Deklaracija 9. listopada 2011.

Deklaracija Europske konferencije protiv mjera štednje i privatizacije

Nakon intenzivne cjelodnevne rasprave, analize i planiranja radi suradnje i djelovanja, tajnik Koalicije otpora Andrew Burgin, konferenciji ‘Europa protiv mjera štednje’ predložio je sljedeću Deklaraciju u ime Europskog pripremnog odbora. Deklaracija je na konferenciji kojoj je prisustvovalo više od šest stotina ljudi jednoglasno prihvaćena.

Ova Europska konferencija sazvana je u pravo vrijeme.

Narodi Europe suočeni su s do sada neviđenom društvenom, političkom i ekonomskom krizom.

Naše vlade uvode divljačke rezove osmišljene kako bi uništili sva socijalna postignuća iz vremena poslije drugog svjetskog rata. Oni će upropastiti živote milijuna uništavajući poslove, mirovine, zdravstvo, obrazovanje i druge usluge.

Svjetska financijska kriza iz 2008. postala je kriza državnog duga – nacionalne države spasile su financijski sustav, no pritom su ozbiljno oslabile vlastite ekonomije. Grčka stoji na rubu nemogućnosti vraćanja duga, a ni druge države nisu daleko.

Jedino rješenje koje vladajuće elite nude jest štednja za veliku većinu te spašavanje banaka i šireg financijskog sustava.

Dok su obični ljudi suočeni s bijedom, trilijuni eura ulijevaju se u džepove bogatih. Nikada prije nije bilo ovakve razlike u bogatstvu između kapitala i rada – između bogatih i siromašnih.

Širom Europe ljudi uzvraćaju udarac. Odlučni su u namjeri da obrane svoja društva i da svrgnu divljaštvo mjera štednje. Naš cilj je pomoći pri ujedinjenju ovih napora. Potrebna nam je zajednička europska fronta kako bismo obranili narode Europe. Predani smo u otporu rezovima, privatizaciji i napadu na socijalnu državu te razvijamo solidarnost kao otpor ovim napadima.

Stoga podupiremo otpor sindikata putem štrajkova i drugih oblika industrijskog djelovanja. Kažemo ne imperijalističkim ratovima i njihovom beskrajnom crpljenju resursa; blagostanju, miru i pravdi kažemo da.

Protivimo se žrtvovanju imigrantskih zajednica u ime ekonomske krize i buđenju rasizma i islamofobije koji dijele i slabe naš otpor. Suprotstavit ćemo se ultradesnici koja tome stremi.

Put k napretku oslanja se na otpor uz objašnjenje i promociju alternativne ekonomske strategije: banke se moraju staviti pod demokratsku kontrolu. Privatne banke moraju se podruštviti, a financijska tržišta regulirati. Europska unija i nacionalne vlade moraju se pobrinuti za ljudske potrebe, a ne uvoditi mjere štednje. Treba podići poreze bogatima i korporacijama. Nelegitimni dugovi moraju se izbrisati. Zajmodavci se moraju pozvati na odgovornost. Mi nećemo plaćati za njihovu krizu!

Alternativna ekonomska i politička strategija podupirala bi blagostanje, razvoj domova, škola i bolnica, štitila umirovljenike i prihvatila zeleni pristup javnoj potrošnji – ulaganje u obnovljivu energiju i javni prijevoz, otvarajući time milijune novih poslova.

Ova konferencija odlučna je, na temelju veza razvijenih tijekom priprema za nju, izgraditi i uspostaviti trajnu europsku suradnju kako bi organizirala i poduprla otpor zaduživanju i mjerama štednje.

Prisežemo da ćemo podupirati mobilizaciju ‘Indignadosa’ povodom prosvjeda 15. listopada, prosvjedne akcije protiv zaduživanja i međunarodnih financijskih institucija između 8. i 16. listopada te prosvjed povodom skupa G20 u Nici tijekom studenog. Također prisežemo da ćemo se aktivno pripremati za zajednički dan djelovanja protiv mjera štednje u 2012., te pozvati sindikalne pokrete širom Europe na pripremu dana industrijskog djelovanja protiv mjera štednje.

S engleskog preveo Velimir Gašparac
Objavljeno na MRZine 8.10.2011.

Više o Europskoj konferenciji protiv mjera štednje i privatizacije možete saznati ovdje

Tagovi:
, , , ,

Vezani članci

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjosti Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael", "Alternative i budućnosti", "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas" Od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 14. prosinca 2024. Tri strategije antifašizma globalnog Juga Nastavno na Paula Stubbsa, koji je izdvojio konferencije u Bandungu (1955.), Beogradu (1961.) i Havani (1966.) kao tekovine globalnog antifašizma, ovaj tekst nastoji elaborirati svaku od ovih konferencija kao primjer različitih strategija – „lokomotive Juga“, nesvrstanost i antikolonijalna borba – te mapirati njihove potencijale, uspjehe i kompromise u kontekstu suvremenih inicijativa kao što je BRICS.
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve