Snimke predavanja i razgovora: Michael Heinrich, 12-14.3.2014.

Pogledajte snimke regionalnog gostovanja Michaela Heinricha, autora trenutno najprodavanije knjige o Marxovu Kapitalu u Njemačkoj. Heinrich je u Zagrebu, u organizaciji Centra za radničke studije održao dva predavanja – Vrijednost, fetišizam i nepersonalna dominacija te Građanska država: klasna vladavina na osnovi slobode i jednakosti, dok su u Ljubljani (u organizaciji Inštituta za delavske študije) te Beogradu (u organizaciji Centra za Društvenu Analizu) upriličeni razgovori s autorom.


Javni pogovor z Michaelom Heinrichom



Inštitut za delavske študije v sodelovanju z založbo Sophia vabi na javni pogovor z nemškim marksistom in marksologom Michaelom Heinrichom, ki bo v sredo, 12. marca, ob 18.00 v prostorih Zveze svobodnih sindikatov Slovenije na Dalmatinovi 4, Ljubljana.

Heinrich je eden izmed najvidnejših predstavnikov teoretske tradicije Novega branja Marxa (Neue Marx-Lektüre) in avtor številnih del o Marxovi teoriji vrednosti in drugih tematikah s področja kritike politične ekonomije. Med njegovimi najodmevnejšimi monografijami sta Znanost o vrednosti (Die Wissenschaft vom Wert) in Kritika politične ekonomije: Uvod, katere slovenski prevod je nedavno izšel pri založbi Sophia.

S Heinrichom se bomo pogovarjali o nekaterih najpomembnejših tezah, ki jih razvije v omenjenih delih. Preizpraševali bomo njegovo tezo o Marxovi znanstveni revoluciji, ki jo odlikuje radikalen rez s teoretskim poljem klasične politične ekonomije. Posebno pozornost bomo posvetili njegovi interpretaciji Marxove teorije vrednosti kot monetarne teorije vrednosti, ki se razlikuje od delovne teorije vrednosti klasičnih ekonomistov, in nekaterim kritikam te interpretacije. Dotaknili se bomo tudi tematike aktualnosti monetarne teorije vrednosti oziroma vprašanja, kako nam le-ta lahko pomaga pri razlagi sodobnega kreditnega in monetarnega sistema ter kapitalističnih kriz.

Lepo vabljeni!


————————————————————————————————————–


Pozivamo vas na predavanja Michaela Heinricha koja će se održati 13.3.2014. u prostorima net.kulturnog kluba mama i Filozofskog fakulteta. Prvo predavanje, posvećeno Marxovoj teoriji vrijednosti, najava je skorašnjeg izdanja hrvatskog prijevoda Heinrichove knjige ‘Kritika političke ekonomije: uvod u Marxov Kapital I-III’ u ediciji CRS-a. Večernje predavanje, ishodišno u našem ovogodišnjem ciklusu čija je tema teorija kapitalističke države, pružit će uvid u ključne aspekte marksističkog shvaćanja države.

Vrijednost, fetišizam i nepersonalna dominacija



net.kulturni klub mama, Preradovićeva 18, Zagreb, 16h, 13.3.2014.

Marxova teorija vrijednosti nije čisto ekonomska teorija, ona je teorija društva. Cilja na razliku između predgrađanskog i građanskog podruštvljenja. Marx potonje zahvaća pojmom fetišizma: društveni odnosi proizvođača javljaju se kao društvena svojstva stvari. Time se mijenjaju i značajke dominantnih odnosa moći – na mjesto personalnih odnosa moći stupaju nepersonalni, objektivni odnosi dominacije. Ta vladavina objektivne prinude nije puka ideologija, ali nije ni bez alternative.



Građanska država: klasna vladavina na osnovi slobode i jednakosti



Filozofski fakultet, dvorana 6, Ivana Lučića 3, Zagreb, 20h, 13.3.2014.

U modernom građanskom društvu građani su slobodni i jednaki, a u pravilu biraju i svoje vlade. Unatoč tome, vladavina države predstavlja klasnu vladavinu. To nije posljedica korumpiranosti političara. Klasna vladavina upisana je već u slobodu i jednakost vlasnika robe. A tome ne proturječi ni činjenica da ta državno posredovana klasna vladavina nerijetko ide ruku pod ruku s ograničenjem kapitalističke eksploatacije.

Michael Heinrich predaje ekonomiju u Berlinu i urednik je PROKLA-e: časopisa za kritičku društvenu znanost. Pored spomenutog uvoda u ‘Kapital’, autor je studije Znanost vrijednosti: Marxova kritika političke ekonomije između znanstvene revolucije i klasične tradicije i s Wernerom Bonefeldom je uredio zbornik Kapital i kritika: poslije ‘Novog čitanja’ Marxa.

Program Centra za radničke studije podupire Rosa Luxemburg Stiftung SouthEast Europe.


Produkcija: Kolektiv za medijsku edukaciju (KOME)

————————————————————————————————————–


Razgovor sa Mihaelom Hajnrihom



Pozivamo vas da prisustvujete razgovoru i predavanju prof. Mihaela Hajnriha, koji će se održati 14.marta u prostorijama Kulturnog centra Beograda, u 20h, sala Podroom (Trg Republike 5, suteren).

Prof. Hajnrih će predavati o sledeća tri pristupa u društvenim naukama: (1) metodološkom individualizmu; (2) tradicionalnom marksizmu koji se bavi klasama i ideologijom i (3) „Novom čitanju Marksa“ koje se bavi analizom društvenih oblika, fetišizmom i nepersonalnim oblicima vlasti.

Naglasak predavanja biće na upoznavanju sa „Novim čitanjem Marksa“, pretežno nemačkom školom koja se delom oslanja na kritičku društvenu teoriju, tj. teoriju koju je razvijala mahom frankfurtska škola, ali ne ostaje isključivo u njenim okvirima, već ima i svoje originalne doprinose. Pored toga, veliki deo njenih napora bio je posvećen i novom razumevanju teorija vrednosti i Marksove ekonomske teorije, putem kritike uobičajenih i najpoznatijih načina razumevanja Marksa. Ta škola je do skoro bila relativno nepoznata van Nemačke; tek u poslednjih nekoliko godina nastaje ozbiljnije interesovanje za njenu teoriju i interpretaciju.

Takođe, u razgovoru ćemo se dotaći bitnih dnevnopolitičkih tema, poput pitanja evrointegracija Srbije, neoliberalizma, tranzicije u kapitalizam, i sl., iz ove “novomarksističke” perspektive.

U kontekstu političkih dešavanja u Srbiji, njene ekonomske pozicije u svetu danas, ali i stanja u društvenim naukama, ovaj događaj je veoma bitan i možemo mnogo toga da saznamo i zajedno sa Hajnrihom da prodiskutujemo o ovim važnim pitanjima iz perspektive koja je dugo godina već zapostavljena na ovim prostorima!

Vidimo se uskoro!

Prof. Hajnrih (1957) je nemački politikolog i ekonomista. Doktorat iz političkih nauka je stekao na Slobodnom univerzitetu u Berlinu (Freie Universität Berlin). Bio je gostujući predavač na Univerzitetu u Beču (Universität Wien), a trenutno predaje na berlinskom Univerzitetu za tehnologiju i ekonomiju (Fachhochshule für Technik und Wirtschaft). Član je uredništva PROKLA – časopisa za kritičku društvenu nauku. Njegova knjiga „Uvod u tri toma Kapitala“ trenutno je najprodavaniji uvod u Kapital u Nemačkoj.

Centar za društvenu analizu (CDA) je studentska organizacija sa sedištem na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, osnovana sa ciljem unapređenja kritičke društvene analize. Ciljevi CDA su, između ostalog, popularizacija društvenih nauka, podsticanje studenata i studentkinja na bavljenje društvenom analizom i podsticanje interdisciplinarnog pristupa u nauci, a posredstvom organizovanja obrazovnih sadržaja, tribina, seminara i čitalačkih grupa, kao i putem izdavaštva.

Događaj je realizovan u saradnji sa Centrom za Radničke Studije (Zagreb) i fondacijom Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe (Beograd).

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve