Tri sata za naše autoceste: Volontirajmo za našu budućnost!

“Jeste li znali da Vlada RH namjerava dati naše autoceste privatnom koncesionaru na 40 godina?” Inicijativa Ne damo naše autoceste! poziva sve građanke i građane da se uključe u akciju prikupljanja potpisa za referendum protiv davanja autocesta u koncesiju koja će se odvijati od 11. do 26. listopada na području cijele Hrvatske. Više o inicijativi i postupku prijave za volontiranje pročitajte u nastavku.



TRI SATA ZA NAŠE AUTOCESTE: VOLONTIRAJMO ZA NAŠU BUDUĆNOST!



Inicijativa Ne damo naše autoceste! poziva sve građanke i građane da se uključe u akciju prikupljanja potpisa za referendum protiv davanja autocesta u koncesiju koja će se odvijati od 11. do 26. listopada na području cijele Hrvatske.


Koji su ciljevi ove akcije?

  • spriječiti koncesiju autocesta koja je financijski, društveno i gospodarski štetna;
  • spriječiti da se o našoj budućnosti neodgovorno odlučuje;
  • aktivno uključiti građanke i građane u odlučivanje o važnim društvenim pitanjima koja imaju dalekosežne posljedice.

Kako pomoći?

  • Volontirajte tri sata na štandu inicijative Ne damo naše autoceste! u dijelu grada u kojem živite ili radite.

Koga kontaktirati?

  • Za Zagreb: nazovite nas na besplatni broj telefona 0800 42 29 ili nam pošaljite e-mail na volontiram[at]referendum-autoceste.hr
  • Za Osijek: nazovite koordinatora Luku Matića na broj 098 961 0710 ili nam pošaljite e-mail na volontiram[at]referendum-autoceste.hr
  • Za Rijeku: nazovite koordinatora Damira Batarela na broj 095 585 9599 ili nam pošaljite e-mail volontiram[at]referendum-autoceste.hr
  • Za Pulu: nazovite koordinatora Gorana Matića na broj 097 699 9529 ili nam pošaljite e-mail volontiram[at]referendum-autoceste.hr
  • Za Dubrovnik: nazovite koordinatora Ljubomira Grgurevića 095 520 6809 ili nam pošaljite e-mail volontiram[at]referendum-autoceste.hr

Ne damo naše autoceste!

Volontirajmo i zajedno odlučimo o našoj budućnosti!


——

Inicijativu Ne damo naše autoceste! pokrenulo je 7 organizacija civilnog društva (Pravo na grad, Zelena akcija, GONG, Mreža mladih Hrvatske, Centar za mirovne studije, Savez udruga Klubtura, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju), 5 sindikalnih središnjica (NHS, HURS, MHS, SSSH, URSH) te dva cestarska sindikata (Nezavisni cestarski sindikat i Sindikat radnika Hrvatskih autocesta i cesta). Ovih četrnaest organizacija osnovalo je Organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma o uređenju pitanja davanja hrvatskih autocesta u koncesiju, a inicijativi su se priključile i brojne druge organizacije (sindikati, udruge i građani) iz svih krajeva Hrvatske.


——


JESTE LI ZNALI da Vlada RH namjerava dati naše autoceste privatnom koncesionaru na 40 godina?

Autoceste su naš veliki razvojni projekt i nikad u povijesti Republike Hrvatske nije tako vrijedna imovina dana u koncesiju.

Sedam razloga zašto je koncesija autocesta štetna za hrvatske građane:

1. Poklonit ćemo zaradu od 80 milijardi kuna privatnom koncesionaru

Koncesionar će u ovih četrdeset godina zaraditi na autocestama oko 80 milijardi kuna. Za taj isti novac možemo izgraditi 300 bolnica, 2000 škola ili 4000 vrtića.

2. Koncesija neće riješiti problem duga za autoceste

Od koncesionara bismo dobili oko 3 milijarde eura, što je nedovoljno za pokrivanje duga za autoceste, a odrekli bismo se prihoda od cestarina, tj. mogućnosti da dug vraćamo.

3. Mi preuzimamo rizik, privatni koncesionar ubire profit

Država će garantirati koncesionaru količinu prometa na autocestama i ako ga ne bude dovoljno – morat ćemo koncesionaru pokriti razliku u prihodima.

4. Imat ćemo veće cijene cestarina

Koncesije autocesta u SAD-u, Velikoj Britaniji, Španjolskoj i mnogim drugim zemljama uzrokovale su povećanje cijena cestarina, a to dokazuju i veće cestarine dionica koje su u Hrvatskoj već pod koncesijom u odnosu na one koje nisu.

5. Povećat će se troškovi održavanja lokalnih cesta i smanjiti sigurnost u prometu

Koncesionari zbog troškova održavanja autocesta podižu cijene cestarina za kamione, zbog čega kamioni prelaze na lokalne ceste. Više kamiona na lokalnim cestama znači i više pretjecanja, a time i više prometnih nesreća.

6. Izgubit ćemo stratešku polugu ekonomskog razvoja

Određivanjem cijene cestarina država može utjecati na izvoz, turizam, ukupnu cijenu roba i usluga, ruralni razvoj i druge ekonomske faktore. Ako se odreknemo upravljanja autocestama, odričemo se i bitne poluge za kreiranje vlastite ekonomske budućnosti!

7. Nije istina da ne postoje druga rješenja!

Koncesija je samo jedan od mogućih modela monetizacije duga, i to najlošiji: radi kratkoročne dobiti daje se imovina koja dugoročno stvara zaradu. Vlada dosad nije razmotrila NITI JEDAN DRUGI model monetizacije kao što je npr. izdavanje obveznica. Nije pristupila ni reprogramiranju duga, a kamoli ukinula političko kadroviranje u upravljanju autocestama čime bi se ostvarile velike uštede i u isto vrijeme zadržala zarada od naših autocesta!



Preko četrdeset godina smo ih gradili, a sada ih poklanjamo nekome da na njima četrdeset godina zarađuje?!






Vezani članci

  • 2. listopada 2021. Antikapitalistički seminar Prijavite se na Antikapitalistički seminar koji u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Slobodni Filozofski i Subversive festival – jednotjedni program političke edukacije u kojem ćemo pokušati mapirati i kritički sagledati analitičke okvire različitih oblika političkog angažmana i njihove slijepe pjege, odnosno razmotriti na koji način različite teorijsko-političke paradigme pristupaju društvenoj stvarnosti.
  • 30. rujna 2021. Skidanje slojeva "Iako termin „istraga“ možda evocira prizor detektiva, istraživačka estetika kao praksa pokazuje bliže afinitete prema kritičkoj teoriji nego prema policiji. Navođenjem pokušaja „skidanja slojeva“ realnosti kako bi se razotkrila istina, istraživačka estetika razlikuje se od formalnih pravnih procesa koji pri ustanovljavanju odgovornosti prihvaćaju tek najužu koncepciju kauzalnosti."
  • 29. rujna 2021. Nadilaženje jedinstvene porezne stope "Osim ako ih se implementira s brojnim iznimkama, poreze s fiksnom stopom u pravilu se smatra regresivnima jer najteže pogađaju najsiromašnije. Bogati možda plaćaju isti postotak, no njihovi su prihodi dovoljno visoki da to, za razliku od siromašnijih građana, ne primjećuju."
  • 28. rujna 2021. Iz duge povijesti knjigocida "U razdoblju Republike Hrvatske ideološki motiv u pozadini uništavanja i otpisivanja knjiga uvelike je bio replika praksi iz NDH. Prema nekim podacima, početkom devedesetih uništeno je 14 posto hrvatskog književnog fonda. Na meti su bili marksistički naslovi, radovi srpskih autora, ali i potpuno apolitična literatura, ako je bila pisana ćirilicom i/ili ekavicom."
  • 26. rujna 2021. Kako je Premier liga pomogla super-bogatašima da zavladaju nogometom "Jasno je da je zaustavljanje Superlige omelo daljnju komercijalizaciju nogometa. Međutim, ono što se često zaboravlja jest da je gotovo identičan proces uspio pri formiranju Premier lige 1992. godine."
  • 18. rujna 2021. Afganistanskim ženama nije potreban bijeli feminizam Femonacionalistički odnosno femoimperijalistički impulsi bijelog feminizma, isključujuće grane feminizma koja promatra ženska prava isključivo kroz bijelu zapadnu optiku, neizbježna su nijansa licemjerja koje se provlači medijskim komentarima o povratku Talibana na vlast u Afganistanu, jednako kao što su bili jedan od ključnih generatora legitimacijskih narativa netom okončane vojne okupacije SAD-a i njezinih saveznica. Ovakav pristup problemu ultrakonzervativnog patrijarhalnog odnosa Talibana prema ženama u afganistanskom društvu zatvara oči ne samo pred seksizmom i mizoginim tendencijama u zapadnim zemljama, nego i pred širim geopolitičkim kontekstom koji je bio formativan za stanje u kojem se zemlje zapadne Azije nalaze danas.
  • 10. rujna 2021. Onkraj nuklearne obitelji "Brak je konzervativna institucija, način da se klasa reproducira. On je osnova za male jedinice – obitelj, crkvu, zajednicu – za koje je Edmund Burke smatrao da su nužne za etičko društvo. Prema konzervativcima, brak liječi siromaštvo, traume iz djetinjstva i nasilje izazvano vatrenim oružjem. Međutim, osobito čeznu za tzv. tradicionalnim obiteljima, gdje je otac hranitelj, a majka domaćica. Naš porezni zakon odražava ovu težnju. Napisan je kako bi išao u prilog bogatim bračnim parovima, od kojih su većina bijeli, kao što je Dorothy Brown nedavno primijetila u knjizi The Whiteness of Wealth"
  • 5. rujna 2021. Uloga mjera štednje u nezapamćenim šumskim požarima u Grčkoj "Premještanje fokusa s lokalne situacije prema globalnim snagama primorava nas da uvidimo kako nema ničeg "uređenog" u današnjem globalnom neoliberalnom poretku. Prije negoli se krenemo boriti za opstanak naših zajednica, trebali bismo razmotriti jesu li borba za redistribuciju bogatstva i golemi pomak u prioritetima naših država zapravo nužan uvjet za to da imamo ikakvu šansu. Trebali bismo također razmotriti što nam slijedi: sve izraženije nejednakosti, borbe oko preostalih resursa, društvena i geopolitička nestabilnost."
  • 1. rujna 2021. Krik i plan "Na zemlji ukradenoj od Autohtonih naroda, dok nas nužnost i briga primoravaju da se približimo jedni drugima iz klaustrofobične topline naših podijeljenih traumatiziranih javnosti, vjerojatno je najhitniji revolucionarni prioritet izgradnja solidarnosti između zajednica koje su međusobno zavadili kapitalizam, bjelačka supremacija i naseljenički kolonijalizam. Da razjasnimo tko smo jedni drugima i što nam je zajedničko, a koje su naše različitosti, i može li se i kako to prevladati. Zadaća izgradnje povjerenja među zajednicama, naravno, nije oprečna revolucionarnom organiziranju ili nespojiva s njim; povjerenje se stvara kroz zajedničku borbu. Međutim, da bismo izvršili tu zadaću možda će biti nužno da prihvatimo najširu moguću viziju toga kako „revolucionarno organiziranje” može izgledati."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve