From the Danish Reclaim Your Education-network

We want to express our greatest solidarity with the Student Uprising in Croatia!

We are thrilled to see the uprising spreading through your country, and we have the utmost respect for your abilities to organise and mobilize the Croatian students in our common cause of fighting marketization and privatization.

This spring, we have occupied the University in Copenhagen for the first time in many years as part of the global Reclaim Your Education week of action. Before that – in february – we fought fiercely to keep our student grants that right-wing politicians wanted to take away from the students in their attempt to undermine democratic education and slowly privatize the public sector. This struggle was won and it shows that the students possess a great force if we unite and organise.

We are certain that your movement will prevail in your national struggle as well. And we salute every one of your activists using their time and energy to fight for public education!

We want to let you know, that your movement has inspired us to keep on with the struggle!

This summer, we are preparing and when the next global week of action comes around in the fall, we will do everything we can to follow your example here in Denmark!

Let’s make every country of Europe another Croatia!

With solidarity, respect and the hope to organise with you in the future

Reclaim Your-Education-network
Denmark

Pismo podrške danske mreže Reclaim Your Education

Želimo izraziti svoju solidarnost s pobunom studenata u Hrvatskoj!

Oduševljeni smo što se vaša pobuna proširila po cijeloj zemlji te duboko poštujemo vašu sposobnost organizacije i mobilizacije studenata u našemu zajedničkom cilju zaustavljanja privatizacije školstva i pretvaranja znanja u tržišno dobro.

Ovoga smo proljeća prvi puta nakon mnogo godina okupirali Sveučiliste u Kopenhagenu u sklopu tjedna globalne inicijative “Reclaim Your Education”. Prije toga, u veljači, žestoko smo se borili da zadržimo pravo na državne stipendije koje je politička desnica pokušala oduzeti studentima s ciljem obezvrjeđivanja demokratskog obrazovanja i postupne privatizacije javnog sektora. Tu smo borbu dobili, pokazavši time da kao studenti možemo biti veoma moćni ako se ujedinimo i organiziramo.

Sigurni smo da će vaš pokret imati velikog utjecaja i na široj nacionalnoj razini. Pozdravljamo svakog pojedinog od vaših aktivista koji ulažu svoje vrijeme i energiju u borbu za besplatno obrazovanje!

Vaš pokret potaknuo nas je da nastavimo s našom borbom!

Ovoga ćemo se ljeta pripremati da bismo u sklopu novog tjedna globalne inicijative, koji bi se trebao održati najesen, mogli slijediti vaš primjer i ovdje u Danskoj!

Učinimo svaku zemlju Europe novom Hrvatskom!

Sa solidarnosću, poštovanjem i nadom u buduću suradnju

Mreža Reclaim Your Education

Danska

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.