Izvještaj sa 182. i 183. plenuma, 29. i 30. listopada 2012.

S obzirom na još uvijek kaotičnu situaciju na Fakultetu, plenumski delegati koji su bili na sastanku s dekanom smatraju da je najbolje do daljnjega suzdržavati se od upisivanja jer su kriteriji još uvijek nejasni i proizvoljni. U ponedjeljka u 18 sati u A-001 sastat će se radna grupa koja će razmotriti mogućnost i opravdanost blokade Fakulteta.

182. plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu održao se 29. studenog 2012. godine.
Podnesen je izvještaj o trenutnim blokadama fakulteta u Srbiji.

Raspisan je natječaj za studentskog pravobranitelja koji traje do 15. studenog. Više možete saznati na Slobodnom Filozofskom.

Plenumska delegatkinja podnijela je izvještaj o zadnje dvije sjednice Fakultetskog vijeća.

Zadnje Fakultetsko vijeće u prošloj akademskoj godini bilo je 27. rujna te je na dnevnom redu bila točka o participacijama. Tijekom ljeta Vlada je donijela odluku o novom modelu naplaćivanja koju je prihvatio i Senat Sveučilišta u Zagrebu: svi studenti koji imaju više od 55 ECTS-ova ne plaćaju ništa. Senat odlučuje što s ostalim studentima: svi oni koji imaju manje od 30 ECTS-ova plaćaju punu školarinu, a ostali 120 HRK svaki bod koji im fali do 60 ECTS-ova. Senat je odlučio da je maksimalna školarina 7200 HRK. Na našem Fakultetu odlučeno je da je za preddiplomski maksimalna školarina 6000 HRK, a na diplomskom 4000 HRK. Plenumski delegati su tražili dekanske rokove kako bi što više ljudi moglo skupiti 55 ECTS-ova i tako izbjegli plaćanje participacije. Studenti su pokušali objasniti Vijeću da je ovaj model uistinu teško provoditi na Filozofskom na kojem ima previše različitih slučajeva. Dekan je nakon Vijeća dodao da se ova odluka odnosi samo za akademsku godinu 2012./2013., a već iduće godine Fakultet ima pravo naplatiti punu cijenu školarine i odslušane ali nepoložene kolegije.

24. listopada održana je još jedna sjednica Fakultetskog vijeća. Studenti su htjeli uvrstiti točku o upisima i naglasiti da je dekan mijenjao odluku donesenu na prethodnom Vijeću. Dekan je odbijao uvrstiti točku na Vijeće, a profesori su bili nezainteresirani. Na stranici Fakulteta je to jutro izašao naputak u kojemu su dodani još neki novi modeli naplaćivanja.

Odluka o granici od 55 ECTS-ova nije se trebala odnositi na one koji produljuju studij van nominalnog trajanja studija. Prema dekanu, studenti nemaju pravo na osam izlazaka nego moraju ponovno upisivati i platiti te kolegije, što se kosi s dosadašnjom praksom. Ta odluka pogađa veliki broj studenata fakulteta. U referadi je nastao kaos, a studentima se za iste situacije naplaćivalo različito, a što je ovisilo o dobu dana i službenice kod koje bi se upisivali. Proizvoljno izabranim studentima su se, k tome, križali kolegiji koji nisu apsolvirani ili prazna polja na stranici indeksa te je nekima od njih rečeno da moraju platiti diplomski rad i da ECTS-ovi dobiveni na dekanskim rokovima (koje je odobrio dekan i Fakultetsko vijeće) ne ulaze u računicu za prošlu akademsku godinu.

Plenumski delegati su zatražili zvučni zapis s Vijeća održanog 27. rujna i sve pismene odluke dekana Borasa kako bi se pokazalo da se prethodno navedene stvari ne naplaćuje i da je dekan samovoljno mijenjao odluku Vijeća. Ništa od materijala nije dostavljeno plenumu.

Plenum je zamoljen da napišu pojedinosti o posebnostima pri pokušajima upisivanja koje će delegatima poslužiti kao putokaz.

U petak se sastala radna grupa za procjenu situacije i daljnje djelovanje na kojoj su se secirali novi naputci vezani uz upis i tražile su se nepodudarnosti između te odluke i odluke Vijeća kojih nije uzmanjkalo. Raspravljalo se o pravnoj pomoći i daljnjim akcijama.

Kolega s Građevinskog fakulteta podnio je izvještaj o njihovim aktivnostima nakon prosvjeda: na prosvjedu su dobili neke postupke, kasnije su išli na Sabor i nakon medijskih istupa išlo se na pravne radnje. Još jednom su zamijećeni problemi u komunikaciji sa Studentskim zborom i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa.

Sudionici plenuma su morali ukazati pažnju nekim od prisutnih kolega da studentski pravobranitelj nije pravnik, već student Filozofskog fakulteta koji poznaje relevantne pravilnike i zakone i pomaže savjetom i podrškom studentima koji se nalaze u nezgodnim situacijama.

Zaključeno je da se nastavlja s netransparentnim upravljanjem Fakulteta i stihijskim odlučivanjem o životno bitnim studentskim pitanjima.

Zatim se raspravljao o daljnjem djelovanju. Predložen je odlazak na još jedan sastanak s dekanom i konstantan pritisak na Upravu, aktivno sudjelovanje studenata na sjednici Vijeća 7.11., blokada i druge vrste akcije.

Neki sudionici plenuma pitali su se što se dogodilo s člankom koji je objavljen pa uklonjen s net.hr. Članak je zapravo radni dokument jedne sudionice plenuma koji je načinila kako bi sistematizirale razne sustave naplaćivanja, uredništvo ga je maknulo shvativši da se radi o radnom dokumentu što je bilo evidentno iz stila i opreme teksta netipične za službena plenumska medijska priopćenja.

Nakon toga se rasprava fokusirala na radikalnije oblike djelovanje te je zaključeno da im se mora pristupiti pomno i temeljito uz visoki stupanj organiziranosti i pripremnosti. Svaki takav tip akcije iziskuje pripremu i promišljanje svih mogućih ishoda.

Sudionik plenuma je kratko pojasnio proces organiziranja i pripreme blokade sa strateško-tehničkog aspekta kako bi mlađim studentima približio o kako se ozbiljnom procesu radi, a koji iziskuje veliku posvećenost i rad.

Nakon tri sata rasprave, plenum je odlučio da ne želi njen nastavak.

Plenum želi poslati delegate na informativni sastanak kod dekana Borasa.

O sastanku radne grupe za blokadu raspravit će se na narednom plenumu nakon sastanka s dekanom.

Sutra ujutro treba podijeliti plakate i neke od njih promijeniti jer je dekan naredio da ih se skine. Također se treba organizirati dijeljenje letaka pred Fakultetom i referadom.

Sljedeći plenum održat će se u utorak 30. studenog 2012. u 20 sati u D7.

Sastanak radne grupe za tehnička pitanja plenuma održat će se u 19 sati u A-001.

Izabrani su moderatori.

Plenum je zaključen u 23:25.

***
Na 183. plenumu održanom 30. listopada 2012. godine raspravljalo se o tri točke dnevnog reda.

Plenumski delegati koji su danas išli na sastanak s dekanom Borasom podnijeli su izvještaj. Dekanu se nisu svidjeli plakati koji su najavljivali plenum i koji ga direktno povezuju s ubiranjem harača od studenata. Dekan je odlučio odustati od nekih nameta za koje su studenti saznali tek kada su započeli upisi, a koji nisu izglasani na Fakultetskom vijeću te će o tome studenti biti informirani putem stranice Fakulteta. Napominjemo, o ova se odluka odnosi samo na ovu akademsku godinu, čime se prolongira neizvjesnost i stihijsko donošenje odluka o plaćanju iz godine u godinu. Studenti koji su platili bilo što trebali bi provjeriti da li im je naplaćeno nešto što nije obuhvaćeno novom dekanovom odlukom, posjetiti referadu i tražiti povrat novca. S obzirom na još uvijek kaotičnu situaciju na Fakultetu, plenumski delegati koji su bili na sastanku smatraju da je najbolje do daljnjega suzdržavati se od upisivanja jer su kriteriji još uvijek nejasni i proizvoljni.

U sljedećoj podtočki raspravljalo se, s obzirom na zaključke i dojmove sa sastanka s dekanom, o tome što dalje činiti. Sudionici plenuma su spominjali mogućnost blokada koja bi, prema mišljenju nekih, trebala koincidirati s Svjetskim danom borbe protiv komercijalizacije obrazovanja. Također su se spominjale druge akcije koje bi zahtijevale manje pripreme.

Kolega s Fakulteta političkih javnosti se solidarizirao s nama i obavijestio nas o situaciji na svom fakultetu i volji da se djeluje protiv kaosa na Sveučilištu nakon skupštine koja bi se trebala uskoro održati.

Sudionici plenuma kojima se činilo da je promjena dekanove odluke tek gašenje požara, smatrali su da je nužno zauzeti načelnu poziciju – s obzirom na to da će se nastaviti s komercijalizacijom visokog obrazovanja ako sa studentske strane oslabi pritisak – i inzistirati na potpuno javno financiranom obrazovanju i sustavu u kojemu studenti i roditelji neće participirati u troškovima studiranja izim plaćanjem poreza.

Sudionik plenuma predložio je da se sastane radna grupa koja će razmotriti mogućnost i opravdanost blokade Fakulteta s obzirom da se na dva ovotjedna plenuma okupio znatan broj ljudi koji se nisu protivili ideji takvog vida otpora.

Zaključeno je da je bitno revitalizirati odnose s fakultetima s kojima smo dosad surađivali i s fakultetima koji dosad nisu aktivno sudjelovali u studentskom otporu, ali su se pritisnuti odlukom Senata javili plenumu i tražili savjet i suradnju s naše strane. Nužno je dobro promisliti o daljnjem djelovanju.

Radna grupa za blokadu sastat će se u ponedjeljak u 18 sati u prostoriji A-001.
Sudionica plenuma je izvijestila plenum da je kontaktirala odvjetnika koji će pomoći s pravnim aspektom borbe.

Izabrani su plenumski delegati za izvanredno Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta otvorenog tipa koje će se održati u srijedu 7. studenog 2012. u 9 sati. Radna grupa za direktnu birokraciju sastat će se u utorak 6. studenog 2012. u 18 sati u A-001.
Sljedeći plenum održat će se utorak 6. studenog 2012. u 20 sati u Dvorani 7.
Sastanak radne grupe za tehnička pitanja plenuma održat će se u 19 sati u A-001.
Izabrane su moderatorice.

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.