Izjave Akademske solidarnosti, Diskrepancije i KSFF-a povodom referenduma 1. prosinca

Sindikat visokog obrazovanja i znanosti “Akademska solidarnost”, Klub studenata sociologija “Diskrepancija” i Klub studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu izašli su u javnost s izjavama koje pozivaju na izjašnjavanje “protiv” na referendumu koji će se održati 1. prosinca 2013. godine iniciranom od strane udruge “U ime obitelji” koja zahtijeva da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak definiran isključivo kao životna zajednica muškarca i žene.

Izjava Sindikata “Akademska solidarnost”
povodom referenduma 1. prosinca 2013.
AKADEMSKA SOLIDARNOST JE PROTIV!

Kao sindikat osnovan na temeljima direktne demokracije, sindikat visokog obrazovanja i znanosti Akademska solidarnost dužan je osvrnuti se na nadolazeći referendum kao direktnodemokratski alat čija je demokratičnost u ovom slučaju u potpunosti reducirana.

Referendumsko pitanje nije proizašlo iz opsežne javne rasprave, već je postavljeno od inicijative “U ime obitelji” i predstavljeno kao obrana obiteljskih vrijednosti, pa čak i prilika da se sruši Vlada. Međutim, predloženo referendumsko pitanje ne glasi “Želite li prijevremenu smjenu vlasti?” nego “Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?” iako drugačijih oblika braka u hrvatskome društvu ni nema. Želimo ukazati da cilj inicijative nije obrana obiteljskih vrijednosti, nego upravo suprotno: nijekanje zakonskog prava na osnivanje obitelji onima koji to pravo ni nemaju. Referendumsko pitanje ima za neprikriveni cilj onemogućiti da se u budućnosti istospolnim partnerima zakonski prizna sklapanje braka.

Iako hrvatski Sabor prema Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu svaki pokušaj promjene Ustava može poslati na ocjenu Ustavnom sudu, u slučaju obiteljskog referenduma to nije učinio. Nekoliko građanskih udruga i inicijativa podnijelo je taj zahtjev, ali Ustavni sud nije zaustavio proceduru. Forma je zadovoljena, a građani Hrvatske 1. prosinca glasat će o tome žele li izmijeniti Ustav tako da se jednoj manjini u budućnosti uskrate zakonska prava. Smatramo da je to neprihvatljivo i bez polemiziranja o tome je li brak temeljno ljudsko pravo; dovoljno je da je pravo omogućeno hrvatskim zakonima. Ukoliko ishod referenduma bude pozitivan, moglo bi doći do toga da Ustav sam sebe prekrši, jer u jednoj odredbi tvrdi da smo svi pred zakonom jednaki (Čl. 14), a u drugoj bi zajednica muškarca i žene postala zakonski “jednakija” od bilo kakve druge zajednice. Kao sindikat osnovan na demokratskim načelima, ne možemo mirno gledati kako se demokratski mehanizmi zloupotrebljavaju da bi se provele buduće nedemokratske mjere. Stoga pozivamo sve građane Hrvatske da izađu na referendum i na njemu glasaju “protiv”.

Dodatan razlog za izlazak na referendum i glasanje “protiv” jest i taj da bi definicija braka bila prva definicija u Ustavu, u kojem nisu definirani pojmovi poput slobode, nezavisnosti, zakona, državljanstva i sl. Nameće se pitanje zašto se mora definirati baš brak. Tko bi zaista bio ugrožen kada bi istospolni partneri ostvarili bračna zakonska prava? Odgovor je jasan – nitko.

Odluka o održavanju referenduma tipična je tvorevina političkog djelovanja na osnovi isključivih ideologija i mogla bi oduzeti ono malo zakonskih prava koje određena manjina trenutno ima. Vjerujemo da Hrvatska nije država u kojoj se uskraćuju prava i slobode, nego da u njoj ima dovoljno ljudi koji se mogu oduprijeti ovom štetnom poigravanju demokracijom. Pozivamo da se odazovete na referendum i glasate “protiv”: protiv zloupotrebe demokracije, protiv oduzimanja manjinskih prava, protiv diskriminacije i protiv degradacije Ustava Republike Hrvatske.

ZA SOLIDARNOST!

PROTIV NA REFERENDUMU!

Izjava Kluba studenata sociologije “Diskrepancija” povodom referenduma o promjeni ustavne definicije braka

25. studenog 2013.

Povodom referenduma o promjeni ustavne definicije braka Klub studenata sociologije “Diskrepancija” izjavljuje sljedeće:

Naš statutom definirani cilj je, između ostalog, doprinos ostvarivanju modernog, slobodnog, demokratskog, pluralnog i tolerantnog, nenasilnog društva. Uzevši to u obzir, moramo reagirati i zauzeti jasan stav u trenutku kada se u društvu odvijaju procesi koji diskriminiraju bilo koju manjinu. Dužni smo reagirati i u ime svih naših kolega i kolegica koji su direktno pogođeni ovim referendumom.

Referendum o ustavnoj definiciji braka kao zajednice muškarca i žene problematičan je zbog više razloga – iako institucija braka ne spada u temeljna ljudska prava, referendum se kao demokratsko sredstvo većine ne smije koristiti za ograničavanje prava bilo koje manjine; referendum se ne smije koristiti za mijenjanje odredba Ustava koje govore o ljudskim pravima jer je Ustav krovni pravni dokument demokratske države prema kojem su svi građani slobodni i ravnopravni. U ovome trenutku postavljamo pitanje kuda sve to vodi? Tko je sljedeći? Hoćemo li sutra odlučivati o pravima Srba, Roma, protestanata, ateista, ljudi crne boje kože i slično? Ljudska prava demokratska su i neosporiva stečevina suvremenog društva, a upravo ovim referendumom vrši se napad na te temeljne vrednote. Referendumsko pitanje 1. 12. 2013. godine puno je šire od pitanja braka za LGBT manjinu, to je temeljno civilizacijsko pitanje suvremenog društva, pitanje neosporivosti ljudskih prava.

Referendum je nastao kao reakcija konzervativnih dijelova našeg društva radi očuvanja tradicionalnih vrijednosti ugroženih trenutnom socio-ekonomskom situacijom. Moramo uzeti u obzir da su referendum pokrenule grupacije koje kroz svoje djelovanje žele stvoriti određenu političku platformu, a u tom procesu ugrožavaju osobe koje ne odgovaraju vrijednosnom sustavu koji zagovaraju. Ne možemo sjediti mirno kada vidimo da se vrijednosti demokracije kao što su referendum iskrivljuju kako bi se diskriminirala manjina koja je u našoj demokraciji trenutno najmanje zaštićena.

Zato treba izići na referendum i glasati protiv!

Javno priopćenje Kluba studenata Filozofskog fakulteta povodom referenduma o braku

Klub studenata Filozofskog fakulteta izražava javnu osudu inicijative „U ime obitelji“, kojom se manjinskoj LGBTIQ zajednici nastoji uskratiti pravo na ulazak u brak kao jedno od osnovnih ljudskih prava. Za razliku od trenutnog sustava u kojem financijski, politički i tradicionalni pritisci proizvode cijeli niz osobnih životnih tragedija koje razaraju obitelj, smatramo da LGBTIQ osobe heteroseksualnim partnerima ni na koji način ne ugrožavaju ulazak u instituciju braka, niti se bave njihovim funkcioniranjem unutar iste. Ipak, upravo se ta zajednica prikazuje kao opasnost za društvo, čime se od nje stvaraju građani drugog reda. Iako inicijativa “U ime obitelji” tvrdi da nikoga ne osuđuje, ovim se ni kriva ni dužna kažnjava cijela jedna skupina društva. U kontekstu uređenog demokratskog društva Klub studenata Filozofskog fakulteta drži da do takvog referenduma uopće nije smjelo doći.

Smatramo kako su ciljevi navedene inicijative duboko nemoralni i obmanjujući te predstavljaju civilizacijski korak unazad kojem se svatko treba kategorički suprotstaviti.

Stoga pozivamo sve građane Republike Hrvatske da izađu na marš solidarnosti u subotu, 30. 11. s početkom u 11 sati na Cvjetnom trgu i pokažu da su ujedinjeni u različitosti, glasaju PROTIV na referendumu te da se aktivno uključe u daljnju borbu za ljudska prava koja slijedi. Jasno kažite “NE” fašizaciji društva!

KSFF

Vezani članci

  • 27. rujna 2024. Solidarnost kao uzajamna pomoć Ako se solidarnost nastoji misliti i prakticirati prije svega kao politika, onda je uzajamna pomoć – kao jedan od oblika solidarnosti ‒ model pomoći koji ne samo da izbavlja ljude iz kriza koje proizvode kapitalistički uvjeti i strukture, nego ih i politizira, i to u pravcu emancipatornih društvenih promjena. U knjizi „Mutual Aid: Building Solidarity During This Crisis (and the Next)‟ (Uzajamna pomoć: Izgradnja solidarnosti tijekom ove (i sljedeće) krize), Dean Spade objašnjava što je uzajamna pomoć, koji su njezini historijski i aktualni primjeri, te kako se ona razlikuje od uvriježenih državnih, neprofitnih i „charity‟ modela pomoći, ali daje i praktična poglavlja, upitnike i orijentire za izbjegavanje zamki u grupnom organiziranju te u pravcu rješavanja sukoba u grupama. Stoga je ova knjiga i priručnik za organiziranje, ne samo uzajamne pomoći nego svih društvenih pokreta koji vode borbe za društvene transformacije i izgradnju svijeta oko ljudskih potreba.
  • 23. rujna 2024. Michel Foucault, “post” – izam i neoliberalizam Na tragu odredbi Erica Hobsbawma o dvama historiografskim pristupima – teleskopskom i mikroskopskom – autor kroz prvu leću prati neke Foucaultove misaone zaokrete, prividno kontradiktorne: od Foucaulta kao otpadnika strukturalizma nakon 1968. godine, do intelektualca koji se uklapa u poststrukturalističko odbacivanje znanosti, objektivnosti i istine te postaje misliocem novog somatizma; od Foucaulta kao „ikone radikala“ i onog koji flertuje s ljevičarenjem, do Foucaulta koji krajem 1970-ih drži predavanja o neoliberalizmu, a marksizam smatra povijesno prevladanim, pretvarajući se u zagovornika konvencionalnog „ljudskopravaštva“. Dubinsku dimenziju Foucaultova mišljenja i djelovanja obilježava nietzscheovstvo (njegov „aristokratski radikalizam“), a u predavanjima o neoliberalizmu, pak, izostaje jasna kritika. Foucaultova retorički nekonformna misao ipak ostaje sadržajno konformna i savršeno usklađena s vladajućim mislima i trendovima njegova doba.
  • 10. rujna 2024. Zapadni kanon i kontrakanon: nedostatak historijsko-materijalističke analize u književnoj kritici U tekstu se razmatraju manjkavosti zapadnog "kanona" i alternativnog "kontrakanona" u književnoj kritici i teoriji. I dok konzervativni branitelji uspostavljenog zapadnog kanona konstruiraju sakralni status za zaslužne ''genije'' i ''velikane", produbljujući larpurlartističke pretpostavke o tobožnjoj autonomiji umjetnosti obrisanoj od svakog traga politike, ni kontrakanonska kritika koja je nastala zamahom tzv. Nove Ljevice ne usmjerava se na političko-ekonomske dinamike, već prije svega na jezik i tekst. Unutar radikalne književne kritike (poststrukturalizma, feminističke kritike inspirirane Lacanom, postmarksističke kritike itsl.), posebno mjesto zauzimaju postkolonijalna kritika i na njoj utemeljene subalterne studije, jer preispituju uspostavu zapadnog kanona na leđima imperijalizma i kolonijalizma. Međutim, i postkolonijalna učenja su ustrajala na tomu da marksistička tumačenja ne mogu obuhvatiti korporealnost života na Istoku. Na tragu marksističkog književnog kritičara Aijaza Ahmada i teoretičara Viveka Chibbera, tekst stoga kritički propituje i postkolonijalni pristup Edwarda Saida (i drugih).
  • 5. rujna 2024. Nema većeg Nijemca od Antinijemca Autor analizira tzv. „antinjemačku” frakciju njemačko-austrijske ljevice, koja se iz povijesnih i političkih razloga snažno zalaže za podršku Izraelu, što ju odvaja od globalne ljevice koja uglavnom podržava borbu za slobodnu Palestinu. Ova frakcija smatra njemački nacionalizam i antisemitizam duboko ukorijenjenim problemima germanofonih društava, a u anticionizmu vidi rizik antisemitizma, te svoje proizraelsko stajalište opravdava kao nužno u kontekstu povijesne odgovornosti Njemačke za Holokaust. Takav stav izaziva sukobe na lijevoj sceni u Njemačkoj i Austriji, pri čemu antinjemački ljevičari druge ljevičarske skupine smatraju regresivnima zbog njihove podrške Palestini.
  • 25. kolovoza 2024. Oteta revolucija i prepreke emancipaciji: Iran na ivici Knjiga „Iran on the Brink: Rising of Workers and Threats of War‟ („Iran na ivici: radnička pobuna i prijetnje ratom‟), napisana u koautorstvu Andreasa Malma i Shore Esmailian, donosi historijski pregled Irana kroz klasnu analizu i globalnu geopolitiku. Konkretna analiza historijskih događaja i radikalno-demokratskih tradicija prije svega pokazuje kako se od Iranske revolucije 1979., kao najmasovnije revolucije i radničke borbe u svjetskoj povijesti, došlo do uspostavljanja Islamske republike te zaoštravanja odnosa SAD-a i Izraela s Iranom. Zauzimajući značajno mjesto u „palestinskom pitanju‟, odnosima s Libanom i Irakom, ova historija je značajna i radi razumijevanja suvremene situacije, te daje orijentire za internacionalnu ljevicu koja bi solidarnost s iranskim narodom gradila u pravcu emancipacije.
  • 23. kolovoza 2024. Izraelska kampanja protiv palestinskih stabala masline Autorica u ovome članku razmatra izraelsko sustavno uklanjanje palestinskih stabala masline, koje značajno utječe na palestinsku ekonomiju i kulturu. Masline su ključne za životne prihode mnogih obitelji te simbol otpora i kulturnog identiteta. Osim što se stabla uklanjaju, priječi se i ograničava njihova ponovna sadnja, što dodatno pogoršava ekonomsku nesigurnost naroda Palestine. Unatoč naporima da se maslinici obnove, dugotrajni rast ovih stabala otežava njihov oporavak.
  • 21. kolovoza 2024. Novi iracionalizam Tekst se bavi iracionalizmom u filozofiji, znanosti, historiji i ideologiji 19. i 20. stoljeća, pokazujući kako ova struja ima duboko reakcionaran i defetistički karakter. Iracionalizam u filozofiji i društvenoj teoriji nije slučajna pojava. György Lukács mu je u „Razaranju uma‟ pristupao kao sastavnom djelu mišljenja i djelovanja u uvjetima imperijalizma i kapitalističke ekspanzije. Bellamy Foster se na tom tragu osvrće na ključne figure moderne i suvremene filozofije iracionalizma, osvjetljujući njihovu reakcionarnu i apologetsku funkciju. Pored potiskivanja marksističke teorije i analize, te indirektne apologetike kapitalističkih društvenih odnosa, u ovim učenjima pod maskom radikalne kritike krije se mistifikacija tih odnosa i zakriva potreba za prevladavanjem kapitalizma. Autor se zalaže za racionalno orijentirani pristup, koji nosi potencijal za promjenom i ukidanjem sistema zasnovanog na eksploataciji, dominaciji, otuđenju, uništenju životnog prostora, iscrpljivanju prirodnih bogatstava i sveukupnom podrivanju opstanka čovječanstva.
  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve