ako je povezana s marginalizacijom na osnovi etničke pripadnosti, kao i s podčinjenom klasnom pozicijom. U Srbiji još uvijek ne postoje statistike i istraživanja o siromašnim transrodnim Romkinjama i Romima, međutim oni_e svjedoče o vlastitom iskustvu složenih preplitanja opresija. Autorica skicira kako bi se ova isprepletenost opresija mogla misliti kroz konceptualiziranje spola/roda, heteronormativnosti, tradicionalnog i opozicijskog seksizma, seksualnih orijentacija, etniciteta i klase.
  • 31. siječnja 2021. O porastu sindikalne gustoće u SAD-u tijekom pandemije "Sindikalna gustoća – udio zaposlenih radnika i radnica koji pripadaju sindikalnom članstvu – porastao je 2020. godine po prvi put od 2007. i 2008. godine. Za porast sindikalne gustoće prije toga, morali biste se vratiti do 1979. godine. (...) Međutim, ovaj porast nažalost nije bio rezultat kakvog pobjedonosnog organiziranja. Sindikalno članstvo prošle se godine smanjilo za 2,2 posto – no pandemija je još više smanjila zaposlenost, za 6,7 posto. Posljedično se sindikalna gustoća povećala s 10,3 na 10,8 posto, i vratila tamo gdje je bila 2016. godine."
  • 24. siječnja 2021. Dvanaest značajnih posljedica globalnih klimatskih promjena u 2020. godini Radna verzija izvještaja o globalnoj klimi za 2020. godinu koji objavljuje Svjetska meteorološka organizacija upozorava na kontinuiranu prijetnju klimatskih promjena, bilježeći porast stakleničkih plinova i globalnih temperatura, podizanje morske razine, zagrijavanje oceana uz jake morske toplinske valove, nastavak smanjivanja površine ledenog pokrova, jake kiše i poplave, najveći broj sjevernoatlantskih oluja te žestoke udare drugih tropskih oluja i teške suše, što je sve dodatno potaknulo ogromne migracije i otežalo postojeće.
  • 22. siječnja 2021. Prema taksonomiji trolova "„Sreli smo još jednog Amerikanca u pubu. Mislim da je bio neki profesor, razvezao se o tome kako je Amerika ukradena od Indijanaca, i da je to strašno, i kako bi im je trebali vratiti. Na kraju je Brett rekao, ‘U redu, onda saznaj koje je indijansko pleme nekada živjelo tamo gdje ti sada živiš i predaj im vlasnički list od kuće.’ Siroti čovjek nije znao što reći.“ Kao što je jasno iz odlomka, Michelle ovo smatra nepobitnim argumentom. Čuo sam verzije ovog odgovora i prije – ako ste za imigraciju, otvorite svoj dom imigrantima, itd. – pri čemu se politička pozicija odnosno argument u vezi društva pretvara u individualni odgovor. Naravno, siroti čovjek trebao je uzvratiti da neki odgovori imaju smisla jedino ako su kolektivni. Ne postoji individualni odgovor na povijest genocida, ili na imigracijske politike, jednako kao što ne postoji individualni odgovor na klimatske promjene."
  • 22. siječnja 2021. Kako sam postala zagovornica prava seksualnih radnica_ka "Na jednoj od sesija, pod naslovom „Borba protiv nasilja nad ganskim seksualnim radnicama_ima“ gostovale su Bridget Dixon i Mariama Yusuf, koje rade sa Savezom za dostojanstvo žena. Govorile su o nasilju s kojim se suočavaju seksualne radnice u Gani, osobito onom policijskih službenika, koji ih uhićuju i siluju, da bi im potom oteli zaradu. Dixon i Yusuf jasno su naglasile da se ovi nasilni postupci usmjeravaju protiv seksualnih radnica zato što je njihov rad kriminaliziran."
  • 17. siječnja 2021. Rekordno visoke temperature gornjeg sloja oceana „Kako se sve više zemalja bude obavezivalo na ostvarivanje 'ugljične neutralnosti' ili 'nulte emisije ugljika' u nadolazećim desetljećima, treba obratiti posebnu pozornost na oceane. Bilo kakve aktivnosti ili sporazumi kojima se namjerava adresirati globalno zagrijavanje treba upariti s razumijevanjem da je ocean već apsorbirao ogromnu količinu topline i da će nastaviti apsorbirati višak energije Zemljinog sistema sve dok se atmosferske razine ugljika značajno ne smanje.“

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve