Izjava s konferencije u Ateni o dugu i mjerama štednje

Na konferenciji “Debt and Austerity: From the Global South to Europe” održanoj u Ateni u svibnju ove godine donesena je izjava solidarnosti s narodima Grčke, Irske i Portugala te poziv na demokratsku revizije duga kao konkretnog koraka prema pravednosti u zaduživanju, demokratsko rješenje krize duga i ekonomsko restrukturiranje i redistribuciju.


Mi, predstavnici pokreta i aktivisti iz cijelog svijeta, sastali smo se u Ateni kako bismo raspravljali o lekcijama prethodnih međunarodnih ekonomskih kriza, kako bismo izrazili svoju solidarnost s europskim narodom koji se bori protiv nepravednih programa štednje koje nameću vlade i Europska unija te kako bismo formulirali plan djelovanja za stvaranje ekonomije koja ispunjava potrebe naroda, a ne uske društvene elite.

Mnoge zemlje u razvoju proživljavaju krizu duga od 1970-ih. Nakon perioda lakoumnog posuđivanja od međunarodnih financijskih institucija, Međunarodni monetarni fond nametnuo je oštre politike štednje u zamjenu za spašavanje banaka i financijera, a neki od najsiromašnijih naroda na svijetu suočeni su s rezovima dohodaka i socijalnih provizija.

Te su politike bile nepravedne i nisu olakšale oporavak. Umjesto toga pomoću njih povećana je ovisnost zaduženih zemalja o moći financijskih tržišta, čime se smanjila odgovornost vlada prema narodu. Tek kada se nekolicina zemalja usprotivila nametanju štednje, spašavanju financijera i teškom teretu duga, ekonomski oporavak postao je moguć. Upravo se to dogodilo u Argentini 2001. godine.

Periferne zemlje EU danas su suočene s dubokom krizom duga u kojoj su završile zbog pritiska nepravednog institucionalnog uređenja EU i njegovih neoliberalnih politika kao i zbog međunarodnog financijskog sustava koji je postao iznimno moćan, predatorskog karaktera i koji je lišen svake odgovornosti. U osvit međunarodne ekonomske krize zemlje periferije su se jako zadužile, dijelom odražavajući jaz u srcu eurozone, a dijelom produbljavanje nejednakosti između veoma bogatih i ostatka društva. Radni narod prisiljen je iznijeti teret tih dugova, mada se njima nije okoristio.

Mjere štednje i privatizacije najteže će pritisnuti najsiromašnije, dok će se spašavati one koji su krizu prouzrokovali. Krupni biznis i bogati nastavit će izbjegavati plaćanje poreza koje bi se moglo iskoristiti za izgradnju pravednijeg društva. Ako se nitko ne usprotivi tim mjerama, njihov učinak na Europu bit će neizmjeran, promijenit će ravnotežu moći u korist kapitala i na štetu radništva na dulje vrijeme.

Otpor pokušaju da se natjera radni narod i siromašne da snose troškove krize dok se veoma bogati izvlače neokrznuti, pružit će oni koji su na prvoj liniji. To su u prvom redu narodi Grčke, Irske i Portugala koji će se usprotiviti politikama štednje EU-a i MMF-a, oduprijeti se međunarodnim financijskim silama i odbiti dužničko ropstvo. Pozivamo ljude diljem svijeta da se solidariziraju s pokretima u tim zemljama koji se bore protiv duga i pogubnih politika koje dug nosi sa sobom.

Naročito pozivamo na podršku:
  • Demokratske revizije duga kao konkretnog koraka prema pravednosti u zaduživanju. Revizije duga u koje je uključeno civilno društvo i organizirani radnički pokret daju priliku ljudima da ustanove koji dijelovi javnog duga su ilegalni, nelegitimni ili jednostavni neodrživi. Tako radni narod može nadzirati otplaćivanje duga, duga za koji se krivi narod. Time se isto tako potiče demokratska odgovornost i transparentnost administracije u javnom sektoru. Izražavamo solidarnost s revizijom duga u Grčkoj i Irskoj te smo spremni i praktično pomoći.

  • Suverenog i demokratskog rješenja krize duga. Vlade prvenstveno mora obvezivati narod, ne institucije lišene odgovornosti poput EU I MMF-a. Narodi zemalja poput Grčke moraju odlučiti koje će politike poboljšati njihove šanse za oporavak i održivost. Postoji obilje učinkovitih i radikalnih odgovora suverenih država na problem duga. Suverene države još imaju moć da nametnu moratorij na plaćanje ukoliko dug smanjuje sredstva za život radnog naroda. Čak i rezolucije UN-a legaliziraju prestanak plaćanja u u slučaju krize.

  • Ekonomskog restrukturiranja i redistribucije, a ne dug. Dominacija neoliberalnih politika i moć međunarodnih financija dovele su do niskog rasta, sve veće nejednakosti i velikih kriza kao i do propadanja demokratskih procesa. Nužno je da se ekonomije postave na drugim temeljima kroz prijelazne programe koji uključuju kontrolu kapitala, javno vlasništvo i kontrolu nad bankama te industrijsku politiku koja se vrti oko javnog ulaganja dok u isto vrijeme poštuje okoliš. Prvi cilj bi trebao biti zaštita i proširenje zaposlenosti. Poreznu bazu bi trebalo proširiti i učiniti ju progresivnijom tako da bi se oporezivalo kapital i bogate i kako bi se na taj način dozvolila mobilizaciju domaćih resursa kao alternativu dugu. Redistribucija bi također trebala obuhvaćati obnovu javnih ulaganja u zdravstvo, obrazovanje, transport i mirovine kao i poništavanje pritiska na nadnice i plaće.

To su prvi koraci prema stvaranju ekonomije prema potrebama i težnjama naroda, ekonomije koja bi smanjila moć krupnog kapitala i financijskih institucija. Tako će se dozvoliti ljudima diljem Europe, i općenito diljem svijeta, da imaju više kontrole nad svojim sredstvima za život, nad svojim životima i političkim procesom. Također će dati nadu mladima diljem Europe koji su trenutno suočeni s tmurnom budućnošću u kojoj ih čeka malo radnih mjesta, niske nadnice i sužen izbor životnih prilika. Iz tih je razloga pravednost u suočavanju s problemom duga u Grčkoj, Irskoj i Portugalu u interesu radnog naroda diljem svijeta.

S engleskog prevela Emilija Zlatevska

Vezani članci

  • 18. rujna 2021. Afganistanskim ženama nije potreban bijeli feminizam Femonacionalistički odnosno femoimperijalistički impulsi bijelog feminizma, isključujuće grane feminizma koja promatra ženska prava isključivo kroz bijelu zapadnu optiku, neizbježna su nijansa licemjerja koje se provlači medijskim komentarima o povratku Talibana na vlast u Afganistanu, jednako kao što su bili jedan od ključnih generatora legitimacijskih narativa netom okončane vojne okupacije SAD-a i njezinih saveznica. Ovakav pristup problemu ultrakonzervativnog patrijarhalnog odnosa Talibana prema ženama u afganistanskom društvu zatvara oči ne samo pred seksizmom i mizoginim tendencijama u zapadnim zemljama, nego i pred širim geopolitičkim kontekstom koji je bio formativan za stanje u kojem se zemlje zapadne Azije nalaze danas.
  • 31. kolovoza 2021. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (prvi dio) Pitanje porijekla neke zaraze otvara prostor za simplifikacije, moralnu paniku, teorije zavjere, antivaksersku propagandu i stigmatiziranje već marginaliziranih skupina. Razmatranje povijesti HIV-a pokazuje na koji se način taj virus životinjskog porijekla iz okoline rijeke Kongo kretao do Kariba i SAD-a te kakvu je ulogu u tome imalo nedostatno kolonijalno javno zdravstvo. Iako je pandemija AIDS-a posebice pogađala određene pozicije u mapama seksualnosti i rada (gej muškarce, karipske migrantkinje i migrante, kućanske i seksualne radnice, siromašne korisnike i korisnice intravenoznih droga), iz historijsko-strukturne analize jasno je da njezin uzrok nisu bile specifične skupine ljudi već globalni politički i socioekonomski kontekst.
  • 31. kolovoza 2021.
    Featured Video Play Icon
    Šta je sve od crno-feminističkog značaja?
    Ako se Crni feminizam ne misli iz perspektive zasebnih opresija, isključivo kao feminizam za Crne žene, već iz emancipatorne perspektive univerzalnosti u kojoj se različite osi dominacije i eksploatacije promišljaju kao čvrsto uvezane u sistem kapitalizma, onda Crni feminizam postaje označitelj za ujedinjene antikapitalističke borbe. Na taj način i okupacija Palestine i diskriminacija trans osoba i ukidanje policije te drugih kapitalističkih institucija, kao i kolektivna briga itsl., čine polje crno-feminističke borbe, o čemu na panelu o paralelama između Crnog feminizma i pokreta Black Lives Matter govore Charlene Carruthers, Reina Gossett i Barbara Smith.
  • 22. kolovoza 2021. Antispecizam u teoriji i praksi Karnizam je znanstveno nedokaziva dogma prema kojoj je životinjsko meso nužan sastojak zdrave ljudske prehrane, i kao takav tvori čvrstu jezgru specizma, diskriminacije na osnovi biološke vrste, utemeljene na antropocentričkoj paradigmi koja razdvaja ljude od životinja. Onkraj štetnog utjecaja omnivorske prehrane na klimu, zoonotskih korijena globalnih pandemija, i drugih pragmatičnih razloga za prelazak na biljojednu prehranu, nužno je da antispecizam i veganstvo kao njegovu praksu, umjesto kao životni ili potrošački stil, postavimo kao etički problem i predmet intersekcijski koncipiranog progresivnog antikapitalističkog društvenog pokreta koji transgeneracijski zatočene, iskorištavane, mučene i ubijane ne-ljudske životinje strukturno konceptualizira kao dio proletarijata.
  • 30. lipnja 2021. Interseks osobe i njihovi problemi Interseks stanja obično se razumijevaju kao stanja koja variraju „između“ ženskog i muškog spola, i čija genetska, kromosomska, hormonska, i anatomska (ne)preklapanja uzdrmavaju binarnu konstrukciju „ženske“ i „muške“ spolnosti. Patrijarhalna proizvodnja medicinsko-biologijskog znanja ne samo da diskurzivno gura interspolne osobe u identitetske kutije „ženskosti“ i „muškosti“ te produbljuje njihovu marginalizaciju, već nameće i opasne prakse sakaćenja tijela koja se ne uklapaju u dominantnu taksonomiju. Raspršivanje ustajalih mitova možemo započeti ozbiljnijim informiranjem o iskustvima interseks osoba, kao i povezivanjem s organizacijama koja štite njihova prava.
  • 19. travnja 2021. Startupi neće riješiti nezaposlenost u Italiji Talijanski i strani korporativni gurui koji već desetljećima mantraju neoliberalne trope poput digitalizacije, očekivano pozdravljaju Draghijeve najave poreznih olakšica digitalnim startupima kao inovativne. Međutim, dosadašnji digitalizacijski napori, usmjereni na privlačenje stranog kapitala i zaogrnuti agendom društvene mobilnosti kroz malo poduzetništvo, niti su doveli do smanjenja nezaposlenosti, niti do procvata tehnološke učinkovitosti od koje bi stanovništvo zaista imalo koristi.
  • 17. travnja 2021. Tesla proglašena krivom za razbijanje sindikata "„Ovo je ogromna pobjeda za radnice i radnike koji su imali hrabrosti usprotiviti se i organizirati u sistemu koji trenutno u velikoj mjeri ide u prilog zapošljavatelja poput Tesle koji ne prezaju od kršenja zakona“, izjavila je potpredsjednica UAW-a Cindy Estrada „Iako slavimo pravdu sadržanu u današnjoj presudi, ona naglašava supstancijalne mane američkog Zakona o radu. Ovdje imamo primjer kompanije koja je očito prekršila zakon, a ipak mora proći tri godine prije negoli radnice i radnici pogođeni time dobiju ikakvu pravdu.“"
  • 10. travnja 2021. Nema dokaza za zabranu sudjelovanja trans žena u sportu Ideologem kojim se učvršćuju anti-trans norme i regulative, te legitimira isključivanje trans žena i interspolnih osoba iz ženskog sporta, zasniva se na vizuri spola kao biološkog. Potom se, još vulgarnije, sport razumije kao polje kompeticije koje poglavito zavisi od hormona, veličine organa i sličnih spolnih obilježja. Međutim, ne postoje utemeljena znanstvena istraživanja koja bi potkrijepila pretpostavku da trans žene općenito imaju bolje sportske performance u odnosu na cis žene, niti je istraženo kako točno na njihove predispozicije utječe hormonska terapija, dok je mit o automatski boljim rezultatima zahvaljujući većoj razini testosterona već srušen. S obzirom na to da su razlike u izvedbi unutar svih sportskih kategorija prije svega individualne, možda je vrijeme da se dovede u pitanje i mit o podjeli sporta na „ženski“ i „muški“.
  • 25. ožujka 2021. Spomenici, nazivi ulica i osporeno sjećanje "Ponosno „anti-woke“ pozicioniranje samo je posljednji u nizu vladinih pokušaja da memorijalizira bjelačku supremaciju. Meghan Tinsley izvještava o politici komemoracije."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve