Snimka tribine: “Nepokoreni rad”, 16. studenog 2013.

Pogledajte snimku tribine “Nepokoreni rad” (16. studenog 2013., SABA), u organizaciji Mladih antifašistkinja Zagreba. Višnja Stanišić predstavila je Žensku frontu za radna i socijalna prava i dala pregled problematičnih izmjena ZOR-a. Jelena Kranjec govorila je o posljedicama ‘outsourcinga’ u javnom zdravstvu, i diskriminatornom zakonu prema kojem velik dio studenata gubi pravo na zdravstveno osiguranje. Ladislav Tomičić analizirao je negativan utjecaj agencijskog rada na sigurnost i radne uvjete radnika, dok je Marko Kezerić, agencijski radnik zagrebačke Čistoće, izložio iskustva iz prve ruke. Jelena Križan, iz Sindikata kabinskog osoblja zrakoplova, govorila je o agencijskom radu za Croatia Airlines i sindikalnoj borbi protiv agencija.

Uvod

Pojedinačna izlaganja


Rasprava

Playlista cijele tribine


Mlade antifašistkinje i antifašisti grada Zagreba pozivaju vas na tribinu u sklopu 6. Marša solidarnosti sa temom nepokorenog rada.

Marš će se održati u subotu 16.11.2013. godine s početkom u 12h na Trgu žrtava fašizma, a nakon marša pridružite nam se i na istoimenoj tribini u prostorijama Saveza antifašističkih boraca i antifašista u Hatzovoj 16 s početkom u 15h. Teme s kojima marširamo ove godine obradit će sljedeći govornici:

Višnja Stanišić, sindikalistkinja i članica Ženske fronte za radna i socijalna prava ukratko će pružiti pregled problematičnih izmjena novog Zakona o radu.

Jelena Kranjec, studentica sestrinstva, problematizirat će uvođenje ‘outsourcinga’ u ustanove javnog zdravstva i posljedice koje takve prakse imaju na njegovo funkcioniranje. Osvrnut će se i na novi diskriminatorni zakon o zdravstvenom osiguranju prema kojem velik dio studenata gubi pravo na osiguranje.

Ladislav Tomičić, novinar, analizirat će negativan utjecaj agencijskog rada na sigurnost i radne uvjete takvih radnika.

Marko Kezerić, agencijski radnik zagrebačke Čistoće izložit će svoja iskustva iz prve ruke.

Jelena Križan, iz Sindikata kabinskog osoblja zrakoplova, govorit će o agencijskom radu za Croatia Airlines.

Tribinu moderira Nataša Kovačević (MAZ)

Solidarno,
Mlade antifašistkinje i antifašisti Zagreba

Produkcija: Kolektiv za medijsku edukaciju (KOME)

Vezani članci

  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 3. prosinca 2025. Velika globalna transformacija i kraj neoliberalne hegemonije Ulazak Kine u središte svjetske ekonomije ne označava tek pomak u globalnoj raspodjeli moći, nego lom same arhitekture neoliberalnog poretka. U tom se procjepu prelamaju slobodna trgovina, geopolitički sukob i unutarnje klasne dinamike Zapada. Milanoviće u svojoj najnovijoj knjizi "The Great Global Transformation: National Market Liberalism in a Multipolar World“(Penguin, 2025), mapira taj prijelom kroz ekonomiju, geopolitiku i klasne sukobe, nudeći pojmovni okvir za razumijevanje svijeta u kojem se liberalni konsenzus povlači, a novi poredak tek nazire.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve