Izjave Akademske solidarnosti, Diskrepancije i KSFF-a povodom referenduma 1. prosinca

Sindikat visokog obrazovanja i znanosti “Akademska solidarnost”, Klub studenata sociologija “Diskrepancija” i Klub studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu izašli su u javnost s izjavama koje pozivaju na izjašnjavanje “protiv” na referendumu koji će se održati 1. prosinca 2013. godine iniciranom od strane udruge “U ime obitelji” koja zahtijeva da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak definiran isključivo kao životna zajednica muškarca i žene.

Izjava Sindikata “Akademska solidarnost”
povodom referenduma 1. prosinca 2013.
AKADEMSKA SOLIDARNOST JE PROTIV!

Kao sindikat osnovan na temeljima direktne demokracije, sindikat visokog obrazovanja i znanosti Akademska solidarnost dužan je osvrnuti se na nadolazeći referendum kao direktnodemokratski alat čija je demokratičnost u ovom slučaju u potpunosti reducirana.

Referendumsko pitanje nije proizašlo iz opsežne javne rasprave, već je postavljeno od inicijative “U ime obitelji” i predstavljeno kao obrana obiteljskih vrijednosti, pa čak i prilika da se sruši Vlada. Međutim, predloženo referendumsko pitanje ne glasi “Želite li prijevremenu smjenu vlasti?” nego “Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?” iako drugačijih oblika braka u hrvatskome društvu ni nema. Želimo ukazati da cilj inicijative nije obrana obiteljskih vrijednosti, nego upravo suprotno: nijekanje zakonskog prava na osnivanje obitelji onima koji to pravo ni nemaju. Referendumsko pitanje ima za neprikriveni cilj onemogućiti da se u budućnosti istospolnim partnerima zakonski prizna sklapanje braka.

Iako hrvatski Sabor prema Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu svaki pokušaj promjene Ustava može poslati na ocjenu Ustavnom sudu, u slučaju obiteljskog referenduma to nije učinio. Nekoliko građanskih udruga i inicijativa podnijelo je taj zahtjev, ali Ustavni sud nije zaustavio proceduru. Forma je zadovoljena, a građani Hrvatske 1. prosinca glasat će o tome žele li izmijeniti Ustav tako da se jednoj manjini u budućnosti uskrate zakonska prava. Smatramo da je to neprihvatljivo i bez polemiziranja o tome je li brak temeljno ljudsko pravo; dovoljno je da je pravo omogućeno hrvatskim zakonima. Ukoliko ishod referenduma bude pozitivan, moglo bi doći do toga da Ustav sam sebe prekrši, jer u jednoj odredbi tvrdi da smo svi pred zakonom jednaki (Čl. 14), a u drugoj bi zajednica muškarca i žene postala zakonski “jednakija” od bilo kakve druge zajednice. Kao sindikat osnovan na demokratskim načelima, ne možemo mirno gledati kako se demokratski mehanizmi zloupotrebljavaju da bi se provele buduće nedemokratske mjere. Stoga pozivamo sve građane Hrvatske da izađu na referendum i na njemu glasaju “protiv”.

Dodatan razlog za izlazak na referendum i glasanje “protiv” jest i taj da bi definicija braka bila prva definicija u Ustavu, u kojem nisu definirani pojmovi poput slobode, nezavisnosti, zakona, državljanstva i sl. Nameće se pitanje zašto se mora definirati baš brak. Tko bi zaista bio ugrožen kada bi istospolni partneri ostvarili bračna zakonska prava? Odgovor je jasan – nitko.

Odluka o održavanju referenduma tipična je tvorevina političkog djelovanja na osnovi isključivih ideologija i mogla bi oduzeti ono malo zakonskih prava koje određena manjina trenutno ima. Vjerujemo da Hrvatska nije država u kojoj se uskraćuju prava i slobode, nego da u njoj ima dovoljno ljudi koji se mogu oduprijeti ovom štetnom poigravanju demokracijom. Pozivamo da se odazovete na referendum i glasate “protiv”: protiv zloupotrebe demokracije, protiv oduzimanja manjinskih prava, protiv diskriminacije i protiv degradacije Ustava Republike Hrvatske.

ZA SOLIDARNOST!

PROTIV NA REFERENDUMU!

Izjava Kluba studenata sociologije “Diskrepancija” povodom referenduma o promjeni ustavne definicije braka

25. studenog 2013.

Povodom referenduma o promjeni ustavne definicije braka Klub studenata sociologije “Diskrepancija” izjavljuje sljedeće:

Naš statutom definirani cilj je, između ostalog, doprinos ostvarivanju modernog, slobodnog, demokratskog, pluralnog i tolerantnog, nenasilnog društva. Uzevši to u obzir, moramo reagirati i zauzeti jasan stav u trenutku kada se u društvu odvijaju procesi koji diskriminiraju bilo koju manjinu. Dužni smo reagirati i u ime svih naših kolega i kolegica koji su direktno pogođeni ovim referendumom.

Referendum o ustavnoj definiciji braka kao zajednice muškarca i žene problematičan je zbog više razloga – iako institucija braka ne spada u temeljna ljudska prava, referendum se kao demokratsko sredstvo većine ne smije koristiti za ograničavanje prava bilo koje manjine; referendum se ne smije koristiti za mijenjanje odredba Ustava koje govore o ljudskim pravima jer je Ustav krovni pravni dokument demokratske države prema kojem su svi građani slobodni i ravnopravni. U ovome trenutku postavljamo pitanje kuda sve to vodi? Tko je sljedeći? Hoćemo li sutra odlučivati o pravima Srba, Roma, protestanata, ateista, ljudi crne boje kože i slično? Ljudska prava demokratska su i neosporiva stečevina suvremenog društva, a upravo ovim referendumom vrši se napad na te temeljne vrednote. Referendumsko pitanje 1. 12. 2013. godine puno je šire od pitanja braka za LGBT manjinu, to je temeljno civilizacijsko pitanje suvremenog društva, pitanje neosporivosti ljudskih prava.

Referendum je nastao kao reakcija konzervativnih dijelova našeg društva radi očuvanja tradicionalnih vrijednosti ugroženih trenutnom socio-ekonomskom situacijom. Moramo uzeti u obzir da su referendum pokrenule grupacije koje kroz svoje djelovanje žele stvoriti određenu političku platformu, a u tom procesu ugrožavaju osobe koje ne odgovaraju vrijednosnom sustavu koji zagovaraju. Ne možemo sjediti mirno kada vidimo da se vrijednosti demokracije kao što su referendum iskrivljuju kako bi se diskriminirala manjina koja je u našoj demokraciji trenutno najmanje zaštićena.

Zato treba izići na referendum i glasati protiv!

Javno priopćenje Kluba studenata Filozofskog fakulteta povodom referenduma o braku

Klub studenata Filozofskog fakulteta izražava javnu osudu inicijative „U ime obitelji“, kojom se manjinskoj LGBTIQ zajednici nastoji uskratiti pravo na ulazak u brak kao jedno od osnovnih ljudskih prava. Za razliku od trenutnog sustava u kojem financijski, politički i tradicionalni pritisci proizvode cijeli niz osobnih životnih tragedija koje razaraju obitelj, smatramo da LGBTIQ osobe heteroseksualnim partnerima ni na koji način ne ugrožavaju ulazak u instituciju braka, niti se bave njihovim funkcioniranjem unutar iste. Ipak, upravo se ta zajednica prikazuje kao opasnost za društvo, čime se od nje stvaraju građani drugog reda. Iako inicijativa “U ime obitelji” tvrdi da nikoga ne osuđuje, ovim se ni kriva ni dužna kažnjava cijela jedna skupina društva. U kontekstu uređenog demokratskog društva Klub studenata Filozofskog fakulteta drži da do takvog referenduma uopće nije smjelo doći.

Smatramo kako su ciljevi navedene inicijative duboko nemoralni i obmanjujući te predstavljaju civilizacijski korak unazad kojem se svatko treba kategorički suprotstaviti.

Stoga pozivamo sve građane Republike Hrvatske da izađu na marš solidarnosti u subotu, 30. 11. s početkom u 11 sati na Cvjetnom trgu i pokažu da su ujedinjeni u različitosti, glasaju PROTIV na referendumu te da se aktivno uključe u daljnju borbu za ljudska prava koja slijedi. Jasno kažite “NE” fašizaciji društva!

KSFF

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.