Darovna ili podatkovna platforma? Kapitalistička gostoljubivost i novi platni zid Couchsurfinga

"Couchsurfing je od 2010. do 2011. godine prolazio transformaciju. Kasnije se ispostavilo da se korisnicima i korisnicama lagalo. Pretvara li se Couchsurfing.com u platformu za marketing i prikupljanje podataka kojima bi se trebalo puniti jedan drugi biznis? Važno je da budemo svjesni posljedica ako je ovaj scenarij točan. Vrijeme će pokazati kakva se podvala krije iza aktualne strategije."

„Participirajte u izgradnji boljeg svijeta, kauč po kauč“, slogan sa Couchsurfing sastanka Vienna Calling, Beč, 5. lipnja 2010. godine (izvor: Unplug @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci)
Poput većine velikih korporacija, Couchsurfing.com registriran je kao korporacija C, natječe se u ostvarivanju profita i podložan je plaćanju korporativnih poreza, iako je od 2003.-2011. poslovao kao neprofitna organizacija. Domaćini na platformi nude putnicima besplatni smještaj. Međutim, čini se da se u posljednje vrijeme okrenuo prema tome da postane još jedan plan za izvlačenje novca od online korisnika i korisnica.
 
Sredinom svibnja ove godine, mnogi korisnici porukom su obaviješteni da se od njih traži plaćanje mjesečne ili godišnje naknade ako se žele nastaviti koristiti platformom. Neki ljudi koji nisu željeli platiti ne mogu pristupiti svojim profilima, kao i informacijama koje su sami ostavili na web stranici. I dalje je moguće od uprave zatražiti promjenu ili brisanje podataka. Premda glavni tim upravitelja tvrdi da su morali uvesti platni zid zbog manjka novca, ne žele objaviti ništa vezano uz svoj proračun i financije.
 
Na prvi pogled, njihova priča ima smisla. Međutim, temeljitije istraživanje detalja i povijesti platforme budi sumnju u njihovo objašnjenje. Uprava dolazi iz financijskih krugova, a kompanija je upletena s globalnim poslovnim akterima i investitorima – koliko nam je poznato – barem od 2010. godine.
 
Tijekom mjesec dana nakon uvođenja naknada, kompanija je uložila veliki trud u blokiranje glasova protivljenja. Mnogi su članovi i članice izbrisani s web stranice na račun referiranja na platforme koje nude sličnu uslugu, kao što su BeWelcome i Trustroots. Moguće je primijetiti jasni interes iskorijenjivanja određenog tipa osoba s platforme.
 
Što bi moglo biti u pozadini nedavne promjene?
 
U nedavnom članku ocrtala sam mogući scenarij spajanja s kompanijom koja nudi turističke usluge i usluge smještaja. Ondje možete čitati o postavkama privatnosti, koje sugeriraju da su podaci korisnika i korisnica ključni dio njihova poslovnog modela i da ih dijele s trećim stranama.
 
Procijeni li kompanija da su joj podaci koje je prikupio Couchsurfing korisni, može ih vrlo profitabilno iskoristiti. Ima pristup otprilike 15,4 milijuna profila i podatke za kontakt članova širom svijeta. Prema podacima od 11. lipnja 2020. godine, 1 714 418 ljudi ulogiralo se u web stranicu Couchsurfinga u prethodnih šest mjeseci, što ukazuje na porast broja korisnika.
 
Većina članova i članica ne ulazi u interakcije povezane sa smještajem, sudeći prema statistikama o njihovim referencama. Samo 342 953 korisnika imalo je 11. lipnja 2020. barem jednu referencu. Za kompaniju aktivnu u turizmu, mogle bi postojati prednosti u ostvarivanju pristupa podacima o ljudima koje zanimaju putovanja i koji pokazuju interes prema alternativnim načinima organiziranja svojeg iskustva, ali koji nisu spremni upustiti se u potragu za domaćinima ili gostima.
 
Natjerati ljude da se koriste svojom kreditnom karticom još je jedan način prikupljanja podataka. Kompanija ima pristup ljudima koji su spremni platiti i navikli plaćati jer je prag za korištenje drugih plaćenih usluga za njih možda niži. Naposljetku, koliko je novca moguće zaraditi na hrpi hipija koji su se u početku priključili ekonomiji darivanja? Platformi više nisu potrebni ljudi kojima je bitna stvarna razmjena gostoljubivosti, besplatno ugošćivanje i poopćeni reciprocitet, ako joj je cilj privući krotke potrošače koji su spremni platiti za svoj odmor.
 
Relativno mali broj ljudi koji zaista razmjenjuje gostoprimstvo sugerira da web stranica nema previše šanse održavati se na osnovu tih naknada. Umjesto toga, mogli bismo pretpostaviti da će pridošlice plaćati mjesečnu naknadu od 2-3 dolara kako bi pronjuškale po stranici prilikom sanjarenja o odlasku na putovanje. Na ovaj način signaliziraju svoje putne planove, što se može prikupiti u obliku podataka. Međutim, to možda neće biti dovoljno da održi upraviteljski tim i direktora tvrtke, navikle na plaće kakve su primali u financijskom sektoru.
 
Platforma možda nastavi kao mehanizam prikupljanja podataka, što je poprilično opasno ako je neki ljudi i dalje koriste kako bi pronašli smještaj. Nedavni potez ozbiljno je naštetio zajednici. Raspravama o odluci kompanije odzvanjaju glasovi razočaranih domaćina koji su u prošlosti dosta toga dali zajednici. Umjesto toga, platforma bi i dalje mogla biti privlačna potencijalnim predatorima i ljudima koji nisu previše svjesni potencijalnih opasnosti.
 
U svakom slučaju, problematično je utemeljiti poslovni model kompanije koja se natječe u ostvarivanju profita na volonterskom radu. Ambasadori, koje možemo nazivati volonterima jer nisu plaćeni za svoj angažman, dio su tog modela. U opisu posla Michaela Joyja, upravitelja zajednice, navodi se da je jedan od njegovih zadataka „upravljanje programom Couchsurfing ambasadora, što podrazumijeva i neprestano obučavanje, regrutiranje, i edukaciju u razvijanju zajednice.“[1] Popis ambasadora dostupan na njihovoj web stranici navodi preko 750 imena. Pored toga što su izgubili povjerenje mnogih ambasadora ili ih suspendirali zbog njihovih kritičkih glasova, oslanjanje na volontere u svojem djelovanju moglo bi biti problematično iz pravne perspektive jer kompaniji koja se natječe u ostvarivanju profita nije dopušteno angažirati volontere. Budući da je Couchsurfing.com i poslovni model platformi čiji su vlasnici investitori relativno nov, ne možemo izvoditi zaključke iz prethodnih slučajeva kako bismo ocijenili je li ova organizacija usklađena sa zakonom.
 
U intervjuu za njemačku publikaciju Jetzt.de – magazinu za mlade Süddeutsche Zeitunga – jedan od zaposlenika Couchsurfing.com-a, Florian, kaže da ne otkrivaju koliki broj zaposlenika radi u kompaniji. Ova strategija u odnosima s javnošću mogla bi biti način da se prikrije kako nemaju dovoljan broj osoblja te da nisu u stanju pobrinuti se za sigurnost. U članku se spominje slučaj talijanskog policajca koji je svojim ženskim gošćama uvaljivao drogu za silovanje. Imao je nekoliko profila. U istragi je otkriveno 16 žrtava.
 
Couchsurfing je od 2010. do 2011. godine prolazio transformaciju. Kasnije se ispostavilo da se korisnicima i korisnicama lagalo. Pretvara li se Couchsurfing.com u platformu za marketing i prikupljanje podataka kojima bi se trebalo puniti jedan drugi biznis? Važno je da budemo svjesni posljedica ako je ovaj scenarij točan. Vrijeme će pokazati kakva se podvala krije iza aktualne strategije.






Bilješke:

[1] Preneseno s LinkedIna 15. lipnja 2020. godine.





Katarzyna Gajewska je doktorandica, autorica i edukatorica. Možete doprinijeti njezinoj crowdfunding kampanji i time pomoći objavljivanje feminine utopije „Imagine a Sane Society“ ili drugih nadolazećih knjiga pod Creative Commons licencom, koje će biti dostupne besplatno online. Autorica se koristi ovom izdavačkom strategijom jer ne želi da njezin rad doprinosi Amazonu jer se protiv njihovim praksama. Autorica je knjige Transnational Labour Solidarity: Mechanisms of Commitment to Cooperation within the European Trade Union Movement (Routledge, 2009 i 2013), a objavila je i nekoliko akademskih članaka.




Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2020. godinu.

Vezani članci

  • 2. listopada 2021. Antikapitalistički seminar Prijavite se na Antikapitalistički seminar koji u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Slobodni Filozofski i Subversive festival – jednotjedni program političke edukacije u kojem ćemo pokušati mapirati i kritički sagledati analitičke okvire različitih oblika političkog angažmana i njihove slijepe pjege, odnosno razmotriti na koji način različite teorijsko-političke paradigme pristupaju društvenoj stvarnosti.
  • 30. rujna 2021. Skidanje slojeva "Iako termin „istraga“ možda evocira prizor detektiva, istraživačka estetika kao praksa pokazuje bliže afinitete prema kritičkoj teoriji nego prema policiji. Navođenjem pokušaja „skidanja slojeva“ realnosti kako bi se razotkrila istina, istraživačka estetika razlikuje se od formalnih pravnih procesa koji pri ustanovljavanju odgovornosti prihvaćaju tek najužu koncepciju kauzalnosti."
  • 29. rujna 2021. Nadilaženje jedinstvene porezne stope "Osim ako ih se implementira s brojnim iznimkama, poreze s fiksnom stopom u pravilu se smatra regresivnima jer najteže pogađaju najsiromašnije. Bogati možda plaćaju isti postotak, no njihovi su prihodi dovoljno visoki da to, za razliku od siromašnijih građana, ne primjećuju."
  • 28. rujna 2021. Iz duge povijesti knjigocida "U razdoblju Republike Hrvatske ideološki motiv u pozadini uništavanja i otpisivanja knjiga uvelike je bio replika praksi iz NDH. Prema nekim podacima, početkom devedesetih uništeno je 14 posto hrvatskog književnog fonda. Na meti su bili marksistički naslovi, radovi srpskih autora, ali i potpuno apolitična literatura, ako je bila pisana ćirilicom i/ili ekavicom."
  • 26. rujna 2021. Kako je Premier liga pomogla super-bogatašima da zavladaju nogometom "Jasno je da je zaustavljanje Superlige omelo daljnju komercijalizaciju nogometa. Međutim, ono što se često zaboravlja jest da je gotovo identičan proces uspio pri formiranju Premier lige 1992. godine."
  • 18. rujna 2021. Afganistanskim ženama nije potreban bijeli feminizam Femonacionalistički odnosno femoimperijalistički impulsi bijelog feminizma, isključujuće grane feminizma koja promatra ženska prava isključivo kroz bijelu zapadnu optiku, neizbježna su nijansa licemjerja koje se provlači medijskim komentarima o povratku Talibana na vlast u Afganistanu, jednako kao što su bili jedan od ključnih generatora legitimacijskih narativa netom okončane vojne okupacije SAD-a i njezinih saveznica. Ovakav pristup problemu ultrakonzervativnog patrijarhalnog odnosa Talibana prema ženama u afganistanskom društvu zatvara oči ne samo pred seksizmom i mizoginim tendencijama u zapadnim zemljama, nego i pred širim geopolitičkim kontekstom koji je bio formativan za stanje u kojem se zemlje zapadne Azije nalaze danas.
  • 10. rujna 2021. Onkraj nuklearne obitelji "Brak je konzervativna institucija, način da se klasa reproducira. On je osnova za male jedinice – obitelj, crkvu, zajednicu – za koje je Edmund Burke smatrao da su nužne za etičko društvo. Prema konzervativcima, brak liječi siromaštvo, traume iz djetinjstva i nasilje izazvano vatrenim oružjem. Međutim, osobito čeznu za tzv. tradicionalnim obiteljima, gdje je otac hranitelj, a majka domaćica. Naš porezni zakon odražava ovu težnju. Napisan je kako bi išao u prilog bogatim bračnim parovima, od kojih su većina bijeli, kao što je Dorothy Brown nedavno primijetila u knjizi The Whiteness of Wealth"
  • 5. rujna 2021. Uloga mjera štednje u nezapamćenim šumskim požarima u Grčkoj "Premještanje fokusa s lokalne situacije prema globalnim snagama primorava nas da uvidimo kako nema ničeg "uređenog" u današnjem globalnom neoliberalnom poretku. Prije negoli se krenemo boriti za opstanak naših zajednica, trebali bismo razmotriti jesu li borba za redistribuciju bogatstva i golemi pomak u prioritetima naših država zapravo nužan uvjet za to da imamo ikakvu šansu. Trebali bismo također razmotriti što nam slijedi: sve izraženije nejednakosti, borbe oko preostalih resursa, društvena i geopolitička nestabilnost."
  • 1. rujna 2021. Krik i plan "Na zemlji ukradenoj od Autohtonih naroda, dok nas nužnost i briga primoravaju da se približimo jedni drugima iz klaustrofobične topline naših podijeljenih traumatiziranih javnosti, vjerojatno je najhitniji revolucionarni prioritet izgradnja solidarnosti između zajednica koje su međusobno zavadili kapitalizam, bjelačka supremacija i naseljenički kolonijalizam. Da razjasnimo tko smo jedni drugima i što nam je zajedničko, a koje su naše različitosti, i može li se i kako to prevladati. Zadaća izgradnje povjerenja među zajednicama, naravno, nije oprečna revolucionarnom organiziranju ili nespojiva s njim; povjerenje se stvara kroz zajedničku borbu. Međutim, da bismo izvršili tu zadaću možda će biti nužno da prihvatimo najširu moguću viziju toga kako „revolucionarno organiziranje” može izgledati."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve