Reakcija na lobiranje Europskog saveza poslodavačkih udruga protiv rodne jednakosti i zaštite okoliša

Ženska fronta za radna i socijalna prava, SSSH, Grupa 22, BRID i Zelena akcija reagiraju na lobiranje BusinessEurope-a, najvećeg europskog poduzetničkog lobija, koje se otvoreno zalaže za bolju “poduzetničku klimu”, “stezanje remena” i deregulaciju tržišta na uštrb ženskih radnih, reproduktivnih te političkih prava i protiv zdravog okoliša za građanke i građane.



Reakcija Ženske fronte za radna i socijalna prava, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Grupe 22, Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju i Zelene akcije na lobiranje Europskog saveza poslodavačkih udruga protiv rodne jednakosti i zaštite okoliša


BusinessEurope (Europski savez poslodavačkih udruga, u čijem članstvu je i Hrvatska udruga poslodavaca) je od Europske komisije zatražio zaustavljanje pet zakona koje smatraju “štetnima za konkurentnost europskih poduzeća”. Na “crnoj listi” poslodavaca su zakoni kojima se osigurava rodna jednakost u upravama poduzeća, zaštita majčinstva putem produženja rodiljnog dopusta, smanjenje onečišćenja zraka, porez na financijske transakcije te novi paket cirkularne ekonomije.

Izjavom želimo upozoriti na izrazito negativni trend koji ovakav notorni set prijedloga za sobom povlači. Riječ je o paralelnom postupku nedvosmislenog i ogromnog koraka unazad kojim se krše stečena ženska socijalna, radna i rodiljna prava te o opasnom lobiranju za implementaciju političko-ekonomske strategije (primarno štednje) koja se bazira na taktici osiguravanja gomilanja profita na uštrb radne, društvene i ekološke stabilnosti i sigurnosti.

S jednu stranu nalazimo EU koja od 2012. preko Europskog parlamenta i Europske komisije na problem žena kao najranjivije skupine u društvu odgovara s prijedlogom mjera koje bi išle u smjeru poboljšanja trenutnih ženskih reproduktivnih i političkih prava, kao i rodnih kvota na mjestima gdje se donose odluke. Nakon formuliranja tih mjera, mnoge zemlje predlažu da se slični postupci i rodne kvote provedu i unutar nacionalnih okvira. S druge strane, aktivno lobiranje vodećeg europskog poduzetničkog kluba protiv jednakosti muškaraca i žena nalazimo ne samo problematičnim, nego i izrazito opasnim. Do sada smo u više navrata mogli posvjedočiti da EU rado surađuje s BusinessEurope i koristi njihovu savjetodavnu “ekspertizu” kada je riječ o imperativima stvaranja poduzetničke klime i mjera štednji. Treba napomenuti da je BusinessEurope 2005., zajedno s ETUC-om, UEAPME-om i CEEP-om, potpisao “Okvir akcija za rodnu jednakost” s ciljem promicanja rodne ravnopravnosti na tržištu rada i na radnome mjestu čime se ovaj novi set njihovih prijedloga ni u čemu ne slaže s onima iz 2005. Riječ je evidentno o “kriznim” mjerama koje idu u korist taktici stezanja remena i deregulaciji tržišta te udaraju na najosjetljivija i najnezaštićenija mjesta – ženska radna i politička prava, kao i stabilnost atmosferske klime. Dijelimo zgražanje Europske konfederacije sindikata nad izjavom BusinessEurope-a da će ženska kvota naštetiti konkurentnosti europskih poduzeća; primjer Norveške, koja je 2003. kao prva zemlja na svijetu uvela kvote od 40 posto žena na vodećim pozicijama u poduzećima (a to su zatim slijedile i Belgija, Island, Italija, Nizozemska i Španjolska), zasigurno demantira takav stav poslodavaca.

Potpuno nam je neprihvatljivo uporno odbijanje reguliranja financijskog tržišta, smatrajući da će to naštetiti financijskoj stabilnosti: na razini EU imamo 25 milijuna nezaposlenih kao posljedicu krize do koje je došlo upravo zbog financijskih tržišta koja su se otela kontroli! Europi je nužan porez na financijske transakcije kako bi se ograničilo prekomjerno i opasno špekulativno trgovanje.

Iz perspektive BusinessEurope “bolja regulacija” zapravo znači niže okolišne standarde. Umjesto, primjerice, mjera za unapređenje kvalitete zraka u gradovima, lobističko udruženje poslovnog sektora EU-a traži da se nacionalni ciljevi za kvalitetu zraka maknu s dnevnog reda Europske komisije kako bi zagađivači i dalje ostvarivali profit na račun zdravlja građanki i građana. Isto tako, traže da se maknu nacionalne mete učinkovitosti resursa u okviru paketa mjera “cirkularne ekonomije” iako bi iste, primjerice, u okviru gospodarenja otpadom dovele do smanjenja štetnih utjecaja na okoliš i zdravlje uz povećanu zaposlenost, a smanjile pritisak na ekstraktivizam i hipereksploataciju ljudi i prirode koja se odvija u zemljama globalnog Juga radi sirovina za EU. Umjesto nacionalnih obvezujućih ciljeva za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost, traži se da ETS bude jedini EU instrument za smanjenje emisija stakleničkih plinova iako je riječ o tržišnom mehanizmu koji nije doveo do smanjenja emisija, ali je zato omogućio neočekivane dodatne profite zagađivačima.

S obzirom da je medijima u cijelosti promaklo reagirati na ovaj konkretan prijedlog mjera najvećeg europskog poduzetničkog lobija, upozoravamo građanke i građane na pojavu vrlo opasnog poduzetničkog trenda koji promiče utjecajni BusinessEurope. Njihovo lobiranje se otvoreno zalaže za bolju “poduzetničku klimu”, “stezanje remena” i deregulaciju tržišta na uštrb ženskih radnih, reproduktivnih te političkih prava i protiv zdravog okoliša za građanke i građane. Najavljujemo da će Ženska fronta za radna i socijalna prava, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Grupa 22, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju i Zelena akcija aktivno pratiti i obavještavati javnost o slijedu daljih postupaka u okviru prijedloga i “crne liste” Europskog saveza poslodavačkih udruga, kao i reakciju EU-a na njihove zahtjeve te ćemo u što većoj mjeri raditi na javnom raskrinkavanju poduzetničkog lobija i njihove neutažive profitne pohlepe.




Zagreb, 28. studenog 2014.


Adaptirana fotografija preuzeta s corporateeurope.org

Vezani članci

  • 2. listopada 2021. Antikapitalistički seminar Prijavite se na Antikapitalistički seminar koji u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Slobodni Filozofski i Subversive festival – jednotjedni program političke edukacije u kojem ćemo pokušati mapirati i kritički sagledati analitičke okvire različitih oblika političkog angažmana i njihove slijepe pjege, odnosno razmotriti na koji način različite teorijsko-političke paradigme pristupaju društvenoj stvarnosti.
  • 30. rujna 2021. Skidanje slojeva "Iako termin „istraga“ možda evocira prizor detektiva, istraživačka estetika kao praksa pokazuje bliže afinitete prema kritičkoj teoriji nego prema policiji. Navođenjem pokušaja „skidanja slojeva“ realnosti kako bi se razotkrila istina, istraživačka estetika razlikuje se od formalnih pravnih procesa koji pri ustanovljavanju odgovornosti prihvaćaju tek najužu koncepciju kauzalnosti."
  • 29. rujna 2021. Nadilaženje jedinstvene porezne stope "Osim ako ih se implementira s brojnim iznimkama, poreze s fiksnom stopom u pravilu se smatra regresivnima jer najteže pogađaju najsiromašnije. Bogati možda plaćaju isti postotak, no njihovi su prihodi dovoljno visoki da to, za razliku od siromašnijih građana, ne primjećuju."
  • 28. rujna 2021. Iz duge povijesti knjigocida "U razdoblju Republike Hrvatske ideološki motiv u pozadini uništavanja i otpisivanja knjiga uvelike je bio replika praksi iz NDH. Prema nekim podacima, početkom devedesetih uništeno je 14 posto hrvatskog književnog fonda. Na meti su bili marksistički naslovi, radovi srpskih autora, ali i potpuno apolitična literatura, ako je bila pisana ćirilicom i/ili ekavicom."
  • 26. rujna 2021. Kako je Premier liga pomogla super-bogatašima da zavladaju nogometom "Jasno je da je zaustavljanje Superlige omelo daljnju komercijalizaciju nogometa. Međutim, ono što se često zaboravlja jest da je gotovo identičan proces uspio pri formiranju Premier lige 1992. godine."
  • 18. rujna 2021. Afganistanskim ženama nije potreban bijeli feminizam Femonacionalistički odnosno femoimperijalistički impulsi bijelog feminizma, isključujuće grane feminizma koja promatra ženska prava isključivo kroz bijelu zapadnu optiku, neizbježna su nijansa licemjerja koje se provlači medijskim komentarima o povratku Talibana na vlast u Afganistanu, jednako kao što su bili jedan od ključnih generatora legitimacijskih narativa netom okončane vojne okupacije SAD-a i njezinih saveznica. Ovakav pristup problemu ultrakonzervativnog patrijarhalnog odnosa Talibana prema ženama u afganistanskom društvu zatvara oči ne samo pred seksizmom i mizoginim tendencijama u zapadnim zemljama, nego i pred širim geopolitičkim kontekstom koji je bio formativan za stanje u kojem se zemlje zapadne Azije nalaze danas.
  • 10. rujna 2021. Onkraj nuklearne obitelji "Brak je konzervativna institucija, način da se klasa reproducira. On je osnova za male jedinice – obitelj, crkvu, zajednicu – za koje je Edmund Burke smatrao da su nužne za etičko društvo. Prema konzervativcima, brak liječi siromaštvo, traume iz djetinjstva i nasilje izazvano vatrenim oružjem. Međutim, osobito čeznu za tzv. tradicionalnim obiteljima, gdje je otac hranitelj, a majka domaćica. Naš porezni zakon odražava ovu težnju. Napisan je kako bi išao u prilog bogatim bračnim parovima, od kojih su većina bijeli, kao što je Dorothy Brown nedavno primijetila u knjizi The Whiteness of Wealth"
  • 5. rujna 2021. Uloga mjera štednje u nezapamćenim šumskim požarima u Grčkoj "Premještanje fokusa s lokalne situacije prema globalnim snagama primorava nas da uvidimo kako nema ničeg "uređenog" u današnjem globalnom neoliberalnom poretku. Prije negoli se krenemo boriti za opstanak naših zajednica, trebali bismo razmotriti jesu li borba za redistribuciju bogatstva i golemi pomak u prioritetima naših država zapravo nužan uvjet za to da imamo ikakvu šansu. Trebali bismo također razmotriti što nam slijedi: sve izraženije nejednakosti, borbe oko preostalih resursa, društvena i geopolitička nestabilnost."
  • 1. rujna 2021. Krik i plan "Na zemlji ukradenoj od Autohtonih naroda, dok nas nužnost i briga primoravaju da se približimo jedni drugima iz klaustrofobične topline naših podijeljenih traumatiziranih javnosti, vjerojatno je najhitniji revolucionarni prioritet izgradnja solidarnosti između zajednica koje su međusobno zavadili kapitalizam, bjelačka supremacija i naseljenički kolonijalizam. Da razjasnimo tko smo jedni drugima i što nam je zajedničko, a koje su naše različitosti, i može li se i kako to prevladati. Zadaća izgradnje povjerenja među zajednicama, naravno, nije oprečna revolucionarnom organiziranju ili nespojiva s njim; povjerenje se stvara kroz zajedničku borbu. Međutim, da bismo izvršili tu zadaću možda će biti nužno da prihvatimo najširu moguću viziju toga kako „revolucionarno organiziranje” može izgledati."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve