Darovna ili podatkovna platforma? Kapitalistička gostoljubivost i novi platni zid Couchsurfinga

"Couchsurfing je od 2010. do 2011. godine prolazio transformaciju. Kasnije se ispostavilo da se korisnicima i korisnicama lagalo. Pretvara li se Couchsurfing.com u platformu za marketing i prikupljanje podataka kojima bi se trebalo puniti jedan drugi biznis? Važno je da budemo svjesni posljedica ako je ovaj scenarij točan. Vrijeme će pokazati kakva se podvala krije iza aktualne strategije."

„Participirajte u izgradnji boljeg svijeta, kauč po kauč“, slogan sa Couchsurfing sastanka Vienna Calling, Beč, 5. lipnja 2010. godine (izvor: Unplug @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci)
Poput većine velikih korporacija, Couchsurfing.com registriran je kao korporacija C, natječe se u ostvarivanju profita i podložan je plaćanju korporativnih poreza, iako je od 2003.-2011. poslovao kao neprofitna organizacija. Domaćini na platformi nude putnicima besplatni smještaj. Međutim, čini se da se u posljednje vrijeme okrenuo prema tome da postane još jedan plan za izvlačenje novca od online korisnika i korisnica.

 

Sredinom svibnja ove godine, mnogi korisnici porukom su obaviješteni da se od njih traži plaćanje mjesečne ili godišnje naknade ako se žele nastaviti koristiti platformom. Neki ljudi koji nisu željeli platiti ne mogu pristupiti svojim profilima, kao i informacijama koje su sami ostavili na web stranici. I dalje je moguće od uprave zatražiti promjenu ili brisanje podataka. Premda glavni tim upravitelja tvrdi da su morali uvesti platni zid zbog manjka novca, ne žele objaviti ništa vezano uz svoj proračun i financije.

 

Na prvi pogled, njihova priča ima smisla. Međutim, temeljitije istraživanje detalja i povijesti platforme budi sumnju u njihovo objašnjenje. Uprava dolazi iz financijskih krugova, a kompanija je upletena s globalnim poslovnim akterima i investitorima – koliko nam je poznato – barem od 2010. godine.

 

Tijekom mjesec dana nakon uvođenja naknada, kompanija je uložila veliki trud u blokiranje glasova protivljenja. Mnogi su članovi i članice izbrisani s web stranice na račun referiranja na platforme koje nude sličnu uslugu, kao što su BeWelcome i Trustroots. Moguće je primijetiti jasni interes iskorijenjivanja određenog tipa osoba s platforme.

 

Što bi moglo biti u pozadini nedavne promjene?

 

U nedavnom članku ocrtala sam mogući scenarij spajanja s kompanijom koja nudi turističke usluge i usluge smještaja. Ondje možete čitati o postavkama privatnosti, koje sugeriraju da su podaci korisnika i korisnica ključni dio njihova poslovnog modela i da ih dijele s trećim stranama.

 

Procijeni li kompanija da su joj podaci koje je prikupio Couchsurfing korisni, može ih vrlo profitabilno iskoristiti. Ima pristup otprilike 15,4 milijuna profila i podatke za kontakt članova širom svijeta. Prema podacima od 11. lipnja 2020. godine, 1 714 418 ljudi ulogiralo se u web stranicu Couchsurfinga u prethodnih šest mjeseci, što ukazuje na porast broja korisnika.

 

Većina članova i članica ne ulazi u interakcije povezane sa smještajem, sudeći prema statistikama o njihovim referencama. Samo 342 953 korisnika imalo je 11. lipnja 2020. barem jednu referencu. Za kompaniju aktivnu u turizmu, mogle bi postojati prednosti u ostvarivanju pristupa podacima o ljudima koje zanimaju putovanja i koji pokazuju interes prema alternativnim načinima organiziranja svojeg iskustva, ali koji nisu spremni upustiti se u potragu za domaćinima ili gostima.

 

Natjerati ljude da se koriste svojom kreditnom karticom još je jedan način prikupljanja podataka. Kompanija ima pristup ljudima koji su spremni platiti i navikli plaćati jer je prag za korištenje drugih plaćenih usluga za njih možda niži. Naposljetku, koliko je novca moguće zaraditi na hrpi hipija koji su se u početku priključili ekonomiji darivanja? Platformi više nisu potrebni ljudi kojima je bitna stvarna razmjena gostoljubivosti, besplatno ugošćivanje i poopćeni reciprocitet, ako joj je cilj privući krotke potrošače koji su spremni platiti za svoj odmor.

 

Relativno mali broj ljudi koji zaista razmjenjuje gostoprimstvo sugerira da web stranica nema previše šanse održavati se na osnovu tih naknada. Umjesto toga, mogli bismo pretpostaviti da će pridošlice plaćati mjesečnu naknadu od 2-3 dolara kako bi pronjuškale po stranici prilikom sanjarenja o odlasku na putovanje. Na ovaj način signaliziraju svoje putne planove, što se može prikupiti u obliku podataka. Međutim, to možda neće biti dovoljno da održi upraviteljski tim i direktora tvrtke, navikle na plaće kakve su primali u financijskom sektoru.

 

Platforma možda nastavi kao mehanizam prikupljanja podataka, što je poprilično opasno ako je neki ljudi i dalje koriste kako bi pronašli smještaj. Nedavni potez ozbiljno je naštetio zajednici. Raspravama o odluci kompanije odzvanjaju glasovi razočaranih domaćina koji su u prošlosti dosta toga dali zajednici. Umjesto toga, platforma bi i dalje mogla biti privlačna potencijalnim predatorima i ljudima koji nisu previše svjesni potencijalnih opasnosti.

 

U svakom slučaju, problematično je utemeljiti poslovni model kompanije koja se natječe u ostvarivanju profita na volonterskom radu. Ambasadori, koje možemo nazivati volonterima jer nisu plaćeni za svoj angažman, dio su tog modela. U opisu posla Michaela Joyja, upravitelja zajednice, navodi se da je jedan od njegovih zadataka „upravljanje programom Couchsurfing ambasadora, što podrazumijeva i neprestano obučavanje, regrutiranje, i edukaciju u razvijanju zajednice.“[1] Popis ambasadora dostupan na njihovoj web stranici navodi preko 750 imena. Pored toga što su izgubili povjerenje mnogih ambasadora ili ih suspendirali zbog njihovih kritičkih glasova, oslanjanje na volontere u svojem djelovanju moglo bi biti problematično iz pravne perspektive jer kompaniji koja se natječe u ostvarivanju profita nije dopušteno angažirati volontere. Budući da je Couchsurfing.com i poslovni model platformi čiji su vlasnici investitori relativno nov, ne možemo izvoditi zaključke iz prethodnih slučajeva kako bismo ocijenili je li ova organizacija usklađena sa zakonom.

 

U intervjuu za njemačku publikaciju Jetzt.de – magazinu za mlade Süddeutsche Zeitunga – jedan od zaposlenika Couchsurfing.com-a, Florian, kaže da ne otkrivaju koliki broj zaposlenika radi u kompaniji. Ova strategija u odnosima s javnošću mogla bi biti način da se prikrije kako nemaju dovoljan broj osoblja te da nisu u stanju pobrinuti se za sigurnost. U članku se spominje slučaj talijanskog policajca koji je svojim ženskim gošćama uvaljivao drogu za silovanje. Imao je nekoliko profila. U istragi je otkriveno 16 žrtava.

 

Couchsurfing je od 2010. do 2011. godine prolazio transformaciju. Kasnije se ispostavilo da se korisnicima i korisnicama lagalo. Pretvara li se Couchsurfing.com u platformu za marketing i prikupljanje podataka kojima bi se trebalo puniti jedan drugi biznis? Važno je da budemo svjesni posljedica ako je ovaj scenarij točan. Vrijeme će pokazati kakva se podvala krije iza aktualne strategije.

Bilješke:

[1] Preneseno s LinkedIna 15. lipnja 2020. godine.

Katarzyna Gajewska je doktorandica, autorica i edukatorica. Možete doprinijeti njezinoj crowdfunding kampanji i time pomoći objavljivanje feminine utopije „Imagine a Sane Society“ ili drugih nadolazećih knjiga pod Creative Commons licencom, koje će biti dostupne besplatno online. Autorica se koristi ovom izdavačkom strategijom jer ne želi da njezin rad doprinosi Amazonu jer se protiv njihovim praksama. Autorica je knjige Transnational Labour Solidarity: Mechanisms of Commitment to Cooperation within the European Trade Union Movement (Routledge, 2009 i 2013), a objavila je i nekoliko akademskih članaka.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2020. godinu.

Vezani članci

  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjosti Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael", "Alternative i budućnosti", "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas" Od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 14. prosinca 2024. Tri strategije antifašizma globalnog Juga Nastavno na Paula Stubbsa, koji je izdvojio konferencije u Bandungu (1955.), Beogradu (1961.) i Havani (1966.) kao tekovine globalnog antifašizma, ovaj tekst nastoji elaborirati svaku od ovih konferencija kao primjer različitih strategija – „lokomotive Juga“, nesvrstanost i antikolonijalna borba – te mapirati njihove potencijale, uspjehe i kompromise u kontekstu suvremenih inicijativa kao što je BRICS.
  • 10. prosinca 2024. Showing up Film Showing Up (red. Kelly Reichardt, 2022.) prati, kako nam autor teksta pokazuje, klasne dimenzije proizvodnje umjetnosti. Budući da se njezina dominantna kritika kao i samo polje umjetnosti i dalje čvrsto drže potonulog broda ostajanja u granicama vlastite autonomije, rijetki su slučajevi, poput Reichardtina filma, u kojima se kritika pojavljuje tako elegantno utkana u glavni narativ. Prateći priču o skulptorici keramičkih figurica, film pokazuje kako je umjetničko polje duboko određeno materijalnim faktorima. Glavna protagonistica jedva krpa s krajem, nametnuti su joj brojni oblici skrbi o drugima, no pritom ostaje vjerna umjetničkom izrazu koji se ne pokazuje ni popularnim ni profitabilnim i, kao i svi koji stvaraju, dio je klasnog konflikta inherentnog umjetničkom polju u kapitalizmu. Na koncu, umjesto optimističke vjere u prevratničke mogućnosti umjetnosti, Reichardt kao da naznačava kako ozbiljnije političke posljedice neće doći iz same umjetnosti, za tako nešto potrebna je ozbiljna politika.
  • 4. prosinca 2024. Teatralizacija politike iza scene kapitala Prolazeći kroz nekoliko punktova u antici i Starom Rimu, autor pokazuje – i bliske i napete – veze kazališta i politike, pa ih preko prosvjetiteljskih čvorova raspetljava u Benjaminovoj i Brechtovoj kritici estetizacije politike. Historijski pregled, prije svega kroz filozofiju, uvod je u priču o primjeni glumačke vještine u politici u suvremenom kapitalističkom kontekstu, posebno kroz neofašističke i populističke figure. Međutim način na koji politika postaje spektakl i dramaturgija na kapitalističkoj periferiji ima svoje specifičnosti, stoga je i glumački opseg naizgled neuskladivih uloga širi. I dok se politički spektakl, oličen u glavnom režiseru i glumcu Aleksandru Vučiću, odvija po već poznatim scenarijima i partijsko-političkim smjenama optužbi i odgovornosti, ono što i dalje ostaje netaknuto jesu kapital i njegovi glavni predstavnici.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve