Priopćenja Kuće ljudskih prava i CŽS povodom napada na studenticu

Centar za ženske studije i Kuća ljudskih prava Zagreb (BaBe!, Centar za mirovne studije, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Građanski odbor za ljudska prava – GOLJP, Udruga za zaštitu i promicanje mentalnog zdravlja Svitanje, Udruga za promicanje istih mogućnosti UPIM) izašli su u javnost s priopćenjem povodom napada na studenticu tijekom blokade dekana Filozofskog fakulteta u Zagrebu.


Oglašavamo se povodom grubog fizičkog nasrtaja na studenticu Filozofskog fakulteta od strane dekana prof. dr. sc. Damira Borasa dne 24. listopada 2011.

Svaki čin nasilja ili pokušaj nasilja nad studentom/studenticom od strane sveučilišnih nastavnika/ca, a napose osobe koje po svom položaju i ovlastima štiti položaj i ugled institucije Sveučilišta, nedopustiv je i podliježe profesionalnoj i etičkoj odgovornosti. Otimanje naprave studentice koja je snimala studentsku blokadu referade Filozofskog fakulteta tijekom jutra 24. listopada 2011. te nasrtaj i nasilno naguravanje koje je potom uslijedilo nema tek značajke ekscesa, već uprizoruje praksu koju ovjerava obrazac moći koji nerijetko ima elemente spolnog/rodnog uznemiravanja.

Stoga nikakvo pozivanje na tzv. racionalno postupanje niti trezvenost pri analizi, a na što nas pokušava navesti naknadna argumentacijska razina, ne može opravdati ponašanje dekana Borasa već samo potvrđuje rečeno. K tomu, dodatno zabrinjava što nema ni čina isprike ni čina prihvaćanja odgovornosti za učinjeno.

Zahtijevamo da se pri postupanju uzmu u obzir ne samo dužnosti dekana (u članku 25. Statuta FF stoji da dekan može biti razriješen dužnosti kad „svojim ponašanjem povrijedi ugled dužnosti koju obnaša“) već, uz proizvedeno nasilje čije implikacije su i zdravstvene naravi, integritet i dostojanstvo studentice (u Etičkom kodeksu nastavnika, suradnika i znanstvenika FF, u članku 3. stoji da će „ Nastavnici … čuvati neovisnost i dostojanstvo kolega i studenata ..“, te i članku 12 „Nastavnici su dužni poštovati dostojanstvo studenata“).

O nedopustivom ponašanju osobe koja bi trebala predstavljati uzor akademskog profesionalizma i etičnosti, zahtijevamo da se izjasni Etičko povjerenstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu, rektor Zagrebačkog sveučilišta, ministar Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Pučki pravobranitelj i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova kako bi se neprimjereno ponašanje osudilo i sankcioniralo.

Za Centar za ženske studije,
Rada Borić,
Izvršna direktorica


Fizičko razračunavanje sa studentima od strane čovjeka, sveučiličnog nastavnika a koji je uz to i na čelu jedne visokoobrazovne ustanove krši sva pravila i etičke vrijednosti koje je svaka obrazovna institucija dužna predstavljati. Ujedno, nije bez značaja da ovaj incident zapravo, pored ostalog, predstavlja i fizički napad statusno moćnijeg muškarca i profesora prema fizički i statusno slabijoj ženi i studentici.

Ovakvo ponašanje Dekana Filozofskog fakulteta gospodina Damira Borasa u sporotnosti je sa najvišim načelima Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu pa tako načelom mirnog uživanja prava, načelom poštivanja integriteta i dostojanstva osobe, načelom jednakosti i pravednosti i načela profesionalnosti, te je protivno elementarnim civilizacijskim pravilima i elementarnim pravilima pristojnog, razboritog i korektnog ponašanja. Činjenica da se u konkretnom slučaju radi o Dekanu Filozofskog fakulteta situaciju čini dodatno ozbiljnijom.

Zbog svega navedenog, zahtijevamo neopozivu ostavku gospodina Damira Borasa na mjestu dekana Filozofskog fakulteta. Ostavka je elementarni čin kojim profesor Damir Boras može barem minimalno umanjiti štetu koju ju je nanio svojim nedostojnim i nasilničkim ponašanjem, čime je doveo u pitanje ugled Filozofskog fakulteta kao obrazovne institucije u kojoj obnaša dužnost profesora i dekana. S time u skladu, odgovorna tijela Fakulteta i Sveučilišta dužna su pokrenuti odgovarajuće postupke kojim bi se jasno i nedvosmisleno ovakvo ponašanje sankcioniralo i osudilo u svrhu zaštite ugleda svih djelatnika Filozofskog fakulteta, ali i integriteta Sveučilišta koje u cjelini mora biti mjesto nulte tolerancije na nasilje.

Kuća ljudskih prava Zagreb
(BaBe! | Centar za mirovne studije | Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću | Građanski odbor za ljudska prava – GOLJP | Udruga za zaštitu i promicanje mentalnog zdravlja Svitanje | Udruga za promicanje istih mogućnosti UPIM)

Vezani članci

  • 28. lipnja 2020. Izbori 2020: Budućnost parlamentarne političke diskusije U prvom su planu nadolazećih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj dvije najveće stranke, obje izašle iz procesa unutarnje konsolidacije oko figura svojih lidera. Ekstremna desnica, koju je HDZ proteklih godina odbacio, prijeti ostvariti povijesno dobar rezultat i trajno poremetiti dugogodišnju političku ravnotežu. Međutim, u Sabor bi mogla ući i lijevo-zelena koalicija te konačno uvesti nove političke modele i koncepte u hrvatski parlamentarizam.
  • 28. lipnja 2020. Nemiri Stonewalla "Danas je prvi dan Mjeseca ponosa, proslave Stonewallskih nemira iz 1969. godine. Ustanci trenutno izbijaju diljem zemlje. Današnji bogati bijeli gej muškarci možda se protive „nasilju“, ali povijest LBGTQ+ pokreta pokazuje da se neredi ugnjetavanih ljudi tiču oslobođenja."
  • 21. lipnja 2020. Martin Luther King znao je da nema ničega mirnog u nenasilju ako se provodi kako spada Daleko od srednjostrujaške aklamacije nenasilnog djelovanja svedenog na moralni nagovor, širenje utjecaja u postojećim institucijama i pristojne, pacifizirane prosvjede, Kingov zagovor nenasilja kao metode gnjevnog, ali staloženog suprotstavljanja sistemskom nasilju kroz kolektivnu direktnu akciju koja remeti normalno funkcioniranje društva, taktičke je prirode. Radikalna rekonstrukcija američkog društva na kakvoj je radio iziskivala je da se gnjev transformira u moć putem angažmana duljeg trajanja, umjesto da se opravdano, ali reaktivno troši u neredima.
  • 21. lipnja 2020. Voziti automobil u doba nejednakosti "Kada časopis poznatiji po recenzijama stranih superautomobila i domaćih nabrijanih vozila te uredničkoj politici koja izaziva kontroverze jedino kada napada terence (u prilog monovolumenima i automobilima) istakne priču o Oliveru, obiteljskom automobilu Jasona M. Vaughna marke Subaru, koji je prešao 418 000 kilometara, u članku pod naslovom “The Fear of Failure” („Strah od neuspjeha“), to je svakako znak da živimo u vremenima opscene nejednakosti."
  • 21. lipnja 2020. Prava definicija „privatnog vlasništva“ "Elite se pribojavaju uništenja vlastite imovine, ali još više strahuju od uništenja društvenih odnosa koji čine privatno vlasništvo mogućim. Dakle, strepe od svijeta bez policije."
  • 14. lipnja 2020. Neka vas „preispisivanje povijesti“ ne zabrinjava: upravo je to historičarski posao Rušenje spomenika britanskom robovlasniku Edwardu Colstonu u bristolsku luku dočekano je, između ostalog, reakcijama koje hine zabrinutost za historiografiju. Međutim, svako je postavljanje spomenika i politički čin, a kada je omjer komemoracije eksponenata trgovine robljem i imperijalizma naspram njihovih žrtava toliko jednostran, upravo se obaranje ovakvog spomenika ispostavlja kao predugo odgađani prilog historijskoj reevaluaciji.
  • 14. lipnja 2020. Trudeauov odgovor na rad policije i rasnu pravdu samo je prazna gesta Platitude centrističkih političara poput kanadskog premijera Justina Trudeaua i njihovo korištenje prilika za simboličku kooptaciju antirasističkih društvenih pokreta slaba su zamjena za strukturno adresiranje mehanizama i institucija koje potiču i održavaju rasizam, fenomen koji nikako nije ograničen na kontekst SAD-a.
  • 14. lipnja 2020. Rezervna armija – pandemijsko izdanje "Zbog načina na koji je američka ekonomija trenutno konfigurirana, privatna poduzeća počet će zapošljavati radnice i radnike i smanjivati rezervnu armiju tek kada im to postane profitabilno. Radnici i radnice će pak biti prepušteni na milost i nemilost tih odluka i, posljedično, na agregatnoj razini nastaviti gubiti naspram njihova suparnika, korporacija koje neovisno o ikome donose odluke o zapošljavanju."
  • 7. lipnja 2020. Rad od kuće nakon korona virusa osigurat će šefovima veću kontrolu nad radničkim životima Korist koju korporacijama donosi rad od kuće daleko nadilazi pogodnosti koje od takvog aranžmana imaju radnici i radnice. Unatoč tome što istraživanja pokazuju da ih većina jedva čeka vratiti se na tradicionalno radno mjesto, uštede koje se mogu ostvariti eksternaliziranjem nekretninskih i režijskih troškova na individualna kućanstva, uspješno provedeni eksperiment rada na daljinu tijekom pandemije i pritom zabilježeni porast učinkovitosti pružile su upravama velikih kompanija dovoljno povoda da krenu najavljivati prebacivanje na „digitalni standard“, koji radništvu predstavljaju kao povlasticu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve