Plenum

Izvještaj sa 167. i 168. plenuma (17. i 23. travnja 2012.)

Na sjednicama Fakultetskog vijeća FFZG-a raspravljalo se o Prijedlozima nacrta izmjena i dopuna Zakona o znanosti i visokom obrazovanju. Damir Boras je izabran za dekana. Izabrani su koordinatori plenumske knjižnice. Medijska sekcija će sastaviti tekst o borbi za besplatnom obrazovanju i dr. za Novi plamen. Sljedeći plenum održat će se u utorak, 15. svibnja u 20 sati u Dvorani 7.

Izvještaj sa 167. plenuma, 17. travnja 2012.

Na 167. plenumu održanom 17. travnja 2012. raspravljalo se o jedanaest točaka dnevnog reda.

Pokrenuta je inicijativa za skupljanje potpisa da se raspisuju referendumi; inicijatori žele aktualizirati pitanje referenduma u Hrvatskoj. Planiraju akcije poput pisanja članaka i analiza, tribina i pokretanje rasprave u medijima, kao i pritisak na sindikate. Zainteresirani se mogu uključiti u rad inicijative preko mailing liste radne grupe za direktnu demokraciju ili preko kontakta na ovoj stranici http://referendumi.org ili e-maila kontakt[at]referendumi.org.

Plenumu su se još jednom obratili vlasnici kantine u podrumu FFZG-a koji još uvijek ne mogu dobiti rješenje MZOS-a o subvencioniranju prehrane. Unatoč priloženoj dokumentaciji i strukturi troškova koji pokazuju da bi MZOS morao investirati relativno malo financijskih sredstava u ovu ideju, više bi se radilo o preraspodjeli novaca između postojećih menzi. Trebalo bi se ići na pritisak od studenata i preko Saveza studentskih udruga.

Na Fakultetskom vijeću održanom 16. ožujka birao se dekan: dosadašnji dekan Damir Boras je pobijedio. Delegati plenuma nisu glasali ni za jednog kandidata. Pojavio se problem statusa jedne od delegatkinja na Vijeću što je dovelo do odluke da delegati ne čitaju osvrt na programe oba kandidata za dekana i razloge zbog kojih neće glasati za njih. Delegati su objasnili situaciju na plenumu.

Izvanredno Fakultetsko vijeće održat će se 24. travnja u Dvorani 7 u 11 sati: jedina točka dnevnog reda bit će rasprava o prijedlozima zakona o visokom obrazovanju, znanstvenoj djelatnosti i sveučilištu. Izabrani su delegati plenuma za narednu sjednicu.

Plenum je izabrao nove studentske pravobraniteljice koje će započeti s vršenjem dužnosti nakon odobrenja Uprave Fakulteta.

Treba se raspitati kada bi mogli biti raspisani izbori za Studentski zbor na pojedinim fakultetima, s obzirom na nepravilnosti koje su odužile izbor za sveučilišni Studentski zbor.

U petak 27. travnja inicijativa za spas knjiga odlazi u Kumrovec. Knjige će se selektirati i popisati, a kasnije i distribuirati na više lokacija. Udruge i inicijative su pozvane da uzmu dio knjiga.

Evidentan je problem s funkcioniranjem plenumske knjižnice. Knjige nestaju, a i pečat je nestao. Dva sudionika plenuma će koordinirati organizaciju knjižne građe.

Troje studenata s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu trebaju fokus grupu za istraživanje o “dirdem” inicijativama. Plenum je izabrao delegate.

Radna grupa za studentski standard se podijelila na dvije teme. Jedna će se s AS-om baviti problematikom SC-a, a druga zasebno ZET-om. Plenum je izglasao da će se javno očitovati otvorenim pismom o pitanju rada (preko studentskih ugovora) bez zasnivanja radnog odnosa.

Klub studenata kroatistike donio je direktnodemokratski statut.

Izabrani su moderatori za sljedeći plenum. Plenum će se održati u ponedjeljak, 23. travnja u 18 sati u prostoriji A-001. Moderatori su dostupni od 17 sati u A-001 na sastanku radne grupe za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Izvještaj sa 168. plenuma, 23. travnja 2012.

Na 168. plenumu održanom 23. travnja 2012. raspravljalo se o tri točke dnevnog reda.

Plenumu se javilo uredništvo časopisa Novi plamen koji se predstavlja kao regionalni časopis demokratske ljevice. Često su dosada prenosili tekstove sa portala Slobodni Filozofski i u časopisu i na svom blogu. Jedna od sljedećih tema časopisa bit će aktivni potencijal studentskog pokreta u regiji. Ideja ove teme u broju je da se prikaže borba za besplatno obrazovanje i pravednije društvo iz zemalja regije. Medijska sekcija će sastaviti tekst u skladu sa željama plenuma.

Inicijativa Ne plaćam! traži 500 HRK za kopiranje plakata, naljepnica i ostalih materijala. Plenum je odobrio izdvajanje tražene svote za inicijativu.

Tema otvorenog dijela sjednice Fakultetskog vijeća održanog 24. travnja u D7 bila je rasprava i stav Vijeća o Prijedlozima nacrta izmjena i dopuna Zakona o znanosti i visokom obrazovanju. Plenum je odlučio da delegati plenuma na Vijeću traže odbacivanje prijedloga zakona. Poslat će se i pismeno očitovanje medijima.

Izabrani su moderatori za sljedeći plenum. Plenum će se održati u utorak, 15. svibnja u 20 sati u Dvorani 7. Moderatori su dostupni od 19 sati u A-001 na sastanku radne grupe za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

9. svibnja 2012.
Tagovi:

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka