Ian Angus24. siječnja 2021.Dvanaest značajnih posljedica globalnih klimatskih promjena u 2020. godiniRadna verzija izvještaja o globalnoj klimi za 2020. godinu koji objavljuje Svjetska meteorološka organizacija upozorava na kontinuiranu prijetnju klimatskih promjena, bilježeći porast stakleničkih plinova i globalnih temperatura, podizanje morske razine, zagrijavanje oceana uz jake morske toplinske valove, nastavak smanjivanja površine ledenog pokrova, jake kiše i poplave, najveći broj sjevernoatlantskih oluja te žestoke udare drugih tropskih oluja i teške suše, što je sve dodatno potaknulo ogromne migracije i otežalo postojeće.
Ian Angus17. siječnja 2021.Rekordno visoke temperature gornjeg sloja oceanaTemperature oceana nastavile su divljati i u vrijeme pandemije COVID-19, kada je zbog različitih restrikcija došlo i do malog smanjenja ugljičnih emisija. Međutim, znanstvenici i znanstvenice upozoravaju da oceani apsorbiraju ogroman višak topline koji se stvara globalnim zatopljavanjem te da u pokušajima ublažavanja klimatskih promjena ne smijemo zaboraviti na zagrijavanje oceanâ, koje dovodi do čitavog niza globalnih nepogoda s dramatičnim posljedicama.
Ian Angus6. prosinca 2020.Rekordno visoke razine stakleničkih plinova unatoč COVID-19 karanteniIako su karantenski uvjeti pandemije doveli do određenog smanjenja emisija ugljičnog dioksida i ostalih zagađivača, koncentracija CO2 – koja je učinak dugotrajnih kumulativnih emisija i dugovječnog zadržavanja u atmosferi i oceanima ‒ nije se smanjila, a globalni prag odavno je prekoračen. Postojanije i radikalnije klimatsko djelovanje u pravcu ugljične neutralnosti odnosno približavanja emisija CO2 iz fosilnih goriva nuli, zahtijeva ozbiljniju transformaciju industrijskih, energetskih i prometnih sustava.
Ramola Ramtohul31. listopada 2020.Nafta, prosvjedi i masovna solidarnost na MauricijusuNakon ogromnog izljeva nafte u oceanske vode oko Mauricijusa, prikrivanja razmjera štete i nedjelovanja države radi sprečavanja ekološke katastrofe, volonterke i volonteri iz svih društvenih slojeva sâme_i su se angažirale_i ne bi li ublažile_i štetu. Postavljanje upijajućih barijera u ocean, poput lišća, tajica i kose, istovremeno je prkosilo vladi koja je zabranila samoorganizirano narodno čišćenje. Bunt se potom razbuktao u protudržavne marševe i prosvjede, a ostaje za vidjeti koji će biti njihov politički doseg.
Paris Marx18. listopada 2020.Ne možemo zaustaviti klimatske promjene bez klasne borbeUvriježeno je da se za klimatsku krizu optužuju obični ljudi i njihova navodno neodgovorna osobna potrošnja ili se, pak, okrivljuje trend rasta stanovništva, čime se maltuzijanski notirani diskurs opasno približava ekofašizmu. Ovakav narativ pogoduje ekomanipulaciji, odnosno greenwashingu brojnih milijardera koji obećavaju određene mjere u sklopu „zelenog kapitalizma“ dok istovremeno svojim praksama i ulogama u akumulaciji kapitala debelo sudjeluju u sve bržem zagađivanju.
Chuang11. rujna 2020.Društvena zaraza: mikrobiološki klasni rat u KiniOnkraj ratnohuškačkih teorija zavjere, liberalnih zgražanja nad „nečistoćom“ i sličnih orijentalistički i rasistički intoniranih konstatacija o pripadnicima_ama jedne nacije, o pandemiji COVID-19 može se govoriti analitički i ustvrditi kako u virusu nema ničega „tipično kineskog“. Postavljanje pitanja ne samo o širenju, već i o uzrocima SARS-CoV-2 raskriva dublje dimenzije preplitanja socioekonomskog i biološkog, odnosno suštinsku vezu kapitalističke akumulacije i „prirodnog svijeta“, stoga bi se karakter virusa prije mogao označiti kao kapitalistički. Pored promišljanja kapitalističke proizvodnje pandemija, analiza aktualnih napetosti u kineskom društvu ukazuje na nove metode državne kontrole i protupobunjeničke mjere.
Michael Sorkin9. kolovoza 2020.250 stvari koje trebate znati ako se bavite arhitekturomKritika kapitalističke arhitekture iz lijeve perspektive usmjerena je na arhitekturu vođenu profitom, a ne ljudskim potrebama. Kada se ozbiljnom promišljanju političke geografije i urbanizma doda i prstohvat književnosti, dobije se lucidni kompendij za arhitekte_ice Michaela Sorkina. Set arhitektonskih znanja u tom slučaju postaje sveobuhvatan i uključuje poznavanje aeroelastičnog vibriranja, običajnosti sahranjivanja kroz povijest, gradnje hramova prije dva tisućljeća, značaja vitamina D, nagiba rampe za osobe s invaliditetom, koje drveće uklanja ugljični dioksid iz atmosfere, kao i toga otkuda dolaze sirovine i kolike su nadnice građevinskih radnika, brojnih imena iz pejzažne arhitekture, ali i marksizma, psihoanalize, historije, filozofije, sociologije, književnosti itd. Za ovakvo kontekstualno razmatranje, na temelju kojeg utopija arhitekture za ljude dobiva svoje čvrste smjernice, podjednako je važno znanje o izolacijskim svojstvima različitih materijala kao i znanje londonskog taksista.
Ian Angus26. srpnja 2020.Toplinski valovi globalno su sve dulji i učestalijiNajnovija istraživanja o globalnom zatopljavanju ukazuju da je posljednjih desetljeća frekventnost i trajanje toplinskih valova u stalnom porastu diljem svijeta. Trendovi variraju, pa su pojedini dijelovi svijeta poput Amazonije, sjevernoistočnog Brazila, zapadne Azije i Mediterana pogođeni većim temperaturnim promjenama, a neovisno o brzini promjena ekstremne vrućine najteže pogađaju zemlje sa slabijom infrastrukturom.
Julian Göpffarth19. srpnja 2020.Kako je Heidegger postao glavni filozof ekstremne desnice?Brojni aspekti Heideggerove filozofije inspiriraju neke od ključnih ideja suvremene ekstremne desnice, kao i njezin pokušaj aproprijacije tema poput zaštite okoliša i životinja. Primjerice, Heideggerov geofilozofski koncept tubitka (Dasein) podupire desničarsku usmjerenost na regionalno oblikovanje identiteta i zavičajnu povijest kolektiva; populizam koji prezire znanstvenu racionalnost oslanja se na koncept postava (Gestell) i Heideggerovu kritiku modernosti i tehnologije; dok se umjesto zakonski kažnjivog biološkog rasizma koristi kulturni rasizam – inferiorizacija nebijelog, najčešće muslimanskog „Drugog“ – informiran Heideggerovom filozofijom esencijaliziranog kolektiva „ukorijenjenog“ u povijesti.
Martin Empson7. lipnja 2020.Kapitalističke svinjeNova knjiga J. L. Andersona Capitalist Pigs: Pigs, Pork and Power in America prati povijest svinjogojstva u SAD-u, pokazujući na koji je način kapitalizam preuredio okoliš kako bi pretvorio prirodu u robu, odnosno kako su svinje kumovale razvoju američkih gradova i stvaranju masovne radničke klase, ali i kakva je uloga industrijskog uzgoja svinja u nastanku i širenju zoonotskih bolesti poput COVID-19.
Ian Angus24. svibnja 2020.Izjava o COVID-19 s prvog sastanka Globalne ekosocijalističke mrežeNa prvom sastanku novouspostavljene Globalne ekosocijalističke mreže (GEN), kojoj je cilj facilitirati razmjenu informacija, ideja, analiza i rasprava iz ekosocijalističkih perspektiva, utvrđeni su temeljni principi na osnovu kojih skupina prima nove članice i članove, a prihvaćena je i izjava o pandemiji COVID-19 kao simptomu metaboličkog rascjepa koji je kapitalizam otvorio između ljudskog društva i prirode, te problemu kojem valja pristupiti onkraj granica kapitalističke normalnosti.
Joan Martinez Alier24. svibnja 2020.Okolišna perspektiva ljudske povijestiU razgovoru s Joanom Martinezom Alierom, ekološkim ekonomistom i ekonomskim povjesničarem te istraživačem na Institutu okolišnih znanosti i tehnologije Autonomnog sveučilišta u Barceloni osvrnuli smo se na njegov intelektualni put koji je isprepleten s nastankom ekološke ekonomije, ekonomske grane koja kao ulaznu točku analize okolišnih sukoba postavlja prirodne procese, povezujući ih s funkcioniranjem kapitalističkog sistema industrijske proizvodnje. Kroz razlaganje povijesti i aktualnosti klimatskih izazova, dotaknuli smo se i teme odrasta, prava prirode te životinjskih i biljnih vrsta, zaštite okoliša za siromašne i diferencijacije između antropocena i kapitalocena.
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali bolje iskustvo pretraživanja naše web stranice. PrihvaćamPravila privatnosti
Dvanaest značajnih posljedica globalnih klimatskih promjena u 2020. godini
Radna verzija izvještaja o globalnoj klimi za 2020. godinu koji objavljuje Svjetska meteorološka organizacija upozorava na kontinuiranu prijetnju klimatskih promjena, bilježeći porast stakleničkih plinova i globalnih temperatura, podizanje morske razine, zagrijavanje oceana uz jake morske toplinske valove, nastavak smanjivanja površine ledenog pokrova, jake kiše i poplave, najveći broj sjevernoatlantskih oluja te žestoke udare drugih tropskih oluja i teške suše, što je sve dodatno potaknulo ogromne migracije i otežalo postojeće.
Rekordno visoke temperature gornjeg sloja oceana
Temperature oceana nastavile su divljati i u vrijeme pandemije COVID-19, kada je zbog različitih restrikcija došlo i do malog smanjenja ugljičnih emisija. Međutim, znanstvenici i znanstvenice upozoravaju da oceani apsorbiraju ogroman višak topline koji se stvara globalnim zatopljavanjem te da u pokušajima ublažavanja klimatskih promjena ne smijemo zaboraviti na zagrijavanje oceanâ, koje dovodi do čitavog niza globalnih nepogoda s dramatičnim posljedicama.
Rekordno visoke razine stakleničkih plinova unatoč COVID-19 karanteni
Iako su karantenski uvjeti pandemije doveli do određenog smanjenja emisija ugljičnog dioksida i ostalih zagađivača, koncentracija CO2 – koja je učinak dugotrajnih kumulativnih emisija i dugovječnog zadržavanja u atmosferi i oceanima ‒ nije se smanjila, a globalni prag odavno je prekoračen. Postojanije i radikalnije klimatsko djelovanje u pravcu ugljične neutralnosti odnosno približavanja emisija CO2 iz fosilnih goriva nuli, zahtijeva ozbiljniju transformaciju industrijskih, energetskih i prometnih sustava.
Nafta, prosvjedi i masovna solidarnost na Mauricijusu
Nakon ogromnog izljeva nafte u oceanske vode oko Mauricijusa, prikrivanja razmjera štete i nedjelovanja države radi sprečavanja ekološke katastrofe, volonterke i volonteri iz svih društvenih slojeva sâme_i su se angažirale_i ne bi li ublažile_i štetu. Postavljanje upijajućih barijera u ocean, poput lišća, tajica i kose, istovremeno je prkosilo vladi koja je zabranila samoorganizirano narodno čišćenje. Bunt se potom razbuktao u protudržavne marševe i prosvjede, a ostaje za vidjeti koji će biti njihov politički doseg.
Ne možemo zaustaviti klimatske promjene bez klasne borbe
Uvriježeno je da se za klimatsku krizu optužuju obični ljudi i njihova navodno neodgovorna osobna potrošnja ili se, pak, okrivljuje trend rasta stanovništva, čime se maltuzijanski notirani diskurs opasno približava ekofašizmu. Ovakav narativ pogoduje ekomanipulaciji, odnosno greenwashingu brojnih milijardera koji obećavaju određene mjere u sklopu „zelenog kapitalizma“ dok istovremeno svojim praksama i ulogama u akumulaciji kapitala debelo sudjeluju u sve bržem zagađivanju.
Društvena zaraza: mikrobiološki klasni rat u Kini
Onkraj ratnohuškačkih teorija zavjere, liberalnih zgražanja nad „nečistoćom“ i sličnih orijentalistički i rasistički intoniranih konstatacija o pripadnicima_ama jedne nacije, o pandemiji COVID-19 može se govoriti analitički i ustvrditi kako u virusu nema ničega „tipično kineskog“. Postavljanje pitanja ne samo o širenju, već i o uzrocima SARS-CoV-2 raskriva dublje dimenzije preplitanja socioekonomskog i biološkog, odnosno suštinsku vezu kapitalističke akumulacije i „prirodnog svijeta“, stoga bi se karakter virusa prije mogao označiti kao kapitalistički. Pored promišljanja kapitalističke proizvodnje pandemija, analiza aktualnih napetosti u kineskom društvu ukazuje na nove metode državne kontrole i protupobunjeničke mjere.
250 stvari koje trebate znati ako se bavite arhitekturom
Kritika kapitalističke arhitekture iz lijeve perspektive usmjerena je na arhitekturu vođenu profitom, a ne ljudskim potrebama. Kada se ozbiljnom promišljanju političke geografije i urbanizma doda i prstohvat književnosti, dobije se lucidni kompendij za arhitekte_ice Michaela Sorkina. Set arhitektonskih znanja u tom slučaju postaje sveobuhvatan i uključuje poznavanje aeroelastičnog vibriranja, običajnosti sahranjivanja kroz povijest, gradnje hramova prije dva tisućljeća, značaja vitamina D, nagiba rampe za osobe s invaliditetom, koje drveće uklanja ugljični dioksid iz atmosfere, kao i toga otkuda dolaze sirovine i kolike su nadnice građevinskih radnika, brojnih imena iz pejzažne arhitekture, ali i marksizma, psihoanalize, historije, filozofije, sociologije, književnosti itd. Za ovakvo kontekstualno razmatranje, na temelju kojeg utopija arhitekture za ljude dobiva svoje čvrste smjernice, podjednako je važno znanje o izolacijskim svojstvima različitih materijala kao i znanje londonskog taksista.
Toplinski valovi globalno su sve dulji i učestaliji
Najnovija istraživanja o globalnom zatopljavanju ukazuju da je posljednjih desetljeća frekventnost i trajanje toplinskih valova u stalnom porastu diljem svijeta. Trendovi variraju, pa su pojedini dijelovi svijeta poput Amazonije, sjevernoistočnog Brazila, zapadne Azije i Mediterana pogođeni većim temperaturnim promjenama, a neovisno o brzini promjena ekstremne vrućine najteže pogađaju zemlje sa slabijom infrastrukturom.
Kako je Heidegger postao glavni filozof ekstremne desnice?
Brojni aspekti Heideggerove filozofije inspiriraju neke od ključnih ideja suvremene ekstremne desnice, kao i njezin pokušaj aproprijacije tema poput zaštite okoliša i životinja. Primjerice, Heideggerov geofilozofski koncept tubitka (Dasein) podupire desničarsku usmjerenost na regionalno oblikovanje identiteta i zavičajnu povijest kolektiva; populizam koji prezire znanstvenu racionalnost oslanja se na koncept postava (Gestell) i Heideggerovu kritiku modernosti i tehnologije; dok se umjesto zakonski kažnjivog biološkog rasizma koristi kulturni rasizam – inferiorizacija nebijelog, najčešće muslimanskog „Drugog“ – informiran Heideggerovom filozofijom esencijaliziranog kolektiva „ukorijenjenog“ u povijesti.
Kapitalističke svinje
Nova knjiga J. L. Andersona Capitalist Pigs: Pigs, Pork and Power in America prati povijest svinjogojstva u SAD-u, pokazujući na koji je način kapitalizam preuredio okoliš kako bi pretvorio prirodu u robu, odnosno kako su svinje kumovale razvoju američkih gradova i stvaranju masovne radničke klase, ali i kakva je uloga industrijskog uzgoja svinja u nastanku i širenju zoonotskih bolesti poput COVID-19.
Izjava o COVID-19 s prvog sastanka Globalne ekosocijalističke mreže
Na prvom sastanku novouspostavljene Globalne ekosocijalističke mreže (GEN), kojoj je cilj facilitirati razmjenu informacija, ideja, analiza i rasprava iz ekosocijalističkih perspektiva, utvrđeni su temeljni principi na osnovu kojih skupina prima nove članice i članove, a prihvaćena je i izjava o pandemiji COVID-19 kao simptomu metaboličkog rascjepa koji je kapitalizam otvorio između ljudskog društva i prirode, te problemu kojem valja pristupiti onkraj granica kapitalističke normalnosti.
Okolišna perspektiva ljudske povijesti
U razgovoru s Joanom Martinezom Alierom, ekološkim ekonomistom i ekonomskim povjesničarem te istraživačem na Institutu okolišnih znanosti i tehnologije Autonomnog sveučilišta u Barceloni osvrnuli smo se na njegov intelektualni put koji je isprepleten s nastankom ekološke ekonomije, ekonomske grane koja kao ulaznu točku analize okolišnih sukoba postavlja prirodne procese, povezujući ih s funkcioniranjem kapitalističkog sistema industrijske proizvodnje. Kroz razlaganje povijesti i aktualnosti klimatskih izazova, dotaknuli smo se i teme odrasta, prava prirode te životinjskih i biljnih vrsta, zaštite okoliša za siromašne i diferencijacije između antropocena i kapitalocena.