Štrajk u Južnoj Europi

Povodom Europskog dana akcije i solidarnosti protiv mjera štednje, 14. studenoga 2012., i prosvjeda Hrvatske udruge sindikata (HUS) i Saveza samostalnih sindikata Hrvatske koji će se održati 22. studenog, objavljujemo tekst Sahre Wagenknecht, članice Die Linke, o nužnosti i pravu na štrajk. Generalni štrajkovi 14. studenog održat će se Španjolskoj, Portugalu, Irskoj, Grčkoj, na Cipru i Malti.


Sprema se oluja u Južnoj Europi: još jedan generalni štrajk održat će se u Grčkoj 6. i 7. studenoga. Portugalski, ciparski, španjolski i talijanski sindikati 14. studenog štrajkat će protiv politika štednje Europske unije. Belgijski i britanski sindikati, kao i europske i njemačke sindikalne konfederacije, također pozivaju na akciju. Ako mobilizacija bude uspješna, ovaj štrajk koji će se odvijati u mnogim zemljama, bit će prekretnica u formiranju europskog prosvjednog pokreta koji je očajnički potreban kako bi se spriječilo konačno uništenje europske države blagostanja.

Nažalost, Njemačka nije dala veliki doprinos ovome prosvjednom pokretu. Doista, ove godine deseci tisuća ljudi u Njemačkoj su izašli na ulice kako bi prosvjedovali protiv diktata Trojke (Europska komisija, Europska centralna banka i MMF) koja zahtijeva rezove i redistribuciju društvenog bogatstva. Međutim, sudjelovanje njemačkih sindikata bilo je daleko od zadovoljavajućeg, a da ne spominjemo štrajk. Čini se da polako počinju shvaćati da će u konačnici i njemački radnici biti pogođeni ako dođe do masivnog pada potražnje u susjednim zemljama. Tu su i pravne prepreke. Dok su politički štrajkovi dopušteni u većini europskih zemalja, njemački sindikati mogu legalno štrajkati jedino zbog kolektivnih ugovora. Ovo apsurdno ograničenje fundamentalnog demokratskog prava mora napokon biti ukinuto. Mi u Njemačkoj također trebamo imati pravo na politički štrajk!

Politički štrajk?


Događaji u Južnoj Europi pokazuju da je politički štrajk neophodan alat za samoobranu. Ono što EU i Međunarodni monetarni fond zahtijevaju od zemalja poput Grčke i Portugala nema veze s neutralnim kriznim menadžmentom, već je to brutalni klasni rat nametnut odozgo. Rezovi i eliminiranje državnih službi usmjereni su samo na obične ljude. Samo se porezi na promet povećavaju, dok se visoki prihodi i imovina pošteđuju, a korporacije se oslobađaju poreznih obveza. No to nije sve. Kako bi implementirali čak drastičnije rezove plaća, radnici i radničke organizacije se oslabljuju i ukidaju im se prava. U takvoj situaciji politički štrajkovi mogu poslužiti kao zadnja linija obrane.

Međutim, bilo bi pogrešno vjerovati da se samo prezadužene zemlje suočavaju s napadima na sindikate, društvena i demokratska prava. I zaista, Europski sud pravde je u nekoliko navrata pokazao da slobodni kolektivni ugovor, pravo na štrajk, zakoni o radu, čak sloboda izražavanja i zaštita ljudskog dostojanstva svi imaju svoje granice kada se kose s pravima korporacija na neograničenu slobodu na jedinstvenom tržištu. Tek se treba ispraviti skandalozna odluka kojima se korporacijama de facto daje pravo na damping plaća.

U sporazume Europske unije potrebno je dodati društveno progresivnu klauzulu u kojoj će pisati da osnovna socijalna prava imaju prioritet nad pravima koja pripadaju tržišnom natjecanju i slobodama korporacija. Socijalno pravedna Europa može postojati samo ako uspijemo preokrenuti odnose moći. Moramo biti sposobni ograničiti slobodnu trgovinu u uslugama, slobodu korporacija da uspostavljaju aktivnosti, slobodni tok kapitala i tržišne politike koje su u interesu poslodavaca i sindikata.

Sahra Wagenknecht
Prevela Matea Grgurinović
Na engleskom objavljeno na socialistproject.ca

Vezani članci

  • 2. listopada 2021. Antikapitalistički seminar Prijavite se na Antikapitalistički seminar koji u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Slobodni Filozofski i Subversive festival – jednotjedni program političke edukacije u kojem ćemo pokušati mapirati i kritički sagledati analitičke okvire različitih oblika političkog angažmana i njihove slijepe pjege, odnosno razmotriti na koji način različite teorijsko-političke paradigme pristupaju društvenoj stvarnosti.
  • 30. rujna 2021. Skidanje slojeva "Iako termin „istraga“ možda evocira prizor detektiva, istraživačka estetika kao praksa pokazuje bliže afinitete prema kritičkoj teoriji nego prema policiji. Navođenjem pokušaja „skidanja slojeva“ realnosti kako bi se razotkrila istina, istraživačka estetika razlikuje se od formalnih pravnih procesa koji pri ustanovljavanju odgovornosti prihvaćaju tek najužu koncepciju kauzalnosti."
  • 29. rujna 2021. Nadilaženje jedinstvene porezne stope "Osim ako ih se implementira s brojnim iznimkama, poreze s fiksnom stopom u pravilu se smatra regresivnima jer najteže pogađaju najsiromašnije. Bogati možda plaćaju isti postotak, no njihovi su prihodi dovoljno visoki da to, za razliku od siromašnijih građana, ne primjećuju."
  • 28. rujna 2021. Iz duge povijesti knjigocida "U razdoblju Republike Hrvatske ideološki motiv u pozadini uništavanja i otpisivanja knjiga uvelike je bio replika praksi iz NDH. Prema nekim podacima, početkom devedesetih uništeno je 14 posto hrvatskog književnog fonda. Na meti su bili marksistički naslovi, radovi srpskih autora, ali i potpuno apolitična literatura, ako je bila pisana ćirilicom i/ili ekavicom."
  • 26. rujna 2021. Kako je Premier liga pomogla super-bogatašima da zavladaju nogometom "Jasno je da je zaustavljanje Superlige omelo daljnju komercijalizaciju nogometa. Međutim, ono što se često zaboravlja jest da je gotovo identičan proces uspio pri formiranju Premier lige 1992. godine."
  • 18. rujna 2021. Afganistanskim ženama nije potreban bijeli feminizam Femonacionalistički odnosno femoimperijalistički impulsi bijelog feminizma, isključujuće grane feminizma koja promatra ženska prava isključivo kroz bijelu zapadnu optiku, neizbježna su nijansa licemjerja koje se provlači medijskim komentarima o povratku Talibana na vlast u Afganistanu, jednako kao što su bili jedan od ključnih generatora legitimacijskih narativa netom okončane vojne okupacije SAD-a i njezinih saveznica. Ovakav pristup problemu ultrakonzervativnog patrijarhalnog odnosa Talibana prema ženama u afganistanskom društvu zatvara oči ne samo pred seksizmom i mizoginim tendencijama u zapadnim zemljama, nego i pred širim geopolitičkim kontekstom koji je bio formativan za stanje u kojem se zemlje zapadne Azije nalaze danas.
  • 10. rujna 2021. Onkraj nuklearne obitelji "Brak je konzervativna institucija, način da se klasa reproducira. On je osnova za male jedinice – obitelj, crkvu, zajednicu – za koje je Edmund Burke smatrao da su nužne za etičko društvo. Prema konzervativcima, brak liječi siromaštvo, traume iz djetinjstva i nasilje izazvano vatrenim oružjem. Međutim, osobito čeznu za tzv. tradicionalnim obiteljima, gdje je otac hranitelj, a majka domaćica. Naš porezni zakon odražava ovu težnju. Napisan je kako bi išao u prilog bogatim bračnim parovima, od kojih su većina bijeli, kao što je Dorothy Brown nedavno primijetila u knjizi The Whiteness of Wealth"
  • 5. rujna 2021. Uloga mjera štednje u nezapamćenim šumskim požarima u Grčkoj "Premještanje fokusa s lokalne situacije prema globalnim snagama primorava nas da uvidimo kako nema ničeg "uređenog" u današnjem globalnom neoliberalnom poretku. Prije negoli se krenemo boriti za opstanak naših zajednica, trebali bismo razmotriti jesu li borba za redistribuciju bogatstva i golemi pomak u prioritetima naših država zapravo nužan uvjet za to da imamo ikakvu šansu. Trebali bismo također razmotriti što nam slijedi: sve izraženije nejednakosti, borbe oko preostalih resursa, društvena i geopolitička nestabilnost."
  • 1. rujna 2021. Krik i plan "Na zemlji ukradenoj od Autohtonih naroda, dok nas nužnost i briga primoravaju da se približimo jedni drugima iz klaustrofobične topline naših podijeljenih traumatiziranih javnosti, vjerojatno je najhitniji revolucionarni prioritet izgradnja solidarnosti između zajednica koje su međusobno zavadili kapitalizam, bjelačka supremacija i naseljenički kolonijalizam. Da razjasnimo tko smo jedni drugima i što nam je zajedničko, a koje su naše različitosti, i može li se i kako to prevladati. Zadaća izgradnje povjerenja među zajednicama, naravno, nije oprečna revolucionarnom organiziranju ili nespojiva s njim; povjerenje se stvara kroz zajedničku borbu. Međutim, da bismo izvršili tu zadaću možda će biti nužno da prihvatimo najširu moguću viziju toga kako „revolucionarno organiziranje” može izgledati."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve