Snimke predavanja i razgovora: Michael Heinrich, 12-14.3.2014.

Pogledajte snimke regionalnog gostovanja Michaela Heinricha, autora trenutno najprodavanije knjige o Marxovu Kapitalu u Njemačkoj. Heinrich je u Zagrebu, u organizaciji Centra za radničke studije održao dva predavanja – Vrijednost, fetišizam i nepersonalna dominacija te Građanska država: klasna vladavina na osnovi slobode i jednakosti, dok su u Ljubljani (u organizaciji Inštituta za delavske študije) te Beogradu (u organizaciji Centra za Društvenu Analizu) upriličeni razgovori s autorom.

Javni pogovor z Michaelom Heinrichom

Inštitut za delavske študije v sodelovanju z založbo Sophia vabi na javni pogovor z nemškim marksistom in marksologom Michaelom Heinrichom, ki bo v sredo, 12. marca, ob 18.00 v prostorih Zveze svobodnih sindikatov Slovenije na Dalmatinovi 4, Ljubljana.

Heinrich je eden izmed najvidnejših predstavnikov teoretske tradicije Novega branja Marxa (Neue Marx-Lektüre) in avtor številnih del o Marxovi teoriji vrednosti in drugih tematikah s področja kritike politične ekonomije. Med njegovimi najodmevnejšimi monografijami sta Znanost o vrednosti (Die Wissenschaft vom Wert) in Kritika politične ekonomije: Uvod, katere slovenski prevod je nedavno izšel pri založbi Sophia.

S Heinrichom se bomo pogovarjali o nekaterih najpomembnejših tezah, ki jih razvije v omenjenih delih. Preizpraševali bomo njegovo tezo o Marxovi znanstveni revoluciji, ki jo odlikuje radikalen rez s teoretskim poljem klasične politične ekonomije. Posebno pozornost bomo posvetili njegovi interpretaciji Marxove teorije vrednosti kot monetarne teorije vrednosti, ki se razlikuje od delovne teorije vrednosti klasičnih ekonomistov, in nekaterim kritikam te interpretacije. Dotaknili se bomo tudi tematike aktualnosti monetarne teorije vrednosti oziroma vprašanja, kako nam le-ta lahko pomaga pri razlagi sodobnega kreditnega in monetarnega sistema ter kapitalističnih kriz.

Lepo vabljeni!
————————————————————————————————————–
Pozivamo vas na predavanja Michaela Heinricha koja će se održati 13.3.2014. u prostorima net.kulturnog kluba mama i Filozofskog fakulteta. Prvo predavanje, posvećeno Marxovoj teoriji vrijednosti, najava je skorašnjeg izdanja hrvatskog prijevoda Heinrichove knjige ‘Kritika političke ekonomije: uvod u Marxov Kapital I-III’ u ediciji CRS-a. Večernje predavanje, ishodišno u našem ovogodišnjem ciklusu čija je tema teorija kapitalističke države, pružit će uvid u ključne aspekte marksističkog shvaćanja države.

Vrijednost, fetišizam i nepersonalna dominacija

net.kulturni klub mama, Preradovićeva 18, Zagreb, 16h, 13.3.2014.

Marxova teorija vrijednosti nije čisto ekonomska teorija, ona je teorija društva. Cilja na razliku između predgrađanskog i građanskog podruštvljenja. Marx potonje zahvaća pojmom fetišizma: društveni odnosi proizvođača javljaju se kao društvena svojstva stvari. Time se mijenjaju i značajke dominantnih odnosa moći – na mjesto personalnih odnosa moći stupaju nepersonalni, objektivni odnosi dominacije. Ta vladavina objektivne prinude nije puka ideologija, ali nije ni bez alternative.

Građanska država: klasna vladavina na osnovi slobode i jednakosti

Filozofski fakultet, dvorana 6, Ivana Lučića 3, Zagreb, 20h, 13.3.2014.

U modernom građanskom društvu građani su slobodni i jednaki, a u pravilu biraju i svoje vlade. Unatoč tome, vladavina države predstavlja klasnu vladavinu. To nije posljedica korumpiranosti političara. Klasna vladavina upisana je već u slobodu i jednakost vlasnika robe. A tome ne proturječi ni činjenica da ta državno posredovana klasna vladavina nerijetko ide ruku pod ruku s ograničenjem kapitalističke eksploatacije.

Michael Heinrich predaje ekonomiju u Berlinu i urednik je PROKLA-e: časopisa za kritičku društvenu znanost. Pored spomenutog uvoda u ‘Kapital’, autor je studije Znanost vrijednosti: Marxova kritika političke ekonomije između znanstvene revolucije i klasične tradicije i s Wernerom Bonefeldom je uredio zbornik Kapital i kritika: poslije ‘Novog čitanja’ Marxa.

Program Centra za radničke studije podupire Rosa Luxemburg Stiftung SouthEast Europe.
Produkcija: Kolektiv za medijsku edukaciju (KOME)

————————————————————————————————————–

Razgovor sa Mihaelom Hajnrihom

Pozivamo vas da prisustvujete razgovoru i predavanju prof. Mihaela Hajnriha, koji će se održati 14.marta u prostorijama Kulturnog centra Beograda, u 20h, sala Podroom (Trg Republike 5, suteren).

Prof. Hajnrih će predavati o sledeća tri pristupa u društvenim naukama: (1) metodološkom individualizmu; (2) tradicionalnom marksizmu koji se bavi klasama i ideologijom i (3) „Novom čitanju Marksa“ koje se bavi analizom društvenih oblika, fetišizmom i nepersonalnim oblicima vlasti.

Naglasak predavanja biće na upoznavanju sa „Novim čitanjem Marksa“, pretežno nemačkom školom koja se delom oslanja na kritičku društvenu teoriju, tj. teoriju koju je razvijala mahom frankfurtska škola, ali ne ostaje isključivo u njenim okvirima, već ima i svoje originalne doprinose. Pored toga, veliki deo njenih napora bio je posvećen i novom razumevanju teorija vrednosti i Marksove ekonomske teorije, putem kritike uobičajenih i najpoznatijih načina razumevanja Marksa. Ta škola je do skoro bila relativno nepoznata van Nemačke; tek u poslednjih nekoliko godina nastaje ozbiljnije interesovanje za njenu teoriju i interpretaciju.

Takođe, u razgovoru ćemo se dotaći bitnih dnevnopolitičkih tema, poput pitanja evrointegracija Srbije, neoliberalizma, tranzicije u kapitalizam, i sl., iz ove “novomarksističke” perspektive.

U kontekstu političkih dešavanja u Srbiji, njene ekonomske pozicije u svetu danas, ali i stanja u društvenim naukama, ovaj događaj je veoma bitan i možemo mnogo toga da saznamo i zajedno sa Hajnrihom da prodiskutujemo o ovim važnim pitanjima iz perspektive koja je dugo godina već zapostavljena na ovim prostorima!

Vidimo se uskoro!

Prof. Hajnrih (1957) je nemački politikolog i ekonomista. Doktorat iz političkih nauka je stekao na Slobodnom univerzitetu u Berlinu (Freie Universität Berlin). Bio je gostujući predavač na Univerzitetu u Beču (Universität Wien), a trenutno predaje na berlinskom Univerzitetu za tehnologiju i ekonomiju (Fachhochshule für Technik und Wirtschaft). Član je uredništva PROKLA – časopisa za kritičku društvenu nauku. Njegova knjiga „Uvod u tri toma Kapitala“ trenutno je najprodavaniji uvod u Kapital u Nemačkoj.

Centar za društvenu analizu (CDA) je studentska organizacija sa sedištem na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, osnovana sa ciljem unapređenja kritičke društvene analize. Ciljevi CDA su, između ostalog, popularizacija društvenih nauka, podsticanje studenata i studentkinja na bavljenje društvenom analizom i podsticanje interdisciplinarnog pristupa u nauci, a posredstvom organizovanja obrazovnih sadržaja, tribina, seminara i čitalačkih grupa, kao i putem izdavaštva.

Događaj je realizovan u saradnji sa Centrom za Radničke Studije (Zagreb) i fondacijom Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe (Beograd).

Vezani članci

  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjosti Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael", "Alternative i budućnosti", "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas" Od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 14. prosinca 2024. Tri strategije antifašizma globalnog Juga Nastavno na Paula Stubbsa, koji je izdvojio konferencije u Bandungu (1955.), Beogradu (1961.) i Havani (1966.) kao tekovine globalnog antifašizma, ovaj tekst nastoji elaborirati svaku od ovih konferencija kao primjer različitih strategija – „lokomotive Juga“, nesvrstanost i antikolonijalna borba – te mapirati njihove potencijale, uspjehe i kompromise u kontekstu suvremenih inicijativa kao što je BRICS.
  • 10. prosinca 2024. Showing up Film Showing Up (red. Kelly Reichardt, 2022.) prati, kako nam autor teksta pokazuje, klasne dimenzije proizvodnje umjetnosti. Budući da se njezina dominantna kritika kao i samo polje umjetnosti i dalje čvrsto drže potonulog broda ostajanja u granicama vlastite autonomije, rijetki su slučajevi, poput Reichardtina filma, u kojima se kritika pojavljuje tako elegantno utkana u glavni narativ. Prateći priču o skulptorici keramičkih figurica, film pokazuje kako je umjetničko polje duboko određeno materijalnim faktorima. Glavna protagonistica jedva krpa s krajem, nametnuti su joj brojni oblici skrbi o drugima, no pritom ostaje vjerna umjetničkom izrazu koji se ne pokazuje ni popularnim ni profitabilnim i, kao i svi koji stvaraju, dio je klasnog konflikta inherentnog umjetničkom polju u kapitalizmu. Na koncu, umjesto optimističke vjere u prevratničke mogućnosti umjetnosti, Reichardt kao da naznačava kako ozbiljnije političke posljedice neće doći iz same umjetnosti, za tako nešto potrebna je ozbiljna politika.
  • 4. prosinca 2024. Teatralizacija politike iza scene kapitala Prolazeći kroz nekoliko punktova u antici i Starom Rimu, autor pokazuje – i bliske i napete – veze kazališta i politike, pa ih preko prosvjetiteljskih čvorova raspetljava u Benjaminovoj i Brechtovoj kritici estetizacije politike. Historijski pregled, prije svega kroz filozofiju, uvod je u priču o primjeni glumačke vještine u politici u suvremenom kapitalističkom kontekstu, posebno kroz neofašističke i populističke figure. Međutim način na koji politika postaje spektakl i dramaturgija na kapitalističkoj periferiji ima svoje specifičnosti, stoga je i glumački opseg naizgled neuskladivih uloga širi. I dok se politički spektakl, oličen u glavnom režiseru i glumcu Aleksandru Vučiću, odvija po već poznatim scenarijima i partijsko-političkim smjenama optužbi i odgovornosti, ono što i dalje ostaje netaknuto jesu kapital i njegovi glavni predstavnici.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve