Očitovanja Pravnog i Medicinskog fakulteta u Zagrebu

Fakultetska vijeća Pravnog i Medicinskog fakulteta u Zagrebu ovih su dana donijela očitovanja povodom upućivanja prijedloga Zakona o sveučilištu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti u saborsku proceduru. Vijeća oba fakulteta izrazila su spremnost da se obustavi nastavu tijekom narednog semestra u slučaju da se prijedloge zakona usvoji.


Sveučilište u Zagrebu
Medicinski fakultet
Fakultetsko vijeće


Na temelju članka 152. Statuta Sveučilišta u Zagrebu Medicinskog fakulteta, Fakultetsko vijeće je na sjednici održanoj dana 28.06.2011. godine donijelo sljedeći


ZAKLJUČAK


I. Prijedlozi Nacrta Zakona o sveučilištu, Nacrta zakona o visokom obrazovanju i Nacrta zakona o znanstvenoj djelatnosti sadrže veliki broj odredbi protivnih Ustavu Republike Hrvatske, nedostataka, manjkavosti i nedorečenosti te ih treba povući iz daljnjeg postupka radi izbjegavanja neprocjenjivih šteta za sustav visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti.

II. Fakultetsko vijeće ustraje i dalje na svojem Zaključku usvojenim na sjednici od 03.05.2011. godine kojim su dane pojedinačne primjedbe na odredbe Nacrta zakona o sveučilištu i Nacrta zakona o visokom obrazovanju, a koje nisu usvojene u prijedlozima zakona.

III. Podržava se mišljenje Fakultetskog vijeća Pravnog fakulteta i Senata Sveučilišta u Zagrebu u kojima su posebno izdvojene protuustavne i manjkave odredbe u Nacrtima zakona koje predlagatelj niti u jednom dijelu nije uvažio.

IV. Predlaže se Senatu Sveučilišta u Zagrebu da na prvoj sljedećoj sjednici Senata u ime svih sastavnica zatraži da:

  • Vlada RH povuče prijedloge zakona,

  • donese odluku o objavi odgode početka akademske godine 2011./2012. dok Vlada Republike Hrvatske ne povuče prijedloge zakona

  • se do daljnjega obustavi izvođenje nastave na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu ako se zakoni usvoje,

  • javno objavi mišljenje i stavove Sveučilišta o zakonima odmah nakon završetka sjednice od 05. srpnja 2011. te

  • poduzme daljnje odgovarajuće aktivnosti usmjerene na obustavljanje daljnjeg postupka donošenja zakona.



  • Zagreb, 29. lipnja 2011.


    OČITOVANJE VIJEĆA
    PRAVNOGA FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU


    povodom upućivanja prijedloga Zakona o sveučilištu,
    Zakona o visokom obrazovanju
    i Zakona o znanstvenoj djelatnosti u saborsku proceduru


    Dana 21. lipnja 2011., Vlada Republike Hrvatske usvojila je prijedloge Zakona o sveučilištu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti.

    Tijekom proteklih mjeseci, sveučilišna zajednica javno je iznijela nebrojene argumentirane stručne primjedbe na sadržaj tih prijedloga i način njihove pripreme. Vlada je prijedloge uputila u saborsku proceduru, a da se na te primjedbe nije ni osvrnula.

    Na sjednici održanoj 11. svibnja 2011., Senat Sveučilišta u Zagrebu, vršno predstavničko tijelo najvećeg i najstarijeg hrvatskog sveučilišta, jednoglasno je zaključio da navedeni nacrti nisu prikladni za upućivanje u zakonodavnu proceduru zbog, između ostalog, sljedećih razloga:

  • mnoge ključne odredbe tih prijedloga krše ustavna jamstva o autonomiji sveučilišta i pravu sveučilišta da samostalno odlučuje o svom ustrojstvu i djelovanju u skladu sa zakonom kao i ustavna jamstva akademskih sloboda,

  • ugrožava se funkcionalnost sustava visokog obrazovanja i istraživanja,
  • predložena rješenja dovela bi do smanjene dostupnosti visokog obrazovanja građanima,

  • pogoduje se interesima privatnog sektora na štetu javnih sveučilišta,

  • zakoni bi doveli do pada kvalitete visokog obrazovanja i istraživanja te nekonkurentnosti hrvatskih studenata, nastavnika i istraživača u Europskom visoko-obrazovnom i istraživačkom prostoru,

  • za provedbu zakona ne postoje dovoljna proračunska sredstva.


  • Ovi razlozi pomno su obrazloženi u očitovanju Sveučilišta u Zagrebu kao i u očitovanjima mnogih njegovih sastavnica (www.unizg.hr).

    Senat je na istoj sjednici ponovio spremnost Sveučilišta u Zagrebu, koja je već bila višekratno izražena, na suradnju s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa na izradi transparentne nacionalne strategije razvoja znanosti i visokog obrazovanja temeljem koje se treba donijeti novi zakonodavni okvir u ovom području.

    Navedeni zaključci Senata sukladni su rezultatima široke javne rasprave provedene tijekom protekla dva mjeseca. Na sveučilištima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, barem dvadeset i pet vijeća fakulteta i akademija provelo je raspravu o nacrtima. U raspravi su sudjelovale stotine sveučilišnih nastavnika i predstavnika asistenata i studenata. Gotovo sva fakultetska vijeća kategorički su zatražila povlačenje nacrta prijedloga zakona. Nijedno fakultetsko vijeće nije ih podržalo. Premda se u javnosti mogu čuti tvrdnje da zakone najviše kritiziraju pripadnici društveno-humanističkog i umjetničkog područja, njihovo povlačenje jednako su jasno zatražili i fakulteti iz područja biomedicinskih i prirodno-tehničkih znanosti, kao što su npr. Medicinski fakultet u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, Medicinski fakultet u Rijeci, Tehnički fakultet u Rijeci, Pomorski fakultet u Rijeci ili Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu i mnogi drugi. Rasprava u fakultetskim vijećima je sveučilišni referendum o prijedlozima zakona na kojem su oni ogromnom većinom glasova odbijeni (www.universitas.hr).

    Dana 25. svibnja 2011., predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, stožerne nacionalne znanstvene i kulturne institucije, upozorilo je da su zakoni neprikladni za daljnju proceduru te zatražilo izradu nacionalne strategije temeljem koje bi se donijeli novi zakoni (www.hazu.hr). To je učinilo i Društvo sveučilišnih nastavnika, Hrvatska akademija pravnih znanosti i druge ugledne akademske institucije u državi.

    Dana 15. lipnja 2011., Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu zauzeo je stajalište da su nacrti u ovom obliku neprihvatljivi te napomenuo da se zakoni u ovom području trebaju donositi temeljem nacionalne strategije razvoja znanosti i visokog obrazovanja.

    Dekani i profesori pravnih fakulteta, među njima i najugledniji hrvatski stručnjaci za ustavno pravo, te mnogi uvaženi suci, odvjetnici i drugi pravnici, u mnogo navrata su argumentirano javno upozoravali da su nacrti prijedloga zakona sastavljeni protivno važećim propisima o savjetovanju sa zainteresiranom javnošću te da su očito protivni Ustavom zajamčenoj autonomiji sveučilišta i akademskim slobodama, o čemu već postoje ustaljena stajališta Ustavnog suda Republike Hrvatske.

    Na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu održanoj 2. lipnja 2011., ministar znanosti, obrazovanja i športa prof. dr. sc. Radovan Fuchs, obećao je uspostaviti sa Sveučilištem u Zagrebu dijalog o postojećim nacrtima i započeti suradnju s hrvatskom sveučilišnom zajednicom na izradi nacionalne strategije razvoja znanosti i visokog obrazovanja. O tome je održana i zajednička konferencija za novinstvo ministra i rektora Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Alekse Bjeliša, na kojoj su i ministar i rektor javno izrazili spremnost na suradnju.

    Umjesto suradnje uslijedila je nezapamćena medijska difamacija čitave sveučilišne zajednice. Ona se sadržajno podudarala s reakcijama kojima su ministar i drugi dužnosnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa odgovarali na kritike nacrta, a vremenski se podudarala s upućivanjem nacrta u proceduru. Javno obezvrjeđivanje i stigmatiziranje čitave sveučilišne zajednice s pravom je prepoznato kao zastrašivanje i ocrnjivanje onih koji su se usudili kritizirati nacrte zakona. Ministar, koji dobro poznaje prilike u hrvatskoj znanosti i visokom obrazovanju, nije povukao konzekvence za takve ocjene niti se ogradio od generalizacija uperenih protiv čitave sveučilišne zajednice. Upravo suprotno, iskoristio ih je kao opravdanje za upućivanje prijedloga zakona u Vladinu, a potom i u saborsku proceduru.

    Bez ikakvog odgovora na mnogobrojne argumentirane kritike akademske zajednice, Vlada je usvojila prijedloge zakona.

    Takvo postupanje Vlade izraz je prijezira prema hrvatskoj akademskoj zajednici.
    Upućivanjem nacrta prijedloga zakona bez očitovanja o mnogobrojnim argumentiranim stručnim primjedbama, prestala je svaka nada u dijalog između Vlade i sveučilišta o ovim prijedlozima.

    Slijedom toga, obavještavamo naše studente te akademsku i opću javnost o sljedećem:

  • Sadržaj prijedloga Zakona o sveučilištu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakonom o znanstvenoj djelatnosti takav je da se oni ne mogu popravljati amandmanima u saborskoj proceduri. Način njihove pripreme i upućivanja u proceduru takav je da se na njemu ne može ništa graditi.

  • Stoga, ako prijedlozi navedenih zakona ne budu povučeni iz zakonodavne procedure odnosno ako budu usvojeni, na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nastava u akademskoj godini 2011./2012. neće započeti.

  • Ovisno o budućem razvoju događaja, još u ovoj akademskoj godini će se, nakon konzultacija s predstavnicima studenata, poduzeti odgovarajuće mjere u pogledu izvođenja nastave, ako bi one bile kratkoročno nužne da bi se spriječila trajna šteta koja će za sustav hrvatskog visokog obrazovanja i znanosti nastati usvajanjem navedenih zakona.

  • Nastavnici i suradnici Fakulteta sudjelovat će u različitim legitimnim javnim iskazima nezadovoljstva zbog ponašanja Vlade prema hrvatskoj akademskoj zajednici i hrvatskoj pravnoj struci.

  • Vijeće izražava razumijevanje i solidarnost s kolegicama i kolegama koji, unatoč nezapamćenom političkom pritisku na sveučilište i napadu na pravo njegovih pripadnika da kritiziraju rad Vlade, nastoje na različite načine javno iskazati stavove sveučilišne zajednice o neustavnim prijedlozima zakona i metodama kojima se oni nastoje usvojiti.

  • Vijeće odbacuje pokušaje Vlade da svoje vlastite ciljeve koje namjerava postići ovim zakonima opravda pridruživanjem Hrvatske Europskoj uniji. Hrvatski zakonodavni okvir za znanost i visoko obrazovanje potpuno je usklađen s pravom Europske unije. Pregovori za poglavlje 25. Znanost i istraživanje i poglavlje 26. Obrazovanje i kultura, otvoreni su i odmah zatvoreni prije pet godina. U tim kao i u mnogim drugim poglavljima pristupnih pregovora savjesno su i predano sudjelovali profesori našega fakulteta te mnogi drugi sveučilišni profesori. Zakonskim prijedlozima koje je Vlada uputila u saborsku proceduru, Hrvatska se ne približava europskim standardima. Upravo suprotno, mnoga rješenja sadržana u tim prijedlozima kao i način njihove pripreme viđena su u mnogim državama jugoistočne Europe u kojima su slične promjene zakonskog okvira dovele do uništenja javnog obrazovanja na korist privatnih učilišta koja pružaju neadekvatno obrazovanje.

  • Vijeće očekuje da će Senat Sveučilišta u Zagrebu u vezi svega navedenog žurno donijeti odgovarajuće odluke.


  • Vijeće izražava punu spremnost Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na suradnju u autentičnim reformama zakonskog uređenja sustava visokog obrazovanja i znanosti. Nastavnici i suradnici našega fakulteta surađivali su i surađuju u izradi brojnih zakona. Vrlo rado će surađivati i u izradi zakona koji se tiču njihovog vlastitog poziva.

    Kao i čitava sveučilišna zajednica, nastavnici Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu očekuju samo to da se u visokom obrazovanju i znanosti kao područjima od prvorazrednog javnog interesa i ključne važnosti za razvoj Hrvatske, promjene zakonskog okvira pripremaju:
  • temeljem transparentnog strateškog očitovanja o postojećem stanju, ciljevima i raspoloživim sredstvima, a ne temeljem unaprijed nametnutog zakonskog teksta uz prikrivanje ciljeva i sredstava kojima se oni žele postići;

  • u konstruktivnom i argumentiranom javnom dijalogu s akademskom zajednicom, a ne u atmosferi u kojoj će se na argumente odgovarati klevetama i podvalama, u kojoj će se javnost obmanjivati o tome da je akademska zajednica propisno konzultirana, da prijedlozima podršku daju europske ili međunarodne institucije ili da ih podupiru hrvatski znanstvenici u inozemstvu;

  • s ciljem ostvarivanja općeg dobra, a ne pogodovanja partikularnim i privatnim interesima.


  • Ovu odluku Vijeće je donijelo jednoglasno.

    Vijeće Pravnog fakulteta
    Sveučilišta u Zagrebu

    Vezani članci

    • 28. prosinca 2021. Jugoslovenska – socijalistička – feministička istorija Nije samorazumljivo iz kojih se pozicija interpretira historija jugoslavenskog socijalističkog puta ka emancipaciji žena, pa ni iz kojih feminističkih pozicija. Interpretacije koje prioritiziraju rodnu optiku kao samostalnu, odnosno pretpostavljaju žensko djelovanje kao autonomno, najčešće ističu tobožnji kontinuitet između građanskih i socijalističkih struja, mehanički prenose anglosaksonsku periodizaciju feminizma na tzv. tri vala i dekontekstualizirano kaleme zapadnjačke hladnoratovske kategorije na jugoslavenske okolnosti. Međutim, postoje i lijeve feminističke interpretacije, koje uviđaju da rodna emancipacija nije sekundarni ili izvedeni, već neodvojivi dio radničke i socijalističke emancipacije – riječ je o jednoj borbi s mnoštvom lica. Iz ove vizure se pokazuje kako teza da nakon AFŽ-a nije bilo ničeg previđa ključna feminističko-socijalistička dostignuća u polju socijalne reprodukcije.
    • 27. prosinca 2021. Mandić u Blitvi "Na gotovo dvjesto pedeset strana gustog materijala, književnost kao praksa pisanja jedva da se i spominje. Umjesto toga (o) piscu se sudi s obzirom na to u kojoj je mjeri politički djelovao u skladu ili (pretežito) usuprot načelima koje liberalna inteligencija drži transcendentnim. Takvo je analitičko polazište posve legitimno, no ono ne treba auru književnog znalca, koju Mandić sveudilj potura, pridodavši na samom kraju i popis svojih književnih recenzija, valjda kao dokaz vlastite ekspertize."
    • 24. prosinca 2021. O revolucionarnom muziciranju Pavla Markovca Pavao Markovac nije bio samo međuratni muzikolog i skladatelj, niti tek „usputnih“ komunističkih uvjerenja ‒ kako to revizionistički postupci prešućivanja nastoje prikazati. Bavljenje muzikom ovog političkog agitatora i organizatora, publicista i kritičara koji je zbog svog djelovanja bio zatočen u ustaškom logoru Kerestinec, a potom i ubijen, nemoguće je odvojiti od marksističkog okvira razumijevanja. Stoga je i njegov pristup muzici, kao i umjetnosti uopće, neodvojiv od analize odnosa proizvodnje i reprodukcije u kapitalizmu. Djelujući kroz kulturno-umjetničke i političke organizacije unutar radničkog pokreta, Markovac je nastojao na propitivanju i stvaranju radničke muzike, usredotočujući se na formu revolucionarnih pjesama i zborskog izvođenja, te iznalaženju umjetničkih formi i sadržaja koji bi bili dostupni svima.
    • 23. prosinca 2021. Alternativnom kulturom u ekonomski mejnstrim "U širokom luku od avangardnih preko neoavangardnih do alternativnih umjetničkih praksi, kojim autorica ocrtava dinamični odnos institucije umjetnosti i socijalizma, historijska je ironija da je upravo alternativna scena postala rodno mjesto prekarnih radnih uvjeta. Jugoslavenska socijalistička institucija umjetnosti tako je napravila puni krug – od integracije umjetnika u društvenu podjelu rada do umjetnika-poduzetnika suvremenog neoliberalnog tipa. U sjajnoj analizi Katje Praznik ona se pred nama rastvara kao iznimno zanimljiv analitički predmet, upravo zato što nam dokazuje kako u momentu krize poduzetnički model nije bio rješenje."
    • 22. prosinca 2021. Srbija na desnici: antimoderni gen ili kapitalistička transformacija društva? Jačanje i preoblikovanje desnice u postpetooktobarskoj Srbiji nije izraz rastućeg nacionalizma i fašizma koji su tobože inherentni narodnim masama (kako to tumače liberalni gurui), već proturječnosti procesa kapitalističke transformacije i socijalnih frustracija u nedostatku ozbiljnih organizacijskih formi otpora. Nametnuta ideološka polarizacija koja se ogleda u suprotnostima reformizma/tradicionalizma, zapadnjaštva/rusofilstva, socijalnog liberalizma/konzervativizma, suradnje/nesuradnje s Haškim tribunalom, „Bulevara Zorana Đinđića“/„Bulevara Ratka Mladića“ itsl., naišla je na ideološku sintezu stvaranjem SNS-a (kao unaprijeđene verzije DS-a) i jačanjem vučićevske desnice. Ljevica, pak, društvene proturječnosti mora nastojati tumačiti autonomno, izvan nametnutog ideološkog sklopa polarizacije, te produbljivati i izoštravati kritiku kapitalizma.
    • 20. prosinca 2021. Mural u beskraju Gubitak ideološke, političke i institucionalne hegemonije ipak ostavlja polja u kojima se nastoji djelovati, primjerice kulturno-simboličkim označavanjem jugoslavenskih gradova. Tako izdanci posrnule Demokratske stranke u Srbiji još uvijek vode bitke za simbole, posebice za onaj u kojem je zgusnuta sva mitologija ovog dijela političkog spektra – „beatificiranu‟ figuru Zorana Đinđića. Međutim, dok brojni pokušaji oslikavanja njegova murala na Platou ispred Filozofskog fakulteta u Beogradu – također simbolički potentnom mjestu, obilježenom anti-miloševićevskim folklorom – nastoje reaktualizirati nasljeđe ubijenog premijera, njegovo neprekidno precrtavanje znakovito podsjeća čega je ovaj simbol zapravo ime: neobuzdane privatizacije i osiromašenja radničke klase.
    • 19. prosinca 2021. Prilog razvijanju konceptualnih okvira rada njege Nakon utemeljujućih debata o socijalnoj reprodukciji, o razlikama između unitarnih i višesistemskih teorija i o nadnicama za kućni rad tijekom 1970-ih, od 1990-ih se u okvirima feminističke ekonomije teorijski utemeljuje i jedna specifična vrsta socijalno-reproduktivnog rada: rad njege. Dakako, geopolitička, povijesna i međunarodna podjela rada reprodukcije, odnosno globalni lanci njege, iziskuju analitičko nijansiranje razlika u zemljama kapitalističkog centra (gdje se rad skrbi poglavito delegira na jeftinu migrantsku i ne-bijelu radnu snagu), u socijalističkim državama (gdje je umnogome državno podruštvljen) i u zemljama globalnog Juga (gdje se socijalno-reproduktivni aranžmani oslanjaju na šire obitelji, zajednice, civilni sektor i neformalni sektor rada). Složenija konceptualizacija rada njege dolazi i iz feminističkih istraživanja socijalnih politika, te kroz konceptualne alatke dijamanata njege i ukupne društvene organizacije rada.
    • 16. prosinca 2021. Romski feminizam: od rodno-ravnopravnog preko intersekcionalnog prema socijalno-reproduktivnom pogledu (3. dio) Nakon analize elemenata rodno-ravnopravne i intersekcionalne optike, posljednji dio triptiha o romskom feminizmu donosi prikaz optike teorije socijalne reprodukcije, koja se ovdje razmatra kao analitički i politički najpotentniji okvir za promišljanje položaja Romkinja, a u sprezi s marksističkim razumijevanjem složenih odnosa rada: i proizvodnog (prije svega kroz ukotvljenost u neformalnu sferu rada) i reproduktivnog (kroz marginalizirana domaćinstva u kojima se socijalno reproducira rasijalizirana radna snaga). Pokazuje se kako je najveći broj Romkinja ne samo dio rasijalizirane, etnicizirane i orodnjene radničke klase, već je njihov položaj zapravo potpuno uključen u kapitalizam. Utoliko su i zagovaranja politike inkluzije promašena, a socijalno-reproduktivni pogled naznačuje jedinu revolucionarnu putanju: antikapitalističku.
    • 13. prosinca 2021. Neoliberalna država globalnog Juga (2): bliži li se kraj autoritarnog neoliberalizma? "Indija i Turska su jedine dvije velike države globalnog Juga u kojima je kulturni nacionalizam ostvario pobjedu nad sekularizmom i uspostavio kontinuiranu vlast. Međutim, oba primjera pokazuju da kulturni nacionalizam ulazi u svoju autoritarnu fazu, koju u slučaju Indije neki autori_ce nazivaju i fašističkom. U trenutnim geopolitičkim okolnostima u kojima ove dvije države imaju bitnu ulogu, razvoj ovakvih tendencija poziva na oprez, a istovremeno zlokobno potvrđuje tezu da formalno demokratske institucije nisu dovoljne da bi spriječile razvoj autoritarnih političkih oblika vlasti."

    Događanja

    pogledaj sve

    Bookmarks

    pogledaj sve

    Fusnote

    pogledaj sve

    Natječaji i prijave

    pogledaj sve

    Plenum FFZG-a

    pogledaj sve