Deklaracija sindikalne konferencije

Na konferenciji “Radnički otpor uništavanju poduzeća” održanoj u Češkom domu u Zagrebu 24. i 25. studenog 2012. u organizaciji grupe Radnička borba i sudjelovanje šestorice izlagača, što radnika što progresivnih sindikalaca, donesena je deklaracija čiji su se temeljni stavovi iskristalizirali kroz izlaganja i diskusiju. Dokument prenosimo u cijelosti uz kratki komentar uredništva.


Na konferenciji se moglo čuti što puna restauracija kapitalističkih odnosa, u javnoj sferi poznatija pod terminom tranzicija, znači za domaću proizvodnju i zaposlenost na konkretnim primjerima nekad uspješnih tvrtki. Iz izlaganja se vrlo lako moglo zaključiti da se ne radi niti o “prirodnom” gubitku tržišta uslijed dolaska efikasnije konkurencije niti pak samo o nesretnim primjerima “privatizacije na hrvatski način” gdje se procesi deindustrijalizacije objašnjavaju kriminalnim aktivnostima pojedinaca i logičnim tranzicijskim “trenjem”. Prije se radi o ishodima koji su determinirani strukturnim faktorima odnosno kapitalizmom u svom neoliberalnom obliku. Zbog svega toga mala je šansa da uspješan otpor bude rezultat partikularnih borbi i spleta sretnih okolnosti. Uspješan otpor mora biti rezultat organiziranog radničkog pokreta baziranog na solidarnosti. Ovakvi skupovi mjesta su povezivanja i rasprave o strategijama. Organizacija Radnička borba napravila je odličan posao ovom konferencijom, nadamo se tek prvom u nizu.
Deklaracija sindikalne konferencije

Mi, predstavnici radnika poduzeća Jadrankamen, HŽ, Dioki, HEP, Dalmacijavino (Nezavisni sindikat radnika Jadrankamena, Sindikat željezničkih radnika Hrvatske, Strukovni sindikat radnika HEP-a TEHNOS, Nezavisni sindikat Dalmacijavina, Regionalni industrijski sindikat) nakon dvodnevne konferencije i rasprave usuglasili smo se oko sljedećih stavova.

Radništvo je u Hrvatskoj danas suočeno s mnogim problemima:
● propadanje poduzeća,
● izostanak utjecaja radnika na upravljanje poduzećima,
● izostanak utjecaja radnika na izvršnu vlast,
● smanjenje plaća,
● neisplata plaća,
● nesigurnost i gubljenje radnih mjesta,
● nemogućnost dostojanstvenog života od plaće,
● ostali oblici oduzimanja radničkih prava.

Svi su navedeni problemi radnika, bez obzira u kojem poduzeću ili ustanovi rade, u osnovi isti.

S obzirom na alarmantnost navedenoga sudionici se obvezuju na zajedničko djelovanje u svrhu zaštite radnika, radnih mjesta i ukupne javne imovine.

U radničkim borbama ostvarivat ćemo punu solidarnost i pružiti konkretnu uzajamnu podršku radnicima bez obzira na poduzeće, granu djelatnosti ili sindikalnu pripadnost i pozivamo sve sindikate da se tome pridruže.

Mrvljenje sindikata želimo u toj solidarnosti zamijeniti jedinstvom te istinskim borbenim sindikalizmom.

Protivimo se daljnjoj rasprodaji javnih dobara i nastavku nasilne privatizacije.

Zalažemo se za ukidanje privatizacije INA-e kao i svih nelegalno privatiziranih poduzeća.

Protivimo se stranačkom kadroviranju koje vodi nesposobnom upravljanju.

Potrebno je zakonski poduprijeti radničko upravljanje i zakonom regulirati organizirano radničko dioničarstvo te time ojačati njegovu poziciju.

Mora se zaustaviti trend pogodovanja krupnom kapitalu na štetu građana Republike Hrvatske koji provode predstavnici političke vlasti. Tražimo da se zaustavi otimačina i rasprodaja prirodnih resursa koji su vlasništvo svih građana Republike Hrvatske.

Nužna je promjena radnih i stečajnih propisa koji dodatno pogoduju kapitalu na štetu radnika.

Pozivamo sve nezadovoljne radnike, poljoprivrednike, nezaposlene, umirovljenike, studente da se priključe navedenoj inicijativi u svrhu socijalnog otpora i promjene postojećeg stanja u društvu.

Deklaracija je usvojena na sindikalnoj konferenciji “Radnički otpor uništavanju poduzeća” u Zagrebu 24. i 25. studenog 2012.

Potpisnici:
Lukica Bucat, Nezavisni sindikat Dalmacijavina
Tonči Drpić, Nezavisni sindikat Jadrankamena
Denis Geto, strukovni sindikat radnika HEP-a TEHNOS
Bojan Kovačić, član stožera za obranu Diokija
Željko Lukšić, Sindikat željezničkih radnika Hrvatske
Siniša Miličić, Regionalni industrijski sindikat

Vezani članci

  • 28. lipnja 2020. Izbori 2020: Budućnost parlamentarne političke diskusije U prvom su planu nadolazećih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj dvije najveće stranke, obje izašle iz procesa unutarnje konsolidacije oko figura svojih lidera. Ekstremna desnica, koju je HDZ proteklih godina odbacio, prijeti ostvariti povijesno dobar rezultat i trajno poremetiti dugogodišnju političku ravnotežu. Međutim, u Sabor bi mogla ući i lijevo-zelena koalicija te konačno uvesti nove političke modele i koncepte u hrvatski parlamentarizam.
  • 28. lipnja 2020. Nemiri Stonewalla "Danas je prvi dan Mjeseca ponosa, proslave Stonewallskih nemira iz 1969. godine. Ustanci trenutno izbijaju diljem zemlje. Današnji bogati bijeli gej muškarci možda se protive „nasilju“, ali povijest LBGTQ+ pokreta pokazuje da se neredi ugnjetavanih ljudi tiču oslobođenja."
  • 21. lipnja 2020. Martin Luther King znao je da nema ničega mirnog u nenasilju ako se provodi kako spada Daleko od srednjostrujaške aklamacije nenasilnog djelovanja svedenog na moralni nagovor, širenje utjecaja u postojećim institucijama i pristojne, pacifizirane prosvjede, Kingov zagovor nenasilja kao metode gnjevnog, ali staloženog suprotstavljanja sistemskom nasilju kroz kolektivnu direktnu akciju koja remeti normalno funkcioniranje društva, taktičke je prirode. Radikalna rekonstrukcija američkog društva na kakvoj je radio iziskivala je da se gnjev transformira u moć putem angažmana duljeg trajanja, umjesto da se opravdano, ali reaktivno troši u neredima.
  • 21. lipnja 2020. Voziti automobil u doba nejednakosti "Kada časopis poznatiji po recenzijama stranih superautomobila i domaćih nabrijanih vozila te uredničkoj politici koja izaziva kontroverze jedino kada napada terence (u prilog monovolumenima i automobilima) istakne priču o Oliveru, obiteljskom automobilu Jasona M. Vaughna marke Subaru, koji je prešao 418 000 kilometara, u članku pod naslovom “The Fear of Failure” („Strah od neuspjeha“), to je svakako znak da živimo u vremenima opscene nejednakosti."
  • 21. lipnja 2020. Prava definicija „privatnog vlasništva“ "Elite se pribojavaju uništenja vlastite imovine, ali još više strahuju od uništenja društvenih odnosa koji čine privatno vlasništvo mogućim. Dakle, strepe od svijeta bez policije."
  • 14. lipnja 2020. Neka vas „preispisivanje povijesti“ ne zabrinjava: upravo je to historičarski posao Rušenje spomenika britanskom robovlasniku Edwardu Colstonu u bristolsku luku dočekano je, između ostalog, reakcijama koje hine zabrinutost za historiografiju. Međutim, svako je postavljanje spomenika i politički čin, a kada je omjer komemoracije eksponenata trgovine robljem i imperijalizma naspram njihovih žrtava toliko jednostran, upravo se obaranje ovakvog spomenika ispostavlja kao predugo odgađani prilog historijskoj reevaluaciji.
  • 14. lipnja 2020. Trudeauov odgovor na rad policije i rasnu pravdu samo je prazna gesta Platitude centrističkih političara poput kanadskog premijera Justina Trudeaua i njihovo korištenje prilika za simboličku kooptaciju antirasističkih društvenih pokreta slaba su zamjena za strukturno adresiranje mehanizama i institucija koje potiču i održavaju rasizam, fenomen koji nikako nije ograničen na kontekst SAD-a.
  • 14. lipnja 2020. Rezervna armija – pandemijsko izdanje "Zbog načina na koji je američka ekonomija trenutno konfigurirana, privatna poduzeća počet će zapošljavati radnice i radnike i smanjivati rezervnu armiju tek kada im to postane profitabilno. Radnici i radnice će pak biti prepušteni na milost i nemilost tih odluka i, posljedično, na agregatnoj razini nastaviti gubiti naspram njihova suparnika, korporacija koje neovisno o ikome donose odluke o zapošljavanju."
  • 7. lipnja 2020. Rad od kuće nakon korona virusa osigurat će šefovima veću kontrolu nad radničkim životima Korist koju korporacijama donosi rad od kuće daleko nadilazi pogodnosti koje od takvog aranžmana imaju radnici i radnice. Unatoč tome što istraživanja pokazuju da ih većina jedva čeka vratiti se na tradicionalno radno mjesto, uštede koje se mogu ostvariti eksternaliziranjem nekretninskih i režijskih troškova na individualna kućanstva, uspješno provedeni eksperiment rada na daljinu tijekom pandemije i pritom zabilježeni porast učinkovitosti pružile su upravama velikih kompanija dovoljno povoda da krenu najavljivati prebacivanje na „digitalni standard“, koji radništvu predstavljaju kao povlasticu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve