Podrška ženskog pjevačkog zbora “Kombinat”

Djevojke i dečki, studentice i studenti, svi vi koji ovih dana ustajete zaradi svojih prava i istrajavate u tome,

Zbog toga što se vama dešava obuzima nas nelagoda pa i stid. Stid zbog bestidnosti onih koji su vas bez trunke loše savjesti stavili u takav položaj. U situaciju kad morate – i to u 21. stoljeću – govoriti o stvarima koje imaju temelj u godini 1789! Iako nas ubjeđuju da smo nasljednici prosvijećenosti, da smo civilizacija koja živi u svjetlu francuske revolucije, u našim je životima sve više prilika u kojima možemo vidjeti kako su to samo demagoška gesla.
Ako bi ideali francuske revolucije uistinu bili živi, naše živote ne bi krojio diktat kapitala. I vama ne bi bilo potrebno da govorite o jednakosti i o tome kako školovanje treba da bude dostupno svima koji ga žele.
Nažalost nije tako i to vrlo snažno osjećate i sami. Mi članice Ženskog pjevačkoga kora Kombinat vam zato iskazujemo svu svoju potporu i divljenje: jer ste zbili redove i stali ste na crtu. Jer niste poslušno pognuli glave, nego podigli glas. Svi znamo da prava nisu data, nego su bila izborena. I vi se borite. Za jednakost a protiv diskriminacije na koju vas pokušavaju prisiliti. Svojim otporom ulivate hrabrost svima, a također i nama. Jer vrijednosti koje pokušavate odbraniti su univerzalne i važe za cijelo čovječanstvo, posebno u ovo vrijeme u kojem nas ubjeđuju da klonemo i da se staramo svatko za sebe.

Željele bismo da dođemo k vama i da vam zapjevamo nekoliko pjesama – pjesama otpora koje su bodrile i ulivale nadu ljudima širom svijeta, kada su se ovi zauzimali za svoja prava. Nadamo se da ćemo čim prije to i organizirati i izvesti. Kao simbol podrške nas više od 40 djevojaka koje pjevamo u Kombinatu, šaljemo vam snimku pjesme El Pueblo Unido (James Sera Vencido). Nastala je godine 1973, u vrijeme čileanske revolucije i govori o tome da ujedinjeno čovječanstvo nikada neće biti pobijeđeno.

Ne dajte se, u mislima i pjesmi mi smo sa vama,

Kombinatke
Dekleta in fantje, študentke in študentje,vsi, ki ste se v teh dneh postavili za svoje pravice in vztrajate,

Ob tem, kar se vam dogaja, nas navdaja nelagodje pa tudi sram. Sram zaradi brezsramnosti tistih, ki so vas brez slabe vesti potisnili v tak položaj. V situacijo, ko morate – in to v 21. stoletju – govoriti o stvareh, ki imajo temelj v letu 1789! Čeprav nas prepričujejo, da smo dediči razsvetljenstva, da smo civilizacija, ki živi v luči vrednot francoske revolucije, je v našem življenju vse več priložnosti, ko lahko vidimo, da so to le demagoška gesla.
Če bi bili ideali francoske revolucije res živi, naših življenj ne bi krojil diktat kapitala. In vam ne bi bilo potrebno govoriti o enakosti, o tem, da naj bo šolanje dostopno vsem, ki si ga želijo. Žal ni tako, in to močno občutite sami. Članice Ženskega pevskega zbora Kombinat vam zato izrekamo vso svojo podporo in občudovanje: ker ste strnili vrste, se postavili po robu. ker niste pohlevno sklonili glav, ampak dvignili glas. Vsi vemo, da pravice niso dane, da so bile priborjene. In vi se borite. Za enakost, proti diskriminaciji, ki vam jo poskušajo vsiliti. S svojim uporom dajete pogum vsem, tudi nam. Kajti vrednote, ki jih skušate ohraniti so univerzalne in so za človeštvo, še posebej v času, ko nas prepričujejo, da klonemo in poskrbimo vsak zase, izjemno pomembne.

Želimo si, da bi prišle k vam in vam zapele nekaj pesmi-pesmi upora, ki so bodrile in vlivale pogum ljudem širom sveta, ko so se postavili za svoje pravice. Upam, da se bomo čimprej organizirale in to tudi storile. Kot simbol podpore več kot 40 deklet, ki prepevamo v Kombinatu, vam pošiljemo posnetek pesmi El Pueblo Unido (Jamas Sera Vencido). Nastala leta 1973, v času čilenske revolucije in govori o tem, da združeno ljudstvo ne bo nikoli premagano.

Ne dajte se, v mislih in pesmi smo z vami,

Kombinatke

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.