kolumna

Uvodnik Ivana Palijana iz svibanjskog broja Klika

Prenosimo uvodnik ovomjesečnog časopisa Klik u kojemu se glavni urednik Ivan Palijan osvrće na studentske prosvjede i borbu za besplatno obrazovanje.

Svjetski trend

Konačno se nešto moderno počelo događati i u Hrvatskoj. Ne, nije otvoren novi šopingcentar niti imamo svjetsku premijeru nekog filma. Imamo studentsku pobunu.

Ako se niste spremni boriti za svoja prava, onda ih niste ni zaslužili. Studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu te ostatak njihovih kolega s drugih fakulteta i sveučilišta učinili su nešto u skladu s tom idejom. Blokirali su zgradu fakulteta i traže besplatno školovanje za sve. Niste znali da se plaćaju školarine? O, da, zahvalite to liberalnom (nema nikakve ideje s političkom idejom slobode) kapitalizmu koji vladajuća ekipa tako veselo i kod nas provodi posljednjih dvadesetak godina pod raznim imenima.

Za mene je ta vijest o blokadi fakulteta najzanimljivija vijest pa… u posljednjih dvadesetak godina. Prošli sustav je upropašten, dobili smo demokraciju, puno je ljudi poginulo, a onda smo jednostavno opljačkani. Imali smo mi naših posebnosti, poput rata i privatizacije, ali pljačka se događa po cijelom svijetu. Ljudima su ukradena njihova prava. Deklaracija UN-a o ljudskim pravima i Ustav RH navode kako je obrazovanje pravo svakog čovjeka i građanina. Nigdje se ne govori o tome kako je to roba koju si mogu priuštiti samo oni koji imaju love. Isto tako imate pravo na dostojanstven život i on ne smije biti uvjetovan vašim ekonomskim statusom. Privatizacija banaka koje bi svojim građanima morale omogućiti da dođu do povoljnih kredita za kupnju, recimo, stanova, pa rasprodaja državnih i javnih zemljišta na kojima bi se ljudima i omogućilo da dobiju te stanove, privatizacija energetskog sektora bili su prvi potezi kojima su narušena vaša prava. Spomenuta deklaracija UN-a napominje i da svatko ima pravo na hranu i stanovanje. Ako se formiranje cijena i dostupnost usluge pusti na volju financijskom sektoru (jer ne formiraju se te cijene nekim slučajem), onda su vaša prava narušena. Imate pravo i na spomenuto obrazovanje, a i na zdravstvenu zaštitu. A sljedeći korak je, očigledno, ukidanje vaših prava na njih.

Živimo u demokraciji, biramo vlast kako bi zastupala naše interese i prava. Plaćamo poreze da bi se to sve moglo financirati kako bi se osigurala naša osnovna prava isključivo iz državnog proračuna. Banke, zgrade, bolnice, škole i ostale javne usluge moraju služiti samo nama kako bismo imali kvalitetan i dostojanstven život. I nemojte vjerovati onima koji govore da su te usluge skupe, da se ne isplate. Njihova svrha nije profit, nego pružanje kvalitetnog i dostojanstvenog života.

Ivan Palijan, glavni urednik Klika
20. svibnja 2009.
Tagovi:
, , ,

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka