Deficiti „dioničarske demokracije“

Lajtmotiv tačerizma, dioničarska demokracija, na tragu neoklasične maksime glasovanja novčanikom, daleko je od toga da bi bila dostojna da je nazivamo ekonomskom demokracijom, već se ispostavlja kao mehanizam reprodukcije nejednakosti, s detrimentalnim posljedicama po sustav mirovinskog osiguranja koji je postao isprepleten s financijskim sektorom, kao još jedan segment života koji je potpao pod štetni utjecaj financijalizacije.

Stanje na burzi u dnevnim novinama, 15. rujna 2013. godine (izvor: Andreas Poike @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci)
Uz koncentriranje bogatstva dioničara, glas, moć i bolja plaća ono je što radnicima stvarno daje udio u društvu, piše Andrew Speke



Margaret Thatcher tvrdila je da bi dioničarska demokracija običnim ljudima dala priliku da imaju veći udio u ekonomiji i tvrtkama za koje rade. Istodobno je devastirala britanski poslijeratni dogovor i privatizirala nacionalnu industriju, oduzevši vlast državi i predavši je dioničarima. Ipak, usprkos težnji Margaret Thatcher za nacijom kućanstava koja posjeduju dionice, pojedinačni privatni ulagači pali su s više od 50 posto vrijednosti dionica Ujedinjenog Kraljevstva sredinom 1960-ih na manje od 14 posto danas. Unatoč tome, ostaje argument da ljudi imaju koristi od dividendi kroz svoje mirovine; ako tvrtke dobro posluju i isplaćuju velike dividende, svi smo na dobitku, jer te dividende plaćaju naše mirovine.
 
Međutim, najnoviji nalazi iz našeg istraživanja s TUC-om i Common Wealthom pokazuju da se, dok su dioničke dividende rasle, udio koji ide u mirovine značajno smanjio posljednjih desetljeća. Štoviše, mali postotak ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu uglavnom ima koristi od dioničkih dividendi, a velika većina ljudi uopće nema od njih nikakvu korist.
 
Iako sve manje ljudi ima koristi od povrata na dionice, tvrtke su im dale prioritet više no ikad. Veći iznosi novca idu dioničarima koji bi se alternativno mogli rasporediti na plaće radne snage, ulaganja u istraživanje i razvoj te izgradnju otpornosti na vanjske šokove kao što je COVID-19. Između 1997. i 2020. godine dividende su porasle kao udio u dobiti prije oporezivanja u FT350 tvrtkama, dok su investicije pale u istom razdoblju. Prinosi dioničarima u FTSE 100 tvrtkama porasli su za 56 posto između 2014. i 2018., dok su prosječne zarade porasle za samo 8,8 posto (obje nominalno). Relativno je uobičajeno da tvrtke isplaćuju dividende koje premašuju njihovu ukupnu dobit – to se dogodilo u 27 posto slučajeva u FTSE 100 tvrtkama između 2014. i 2018. godine.
 
Uobičajena obrana visokih razina isplata dividende vraća nas na mirovine, na koncu, one se ulažu na burzi. No naša analiza pokazuje da u Velikoj Britaniji samo mali dio dividendi i otkupa otpada na mirovinske fondove. Službene statistike bilježe da je udio dionica Ujedinjenog Kraljevstva koje izravno drže britanski mirovinski fondovi, pao s gotovo jedne u tri 1990. godine na manje od jedne u dvadeset pet do 2018. godine – što je pad od preko 90 posto. Većinu britanskih dionica sada drže inozemni ulagači, pri čemu se bilježi porast s 12 posto u 1990. godini na 55 posto u 2018. godini.
 

Nejednako bogatstvo

Osim izravnog vlasništva dionica, neki mirovinski fondovi posjeduju dionice neizravno putem združenih fondova koje kontroliraju osiguravajuća društva i upravitelji imovinom. No čak i kada se ta ulaganja uzmu u obzir, zaključujemo da mirovinski fondovi iz Ujedinjenog Kraljevstva izravno ili neizravno posjeduju manje od šest posto dionica Ujedinjenog Kraljevstva. Prinosi koji se ostvaruju mirovinskim štedišama vrlo su nejednako raspoređeni i nesrazmjerno pogoduju bogatoj manjini. Štoviše, raspodjela bogatstva privatnih mirovina u Ujedinjenom Kraljevstvu vrlo je nejednaka. Dvadeset posto najbogatijih kućanstava prema dohotku posjeduje 49 posto mirovinskog bogatstva.
 
Iako je automatsko učlanjenje većem broju slabo plaćenih radnika omogućilo pristup radnoj mirovini, sudjelovanje je i dalje snažno povezano s prihodom. Nešto manje od polovice slabo plaćenih zaposlenika_ca u privatnom sektoru koji rade puno radno vrijeme uključeno je u mirovinski sustav. Najsiromašniji umirovljenici zapravo u velikoj mjeri ovise o državnoj mirovini, a ne privatnoj (osobnoj ili profesionalnoj) mirovinskoj štednji. Za mnoge umirovljenike, a posebno one najsiromašnije, porez na dobit važniji je od dividendi u smislu doprinosa korporativne Britanije njihovim mirovinama. Individualno vlasništvo nad dionicama još je nejednakije raspoređeno od imovine mirovinskog fonda. Jedan posto najbogatijih kućanstava posjeduje 39 posto ukupnog individualnog bogatstva temeljenog na dionicama – gotovo jednako kao najsiromašnijih 80 posto zajedno.
 

Preispisivanje pravila

Ovi nalazi su ključni, jer je ekonomska politika Ujedinjenog Kraljevstva gotovo u potpunosti vođena zahtjevima poslovnog lobija i polazi od pretpostavke da je ono što je dobro za veliki biznis dobro i za ekonomiju u cjelini. Naš sustav korporativnog upravljanja oslanja se za nadzor kompanija na investicijsku industriju. Temelji se na tome da ulagači trebaju da tvrtke u koje ulažu budu profitabilne i uspješne te da se ponašaju u skladu s interesima šireg društva, u skladu s očekivanjima običnih štediša koje ulagači u konačnici predstavljaju.
 
Koje su, dakle, političke implikacije ovih saznanja?
 
Prvo – moramo promijeniti zakon kako bismo osigurali da tvrtke više ne daju prioritet interesima dioničara naspram radnika i radnica, svojih klijenata, šireg društva i okoliša. To zahtijeva preispisivanje direktorskih dužnosti kako bi se uklonio trenutni zahtjev prema kojem direktori moraju dati prednost interesima dioničara u odnosu na interese drugih dionika.
 
Drugo – trebamo dati stvarnu moć i utjecaj radnicima_ama. Radnički direktori koje biraju sami radnici, trebali bi činiti jednu trećinu uprave u svim tvrtkama s 250 ili više zaposlenika. Sindikati bi trebali imati pristup radnim mjestima kako bi radnike_ce mogli informirati o prednostima sindikalnog članstva i kolektivnog pregovaranja, po uzoru na sustav koji je na snazi u Novom Zelandu. Radnici_e bi trebali imati dodatna prava kako bi lakše kolektivno pregovarali s zapošljavateljem.
 
Naravno, ovo su pravila koja će većina čitatelja Red Peppera snažno podržati. No, dok imamo vladu koja vjerojatno neće provesti ni jedan od navedenih političkih prijedloga, najbolje što čitatelji mogu učiniti, u nadi da će izazvati aktualni status quo, jest aktivirati se u sindikatu i potaknuti svoje kolege, prijatelje i obitelj da učine isto. Oni_e aktivni_e u političkim strankama također bi trebali koristiti dostupne kanale kako bi osigurali da su te politike ugrađene u njihove manifeste. Moramo biti spremni sljedeći put kada dođu opći izbori. Kako se jaz između javnih dioničkih društava i života radnika sve više produbljuje, radnici i radnice moraju iskoristiti svoju kolektivnu moć kako bi preokrenuli ovaj trend.





Andrew Speke je direktor komunikacije i vanjskih poslova u High Pay Centre think thanku.





Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.






Vezani članci

  • 28. lipnja 2022. Palmino ulje: mazivo imperija Iako se to na prvi pogled možda ne čini, palmino ulje igra iznimno važnu ulogu u kontekstu suvremenog globalnog kapitalizma. Činjenica da ga pronalazimo u gotovo 50% prehrambenih proizvoda u našim dućanima samo je vrh ledenog brijega. Od kozmetičkih proizvoda, sredstava za čišćenje, podmazivanje, raznih aditiva u brojnim industrijama, palmino ulje je zaslužno za nevjerojatno veliki broj predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir, kao i za brojne svakodnevne prakse. Njegova obimna proizvodnja samim tim zahtijeva velike površine zemlje, enormne količine rada, te emitiranje nezanemarive količine zagađenja. Od ekonomskih do ekoloških učinaka i njegove bitne povijesne uloge u rasističkim kolonijalnim praksama, palmino ulje zbilja zaslužuje titulu podmazivača kapitalističkog imperija.
  • 22. lipnja 2022. Kriptovalute su beskorisne za društvene potrebe "Kriza omogućava zatvaranje ili spajanje nekompetitivnih kompanija koje ne stoje dobro; prolaženje kroz niz bankrota; otpuštanje radnika kako ih ne biste morali plaćati; zaustavljanje investicija u nove tehnologije itd. Oni koji prežive krizu potom mogu iznova pokrenuti ekonomiju uz višu profitnu stopu i nastaviti s proizvodnjom. Kapitalizam tako funkcionira i napreduje – ne ide u korist običnih ljudi. U ovakvoj se, prilično teškoj situaciji, nalazimo trenutno."
  • 17. lipnja 2022. Je li životinjska agrikultura jednako loša kao izgaranje fosilnih goriva? Iako ne polazi uvijek iz antispecističke pozicije, svijest o neodrživosti i štetnim utjecajima stočarstva pomalo jača u aktivističkim krugovima, ali i popularnoj kulturi. "Ljudi pojedu samo 55% kalorija svjetskih usjeva, dok je 36% stočna hrana (9% otpada na biogoriva). Ova ionako užasavajuća statistika zapravo je obrnuta diljem globalnog sjevera, Rusije i Brazila, pa 62% žitarica koje se uzgajaju u EU konzumira stoka. Unatoč apsurdnom argumentu da su vegani jednako odgovorni za klimatski krah, 77% soje u svijetu uzgaja se za prehranu životinja (samo 7% je za ljudsku prehranu)."
  • 30. svibnja 2022. Proglas Kolektiva rijeke Combahee Combahee River Collective sačinjavale su Crne lezbijske feministkinje i socijalistkinje koje su tijekom druge polovine 1970-ih prokrčile put važnim borbenim konceptima, političkim artikulacijama i antikapitalističkim praksama. Smatra ih se pretečom lijevih struja intersekcionalnog feminizma, jer su promišljanje oslobođenja Crnih žena utemeljivale kao oslobođenje svih potlačenih od isprepletenih vrsta opresije i eksploatacije koje kapitalistički sistem strukturno proizvodi i reproducira.
  • 15. svibnja 2022. Upravljanje stresom je podvala Cinizam korporativnih modela upravljanja stresom mjerljiv je samo time koliko je stres nusproizvod kapitalističkog sistema akumulacije profita. Rješenja koja neće biti puko palijativna treba tražiti u domeni politike namjesto u individualistički postavljenom idealu brige o sebi.
  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 19. travnja 2022. „Crveni“ New Deal u Kini? Politike kineske države s obzirom na regulaciju nekih novih fleksibilnih oblika radnih praksi i aranžmana te slobodnotržišnih ambicija korporativnih giganata daju naslutiti pozitivne pomake u kineskom političko-ekonomskom krajoliku. Međutim, motivacija u njihovoj pozadini nije progresivna već izvire iz potrebe stabilizacije bujajućeg kineskog kapitalizma.
  • 8. travnja 2022. Protiv novog Hladnog rata Zabrinjavajuće intenziviranje kinesko-američkih odnosa u analizama dijela ljevice dovelo je do usporedbe s hladnoratovskom situacijom prošloga stoljeća. Iako umnogome neodgovarajuća, ova analogija ima smisla kada su u pitanju tropi i ideje koje su bile karakteristične za navedeni period. Od kempizma do idealizacije autoritarne Kine, dio ljevice nije u stanju kritički preispitati i situirati ovaj geopolitički sukob, a to je vidljivo i na primjeru nekih poznatijih figura poput Davida Harveyja i Naomi Klein. Razlog tome leži u nedostatku izvora, zastupljenosti i popularnosti gledišta kineske dijaspore, te slabom fokusu na postojeće alternativne izvore koji ukazuju na drugačije perspektive.
  • 31. ožujka 2022. Osmomartovski manifest „Za feministički otpis dugova“ "Dug ugnjetava ljude i na globalnom Jugu i na globalnom Sjeveru (bilo kroz politike strukturne prilagodbe bilo kroz štednju koju su nametnule međunarodne financijske institucije) i ima posebno razorne posljedice za žene* (kao i za najranjivije skupine stanovništva) kao radnice, male proizvođačice, seljakinje, korisnice ciljanih usluga, osobe kojima je „delegirana“ rad brige, i dr."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve