Osmomartovski manifest „Za feministički otpis dugova“

"Dug ugnjetava ljude i na globalnom Jugu i na globalnom Sjeveru (bilo kroz politike strukturne prilagodbe bilo kroz štednju koju su nametnule međunarodne financijske institucije) i ima posebno razorne posljedice za žene* (kao i za najranjivije skupine stanovništva) kao radnice, male proizvođačice, seljakinje, korisnice ciljanih usluga, osobe kojima je „delegirana“ rad brige, i dr."

„Bez ovog besplatnog ili potplaćenog rada koji obavljaju žene*, sistem kolabira“, kadar iz videa koji prati Manifest.
Mi smo feminističke, internacionalističke i antikapitalističke aktivistkinje i aktivisti CADTM-a (Odbora za otpis nelegitimnih dugova) iz različitih dijelova svijeta. Povodom 8. marta, Međunarodnog dana borbe za prava žena, želimo istaknuti feminističke zahtjeve i borbu protiv duga koji je sredstvo dominacije i FINANCIJSKE KOLONIZACIJE naših domova, naših tijela i naših teritorija. Stoga objavljujemo ovaj manifest, koji je otvoren za sve koji ga žele podržati i širiti.
 
Dug ugnjetava ljude i na globalnom Jugu i na globalnom Sjeveru (bilo kroz politike strukturne prilagodbe bilo kroz štednju koju su nametnule međunarodne financijske institucije) i ima posebno razorne posljedice za žene*[1](kao i za najranjivije skupine stanovništva) kao radnice, male proizvođačice, seljakinje, korisnice ciljanih usluga, osobe kojima je „delegirana“ rad brige, i dr.
 
Trenutna zdravstvena i ekonomska kriza samo je pogoršala životne uvjete u svijetu, produbljujući prekarnost, nejednakost, siromaštvo i razine zaduženosti radničkih klasa, ali i otežavajući nam zamisliti drukčije horizonte. Pod izlikom hitnosti suočavanja sa zdravstvenom krizom, globalni kontekst karakteriziraju dosad neviđene razine javnog duga, koje će se u nadolazećim godinama koristiti kao sredstvo ucjene kako bi se ljudima nametnule dodatne mjere štednje i privatizacije, s još katastrofalnijim posljedicama za žene*.
 
Tko snosi „troškove“ socijalne reprodukcije i rada brige u ovom kontekstu? Žene*
 
Kako bi se prioritizirala otplata NELEGITIMNIH JAVNIH DUGOVA, rezovi javne potrošnje po cijelom svijetu:
 
  • uskraćuju nam pravo na zdravlje, obrazovanje, stanovanje itd.
  •  
  • primoravaju nas da pribjegavamo privatnom zaduživanju, kao što su mikrokrediti za žene po malignim stopama kako bismo zadovoljili osnovne potrebe naših obitelji (hrana, lijekovi, stanarina itd.);
  •  
  • okivaju nas uz nasilna kućanstva, nasilje muškaraca te izravno napadaju našu emancipaciju.
  •  
  • perpetuiraju nevidljivost i devaluaciju rada brige i socijalne reprodukcije (koji se u velikoj mjeri nadaju kao odgovornost žena).
  •  
  • prisiljavaju nas da prihvaćamo sve prekarnije i sve mizernije plaćene poslove.
  •  
  • produbljuju dosadašnji model ekstraktivističke proizvodnje i razvoja, utemeljen na reprimarizaciji ekonomije radi zadobivanja strane valute, što dovodi do gubitka teritorijâ, veće nejednakosti i marginalizacije te sve veće prisutnosti transnacionalnih korporacija (TNC) zaštićenih sporazumima o slobodnoj trgovini. Borbu protiv ovih tvrtki, u obranu naših teritorija, kultura i načina života, uglavnom predvode žene.
  •  
  • itd.
  •  
    Ovako funkcionira „sustav duga“ i ovako se financijska kolonizacija nameće našim kućanstvima. Na ovaj su način javni i privatni dug povezani i služe održavanju kapitalizma i patrijarhata.
     
    MEĐUTIM, bez ovog besplatnog ili nedovoljno plaćenog rada koji obavljaju žene*, sistem se urušava! Ovaj kapitalistički, patrijarhalni sistem ima dugogodišnji neplaćeni društveni dug prema ženama. Tko o kome ovisi? Sistemu je potrebno da nastavimo raditi. Ako žene stanu, svijet staje… Obrćući ovu logiku, postavljamo pitanje: TKO KOME DUGUJE?
     
    >>> ZAHTJEVI
     
  • PONIŠTAVANJE JAVNIH DUGOVA zemalja Juga svim vjerovnicima: bilateralnim, multilateralnim i privatnim.
  •  
  • BORBA PROTIV PRIVATNOG DUGA i predlaganje ALTERNATIVA MIKROKREDITIRANJU kao što su ekonomije solidarnosti s kojima se već eksperimentira u određenim regijama svijeta i koje mogu hraniti naše imaginarije. Kratkoročno nam je potrebno poboljšanje uvjeta zaduživanja kod MIFI-ja (mikrokreditnih institucija), poput nulte kamatne stope, i njegovo ograničavanje donošenjem nacionalnih zakona.
  •  
  • Borba protiv trenutnog financijskog sustava kojim dominira manjina špekulanata koji žele povećati svoj profit, uspostavljanjem sustava zaduživanja za opće dobro.
  •  
  • Uspostavljanje FEMINISTIČKE REVIZIJE DUGA (koja bi trebala uključiti feminističku dimenziju, tj. uzeti u obzir neprepoznati doprinos žena ekonomiji i predložiti rješenja poput podruštvljenja brige, tj. uključivanja svih društvenih i ekonomskih aktera u te aktivnosti o kojima svi_e ovisimo), i u okviru te dimenzije, uključivanje revizije te istrage različitih oblika zlouporaba koje su počinile mikrofinancijske organizacije, gdje žene predstavljaju više od 80 posto osoba koje uzimaju zajmove.
  •  
  • Uspostavljanje NESEKSISTIČKOG/RODNOG OBRAZOVANJA i podizanje svijesti o diskriminaciji i nasilju nad ženama*, kao i o seksualnim i reproduktivnim pravima (kao što je pravo na pobačaj) te pravima žena općenito u svim sferama života.
  •  
  • DOKIDANJE RODNO UVJETOVANE DISTRIBUCIJE REPRODUKTIVNOG RADA.
  •  
    Naš je trenutni feministički izazov radikalizirati procese borbe koje već gradimo iz perspektive pluraliteta subjekata i otpora trenutnom modelu. Moramo dokinuti ovakav način života temeljen na nepravdi i eksploataciji i krenuti prema novim načinima međusobnog povezivanja, fokusirajući se na održivost ljudskog života na Zemlji.






    Bilješke:

    [1] Kada u tekstu referiramo na žene, mislimo na sve osobe koje se tako identificiraju.







    Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.







    Vezani članci

    • 28. lipnja 2022. Palmino ulje: mazivo imperija Iako se to na prvi pogled možda ne čini, palmino ulje igra iznimno važnu ulogu u kontekstu suvremenog globalnog kapitalizma. Činjenica da ga pronalazimo u gotovo 50% prehrambenih proizvoda u našim dućanima samo je vrh ledenog brijega. Od kozmetičkih proizvoda, sredstava za čišćenje, podmazivanje, raznih aditiva u brojnim industrijama, palmino ulje je zaslužno za nevjerojatno veliki broj predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir, kao i za brojne svakodnevne prakse. Njegova obimna proizvodnja samim tim zahtijeva velike površine zemlje, enormne količine rada, te emitiranje nezanemarive količine zagađenja. Od ekonomskih do ekoloških učinaka i njegove bitne povijesne uloge u rasističkim kolonijalnim praksama, palmino ulje zbilja zaslužuje titulu podmazivača kapitalističkog imperija.
    • 22. lipnja 2022. Kriptovalute su beskorisne za društvene potrebe "Kriza omogućava zatvaranje ili spajanje nekompetitivnih kompanija koje ne stoje dobro; prolaženje kroz niz bankrota; otpuštanje radnika kako ih ne biste morali plaćati; zaustavljanje investicija u nove tehnologije itd. Oni koji prežive krizu potom mogu iznova pokrenuti ekonomiju uz višu profitnu stopu i nastaviti s proizvodnjom. Kapitalizam tako funkcionira i napreduje – ne ide u korist običnih ljudi. U ovakvoj se, prilično teškoj situaciji, nalazimo trenutno."
    • 17. lipnja 2022. Je li životinjska agrikultura jednako loša kao izgaranje fosilnih goriva? Iako ne polazi uvijek iz antispecističke pozicije, svijest o neodrživosti i štetnim utjecajima stočarstva pomalo jača u aktivističkim krugovima, ali i popularnoj kulturi. "Ljudi pojedu samo 55% kalorija svjetskih usjeva, dok je 36% stočna hrana (9% otpada na biogoriva). Ova ionako užasavajuća statistika zapravo je obrnuta diljem globalnog sjevera, Rusije i Brazila, pa 62% žitarica koje se uzgajaju u EU konzumira stoka. Unatoč apsurdnom argumentu da su vegani jednako odgovorni za klimatski krah, 77% soje u svijetu uzgaja se za prehranu životinja (samo 7% je za ljudsku prehranu)."
    • 30. svibnja 2022. Proglas Kolektiva rijeke Combahee Combahee River Collective sačinjavale su Crne lezbijske feministkinje i socijalistkinje koje su tijekom druge polovine 1970-ih prokrčile put važnim borbenim konceptima, političkim artikulacijama i antikapitalističkim praksama. Smatra ih se pretečom lijevih struja intersekcionalnog feminizma, jer su promišljanje oslobođenja Crnih žena utemeljivale kao oslobođenje svih potlačenih od isprepletenih vrsta opresije i eksploatacije koje kapitalistički sistem strukturno proizvodi i reproducira.
    • 15. svibnja 2022. Upravljanje stresom je podvala Cinizam korporativnih modela upravljanja stresom mjerljiv je samo time koliko je stres nusproizvod kapitalističkog sistema akumulacije profita. Rješenja koja neće biti puko palijativna treba tražiti u domeni politike namjesto u individualistički postavljenom idealu brige o sebi.
    • 9. svibnja 2022. Deficiti „dioničarske demokracije“ Lajtmotiv tačerizma, dioničarska demokracija, na tragu neoklasične maksime glasovanja novčanikom, daleko je od toga da bi bila dostojna da je nazivamo ekonomskom demokracijom, već se ispostavlja kao mehanizam reprodukcije nejednakosti, s detrimentalnim posljedicama po sustav mirovinskog osiguranja koji je postao isprepleten s financijskim sektorom, kao još jedan segment života koji je potpao pod štetni utjecaj financijalizacije.
    • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
    • 19. travnja 2022. „Crveni“ New Deal u Kini? Politike kineske države s obzirom na regulaciju nekih novih fleksibilnih oblika radnih praksi i aranžmana te slobodnotržišnih ambicija korporativnih giganata daju naslutiti pozitivne pomake u kineskom političko-ekonomskom krajoliku. Međutim, motivacija u njihovoj pozadini nije progresivna već izvire iz potrebe stabilizacije bujajućeg kineskog kapitalizma.
    • 8. travnja 2022. Protiv novog Hladnog rata Zabrinjavajuće intenziviranje kinesko-američkih odnosa u analizama dijela ljevice dovelo je do usporedbe s hladnoratovskom situacijom prošloga stoljeća. Iako umnogome neodgovarajuća, ova analogija ima smisla kada su u pitanju tropi i ideje koje su bile karakteristične za navedeni period. Od kempizma do idealizacije autoritarne Kine, dio ljevice nije u stanju kritički preispitati i situirati ovaj geopolitički sukob, a to je vidljivo i na primjeru nekih poznatijih figura poput Davida Harveyja i Naomi Klein. Razlog tome leži u nedostatku izvora, zastupljenosti i popularnosti gledišta kineske dijaspore, te slabom fokusu na postojeće alternativne izvore koji ukazuju na drugačije perspektive.

    Događanja

    pogledaj sve

    Bookmarks

    pogledaj sve

    Fusnote

    pogledaj sve

    Natječaji i prijave

    pogledaj sve

    Plenum FFZG-a

    pogledaj sve