Pesticidi ubrzavaju širenje smrtonosnih parazita

"Čak i niske koncentracije pesticida mogu povećati transmisiju i oslabiti napore da se obuzda druga najčešća parazitska bolest"

Obitelj se kupa u vodi zaraženoj bilharciozom blizu Tiga brane na jezeru Tiga u Nigeriji, 1981. godine (izvor: Dr Mary Gillham Archive Project @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci)
Čak i niske koncentracije pesticida mogu povećati transmisiju i oslabiti napore da se obuzda druga najčešća parazitska bolest



Istraživanje objavljeno u ovomjesečnom izdanju časopisa Lancet Planetary Health došlo je do zaključka da raširena upotreba pesticida i drugih agrokemikalija može ubrzati transmisiju iscrpljujuće bolesti shistosomoze, istovremeno remeteći ekološku ravnotežu vodenih okoliša koja sprečava infekcije.
 
Shistosomoza, poznata i kao puževa groznica ili bilharcioza, uzrokovana je parazitskim crvima koji se razvijaju i množe unutar slatkovodnih puževa i prenosi se kroz kontakt s zaraženom vodom. Ova zaraza, koja može prouzročiti cjeloživotno oštećenje jetre i bubrega, pogađa preko 200 milijuna ljudi godišnje. Među parazitskim bolestima samo je malarija štetnija u pogledu globalnog utjecaja na ljudsko zdravlje. Ne postoji cjepivo za shistosomozu, a liječenje je često neučinkovito.
 
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, shistosomoza prevladava u tropskim i suptropskim područjima, osobito u siromašnim zajednicama bez pristupa vodi sigurnoj za piće i adekvatnim sanitarnim uvjetima. Oko 90 posto onih kojima je potrebno liječenje žive u supsaharskoj Africi. Osobito je rasprostranjena među djecom koja plivaju ili se igraju u zaraženoj vodi.
 
Kod žena koje obavljaju kućanske poslove poput pranja odjeće u zaraženoj vodi može doći do razvitka ženske genitalne shistosomoze, rizičnog faktora za zarazu virusom HIV-a.
 
Novo istraživanje, predvođeno istraživačima i istraživačicama s Berkeleyja na Kalifornijskom sveučilištu, otkrilo je da agrokemikalije mogu povećati transmisiju shistosomskih crva na mnogo načina: izravnim utjecajem na opstanak samog parazita koji se prenosi vodom, istrijebljenjem vodenih predatora koji se hrane puževima koji nose parazite, kao i promjenom kompozicije alga u vodi, glavnog izvora hrane tih puževa.
 
Christopher Hoover s UC Berkeleyja, vodeći autor istraživanja, kaže:
„Poznato nam je da izgradnja brani i proširenje irigacijskih sustava povećava transmisiju shistosomoze na mjestima gdje žive ljudi s niskim primanjima jer remeti slatkovodne ekosisteme. Šokirani smo jačinom dokaza koje smo otkrili, a koji povezuju jačanje transmisije shistosomoze i s agrokemijskim zagađenjem.“
Ova saznanja pojavljuju se u trenutku kada su poveznice između okoliša i zaraznih bolesti razotkrivene pandemijom COVID-19, koja je uzrokovana novonastalim patogenim za kojeg se vjeruje da je povezan s divljim životinjama.
 
Justin Remais iz Škole javnog zdravlja UC Berkeleyja kaže:
„Onečišćivaći okoliša mogu povećati našu izloženost i podložnost zaraznim bolestima. Od dioksina koji smanjuju otpor na virus gripe, do onečišćivaća zraka koji povećavaju smrtnost od virusa COVID-19 i arsena koji utječe na donji respiratorni sustav i crijevne infekcije – istraživanje je pokazalo da je smanjenje onečišćenja okoliša bitan način zaštite ljudi od zaraznih bolesti.“
Istraživači su ustanovili da čak i niske koncentracije često korištenih pesticida – uključujući atrazin, glifosat i klorpirifos – mogu povećati stope transmisije i otežavati napore da se kontrolira shistosomoza. Agrokemijsko pojačavanje transmisije parazita nije bilo beznačajno. U zajednicama u području senegalskog riječnog sliva, koje su bile predmetom istraživanja, prekomjerno opterećenje bolešću koje se može pripisati agrokemijskom onečišćenju odgovara bolestima uzrokovanima izloženosti olovu, dijetama bogatima natrijevim bikarbonatom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću.
 
Christopher Hoover poentira:
„Moramo razvijati politike koje će zaštititi javno zdravlje ograničavanjem pojačavanja transmisije shistosomoze agrokemijskim onečišćenjem. Više od 90 posto slučajeva shistosomoze pojavljuje se u područjima supsaharske Afrike, gdje je upotreba agrokemikalija u porastu. Uspijemo li osmisliti načine da zadržimo agrikulturne beneficije ovih kemikalija, istovremeno ogrnaičavajući njihovu pretjeranu upotrebu u područjima gdje je shistosomoza endemska, mogli bismo spriječiti dodatnu povredu javnog zdravlja u zajednicama koje su već pod visokim i neprihvatljivim teretom ove bolesti.“




Ovaj članak uključuje materijale Berkeleyja s Kalifornijskog sveučilišta.




Vezani članci

  • 27. prosinca 2022. Inflacija i prikrivena nejednakost Jedinstvena stopa inflacije nema smisla, jer inflacija na različite načine pogađa kućanstva s različitim prihodima i potrošnjama. Odredba inflacije kao općeg rasta cijena stoga prikriva porast nejednakosti, dok je redefinicija inflacije ekonomista Johna Weeksa ‒ kao procesa u kojem nejednaka povećanja cijena roba i usluga imaju različite posljedice na potrošačke skupine ovisno o obrascima njihove potrošnje ‒ ispravnija. Nove metodologije razvijaju mjerenja indikatora troškova specifičnih kućanstva, pa se pokazuje kako je u kućanstvima u najnižem dohodovnom kvintilu inflacija najveća za hranu i energente, a u onima u najvišem kvintilu za rekreaciju i transport. Međutim, politiziranje inflacije ne tiče se samo promjena statistike, već i boljeg razumijevanja uzroka, kao i društvenih odgovora na inflacijsku nejednakost.
  • 26. prosinca 2022. Redefiniranje muzeja 21. stoljeća: karike koje nedostaju "Od kraja hladnog rata revolucije nisu u modi, a velika većina muzeja, pa i muzealaca, nije zainteresirana za (pri)povijest(i) potlačenih. Upravo tada s našeg prostora nestaju svi Muzeji revolucije, a muzealci se gotovo unisono okreću identitetskim temama, posebice nacionalizmu koji kao ključna paradigma prožima nove stalne postave i privremene izložbene programe."
  • 25. prosinca 2022. „Ako to želiš, budi i ti“: klasa u animiranim dječjim filmovima "Fiktivno, privremeno preuzimanje pozicije druge klase postaje iznimno značajno ako se u obzir uzme revolucionarni potencijal dječje mašte, njihovi neokoštali stavovi i savitljive interpretativne sheme. Film može iskoristiti taj potencijal jedino ako je postavljen kao moralni laboratorij za razmišljanje o drugačijim životima, uzrocima i posljedicama individualnih i kolektivnih odluka i sličnim idejama s kojima dijete teško dolazi u direktni doticaj. Deesencijalizacija ekonomskih odnosa i društvenih pozicija, njihovo obrtanje i preoblikovanje u filmu mogu dovesti ne samo do poticanja kritičke svijesti, već i do boljih, zanimljivijih i slojevitijih priča."
  • 23. prosinca 2022. Moj sifilis Uvjerenje da je sifilis iskorijenjena bolest počiva na neznanstvenim i netočnim informacijama, a još je veći problem to što je liječenje ove bolesti znatno otežano u kontekstu privatizacije zdravstva, kao i snažne društvene stigme povodom spolno prenosivih bolesti, posebice onih koje se statistički više pojavljuju u krugovima MSM populacije. I dok je neimanje zdravstvene knjižice jedan od problema pristupa zdravstvenoj brizi koji osobito pogađa siromašne i rasijalizirane (posebno Rome_kinje bez dokumenata), tu su i preduga čekanja u potkapacitiranim i urušenim javnim institucijama zdravstva, te ograničen pristup liječenju u privatnim klinikama. Dok radimo na izgradnji novog socijalizma i prateće mreže dostupnog i kvalitetnog javnog zdravstva, već se sada možemo usredotočiti na seksualno i zdravstveno obrazovanje koje bi bilo pristupačno za sve.
  • 21. prosinca 2022. Na Netflixu ništa novo Umjesto antiratnih filmova koji bi jasno reprezentirali dehumanizirajuće učinke ratova, srednjostrujaški ratni filmovi (ne samo američki, već i ruski i drugi) nastavljaju (novo)hladnoratovsku propagandu umjetničkim sredstvima: dominantni narativ o ratu je herojski, romantizirajući, patriotsko-nacionalistički i huškački, dok se momenti tragike također pojavljuju u svrhe spektakularnih prikaza herojstva. Ovogodišnji film njemačkog redatelja Edwarda Bergera Na zapadu ništa novo već je proglašen novim antiratnim klasikom kinematografije, međutim, u potpunosti zanemaruje revolucionarne događaje i vojničke pobune u pozadini povijesnih događaja koje prikazuje, dok su likovi desubjektivirani i pasivizirani.
  • 20. prosinca 2022. Gerilske metode Treće kinematografije "Treća kinematografija ne slijedi tradiciju kina kao sredstva osobnog izražavanja, redatelja tretira kao dio kolektiva umjesto kao autora i obraća se masama s namjerom da reprezentira istinu i nadahnjuje revolucionarni aktivizam. Treća kinematografija vidi film i kino kao sredstvo borbe, često stvara anonimno, upriličuje kino-događaje koje prate razgovori i debate, te inzistira na dokumentarizmu kao jedinom revolucionarnom i angažiranom žanru."
  • 19. prosinca 2022. Rad na određeno: od iznimke prema pravilu Hrvatska je jedna od europskih zemalja koje prednjače po broju zaposlenih na određeno, kao i po kratkoći ugovora privremeno zaposlenih osoba, napominje se u publikaciji Raditi na određeno: raširenost, regulacija i iskustva rada putem ugovora na određeno vrijeme u Hrvatskoj. Ova forma zaposlenja, pored visoke zastupljenosti u privatnom sektoru, sve više se primjenjuje i u javnom sektoru. Širenje rada na određeno, platformskog rada, kao i drugih oblika nestandardnog rada, produbljuje prekarnost i potplaćenost, dodatno srozava razinu radničkih prava, otežava sindikalno organiziranje, olakšava diskriminaciju na radnom mjestu, ukida brojne beneficije, onemogućuje bilo kakvo dugoročnije planiranje i doprinosi urušavanju mentalno-emotivnog i fizičkog zdravlja radnika_ca.
  • 16. prosinca 2022. Feminizam, da, ali koji?
    Uvod u teoriju socijalne reprodukcije
    Teorija socijalne reprodukcije (TSR) je feminističko-marksistička radna teorija vrijednosti. Kao ekspanzija marksizma i klasne teorije ona recentrira analizu rada u kapitalizmu na obuhvatniji način, pokazujući nužnu uvezanost opresija, eksploatacije i otuđenja. Tako se kroz kritiku političke ekonomije objašnjava i kako se orodnjena opresija, zajedno s drugim opresijama, sukonstituira sa stvaranjem viška vrijednosti. TSR ne objašnjava samo rodnu dimenziju socijalne reprodukcije, kako se to pretpostavlja u reduktivnim feminizmima koji izostavljaju rasu, klasu, starosnu dob, tjelesno-emotivno-mentalne sposobnosti, migrantski status i druge kategorije, već nastoji pokazati kako su različite opresije konstitutivne za radne odnose, iskustva i klasna mjesta. Kao teorija, politika, iskustvo i borba, socijalno-reproduktivni feminizam pokazuje vezu logike klasnih odnosa, društveno-opresivnih sila i življenih iskustava, dok je istovremeno usidren u horizont revolucionarne promjene svijeta.
  • 14. prosinca 2022. Ključne riječi: magični voluntarizam "Kada se ljudi suočavaju s prekarnim zaposlenjem, obavijestima o deložaciji, ili se bore da prehrane svoju djecu, uloga terapije razgovorom i vještina samopomoći znatno je oslabljena. (...) U konačnici, magični nas voluntarizam gura u zamku umanjivanja utjecaja materijalnog nezadovoljstva. Zanemarujući društvene uzroke i one vrste nedaća koje mogu biti endemske za živote ljudi iz radničke klase, nehotično doprinosimo depolitizaciji mentalnog zdravlja."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve