Izvještaj s 91. plenuma, 7. lipnja 2010.

Na 91. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu raspravljano je o šest točaka dnevnog reda. Dekan Filozofskog fakulteta nije odgovorio na dopis kojim smo zatražili da sazove izvanrednu sjednicu Fakultetskog vijeća. Plenum je prihvatio plan akcije “Senat” sa tri suzdržana glasa. Sudionik plenuma je izvijestio da je 200 letaka o nezaposlenosti poslano NSIBOR „Crni Pero“.

Na 91. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu raspravljano je o šest točaka dnevnog reda.

Prema nacrtu izmjena ustava koji bi trebao prekosutra u Sabor mijenja se i članak 65. o obrazovanju.

Članak 65.

Osnovno je školovanje obvezatno i besplatno.
Svakomu je dostupno, pod jednakim uvjetima, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima.

Nova formulacija:

Članak 65.

Obrazovanje je u Republici Hrvatskoj svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima.
Opće je obrazovanje obvezatno i besplatno.

U Rijeci se ispred Rektorata 11. lipnja održava prosvjed protiv modela Rektorskog zbora. Okupljanje za prosvjed je na Jadranskom trgu u 11 sati te se preko Korza planira stići do Rektorata.

Dekan Filozofskog fakulteta nije odgovorio na dopis kojim smo zatražili da sazove izvanrednu sjednicu Fakultetskog vijeća.

Danas se održao sastanak Rektorskog kolegija. Rektor navodno još uvijek ustraje na linearnom modelu po izvrsnosti. Na sjednici Senata će se usvojiti ugovor za financiranje između Sveučilišta u Zagrebu i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Prema nekim izvorima na sjednici će se pričati i o modelu Rektorskog zbora te bi se o njemu čak moglo i glasati jer se brucoši upisuju za mjesec dana, a još ne postoji model po kojemu će studirati.

Radna grupa za procjenu situacije i daljnje djelovanje je napravila kratku prezentaciju modela Rektorskog zbora.

Sudionica radne grupe je plenumu predstavila proglas koji će se čitati u vijećnici Senata ukoliko plenum izglasa plan akcije. Par stilskih primjedbi sudionika plenuma su uvrštene u tekst.

Sudionik radne grupe je predstavio plan akcije „Senat“. Plenum prihvaća plan akcije “Senat” sa tri suzdržana glasa. Izabrani su glasnogovornici i čitač proglasa na sjednici.

Na e-mail radne grupe za tehnička pitanja je pristigao prijedlog „Modela za održavanje kriterija besplatnog obrazovanja“. Prijedlog je da se model prezentira na sutrašnjoj akciji „Senat“, ukoliko ga plenum izglasa.

Model je zapravo prilagođena preporuka Nacionalnog vijeća za znanost za određivanje prava redovnih studenata koju je prihvatio i Senat Sveučilišta u Zagrebu još 2007. godine, ali je proširen na prava svih studenata. Odnosi se na proširenje dijela zahtjeva za besplatnim obrazovanje koji je izglasan još na proljetnoj blokadi: Smatramo da je dovoljan korektiv za neredovito izvršavanje studentskih obveza privremeno uskraćivanje ili gubitak studentskih prava, a nikako plaćanje studija, ECTS-bodova, kolegija ili drugi oblici novčane penalizacije. Po tom modelu ne bi bilo novčane penalizacije (koja ponaprije kažnjava studente koji zbog loše socioekonomske situacije moraju raditi uz studij), nego privremenog gubitka socijalnih prava.

Plenum nije prihvatio prijedlog da se model uključi u akciju „Senat“.

Plenum je raspravljao o inicijativi za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o radu. Plenum je odlučio da se ne želi očitovati putem medijske izjave.

Sudionik radne grupe za širenje direktne demokracije je izvijestio plenum da je 200 letaka o nezaposlenosti poslano NSIBOR frakciji „Crni Pero“.

Idući plenum će se održati 15. lipnja u 20 sati u D7. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se istog dana u 18 sati u A-001. Svi zainteresirani su pozvani na plenum, radne grupe i alternativni program!

Izglasani su moderatori.

Plenum je zaključen u 23:21.

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.