Iz medija – suspenzija blokade: 29. i 30. svibnja

Business.hr: Primorac imenovao povjerenstvo za novi zakon o visokom obrazovanju
Ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac imenovao je Povjerenstvo za izradbu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju, potvrđeno je danas u Ministarstvu.

Glas Slavonije: 34 dana koja su promijenila Hrvatsku
Studenti više ne spavaju “zimski san”. Po tradiciji najaktivniji, a u hrvatskoj praksi najpasivniji dio društva, nakon desetljeća “mirnog suživota” sa sustavom, napokon je pokazao zube borbom za besplatno školstvo, te drugim zahtjevima poput reforme nakaradnog Bolonjskog procesa. Na početku ih je malo tko ozbiljno shvaćao. Kao, uostalom, i maturante lani. No, poslije 34 dana blokade zagrebačkog Filozofskog fakulteta, koju su u kraćem razdoblju primijenili i njihovi kolege s drugih fakulteta i sveučilišta, jasno je da se ne radi o običnoj dječjoj igri, kako su neki u prvim danima komentirali akciju studenata, nego o najozbiljnijoj društvenoj akciji.

Index.hr: Batinom protiv studentske pobune
Dok poznati slovenski sociolog Rastko Močnik govori o pobuni hrvatskih studenata kao demokratskoj inovaciji od svjetskog značaja, u Hrvatskoj se inoviraju načini kako se na nju nabaciti s što više blata i gnojnice. Izgleda da u ovoj zemlji postoji spremnost nakeljiti naljepnicu “kupujmo hrvatsko” na koješta. Ali kada se pojavi nešto doista vrijedno, nešto što bi trebalo staviti u izlog i pokazivati svijetu, već će se naći oni koji će u taj izlog pljunuti. Ili i baciti ciglu.

Jutarnji list: Besplatan studij platit će siromašni
Filozof Neven Sesardić uključuje se u polemiku o besplatnom školovanju i tvrdi: besplatno školovanje ne postoji kao ni besplatan ručak.

MojPosao: Trećina mladih zna što želi raditi nakon školovanja
Trećina mladih u Hrvatskoj točno zna što želi raditi nakon školovanja, a velika većina (80 posto) bi radije ostala i radila u Hrvatskoj, nego otišla u inozemstvo. Pokazalo je to istraživanje o profesionalnim očekivanjima mladih koje je portal MojPosao proveo u sklopu 8. hrvatskog Dana Karijera održanog u svibnju.

Monitor.hr: HND i SNH upozoravaju na krizu medija i traže političku potporu za rješavanje problema
Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH) predložili su danas saborskim odborima za informiranje, informatizaciju i medije te za ljudska prava i prava nacionalnih manjina da do sredine srpnja održe tematske sjednice na kojima bi se raspravljalo o profesionalnoj i ekonomskoj krizi hrvatskih medija koja, po mišljenju novinarske strukovne udruge i sindikata, prijeti slabljenju demokracije i pluralizma te jačanju korupcije u zemlji.

Novi list: Imenovano Povjerenstvo za promjenu zakona o visokom obrazovanju
Ministar znanosti, obrazovanja i športa imenovao je spomenuto povjerenstvo na osnovi zaključaka Rektorskog zbora od 28. travnja, kad je predloženo da se pristupi promjeni zakonske legislative o visokom obrazovanju kojom će se definirati novi sustav studiranja i sudjelovanja u troškovima studiranja. Također svim će se socijalnim kategorijama omogućiti jednak pristup visokom obrazovanju primjenom novog sustava stipendiranja i kreditiranja.

T-Portal: Studenti od Merkel tražili ukidanje školarina
Njemačka kancelarka Angela Merkel iznova je u govoru o smjernicama europske politike na Humboltovu sveučilištu u Berlinu u srijedu odbacila mogućnost brza proširenja EU-a, izrazivši uvjerenost da će Irci na referendumu planiranu za jesen ove godine prihvatiti Lisabonski sporazum. Kancelarkin su govor u nekoliko navrata prekidali studenti prosvjedujući zbog teškog položaja visokog školstva te su tražili ukidanje školarina na njemačkim sveučilištima.

Vjesnik: Štrajk studenata – što je ostalo?
Možda naši studenti nisu realni, ali svojom kritikom i svojim zahtjevima prisiljavaju sve nas da se zamislimo nad onim što se događa u visokom školstvu.

Vjesnik: Kupovanje vremena
Bit će pogrešno ako proljetna pobuna hrvatskih studenata posve izmakne pozornosti javnosti jer je prestala biti vidljiva. Statistički uzevši, mali dio studenata koji je u njoj sudjelovao, možda bolje kazati koji ju je organizirao, tvrdi kako je prekid pobune ionako tek privremen, ali kada kažemo da je pobuna prestala biti vidljiva, a nije »prekinuta«, ne mislimo na taj njen manifestacijski karakter.

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.