Slobodni Filozofski

Izbornik
  • Naslovnica
  • Arhiva članaka
  • Arhiva SkriptaTV
  • Arhiva studentske borbe
  • Impressum
  • Plenum FFZG
  • Događanja
  • Bookmarks
  • Natječaji i prijave
  • Pravila privatnosti
Pratite nas na:
Facebook
Youtube
Instagram
Twitter

Arhiva marksizam

  • Promjena okvira 29. kolovoza 2020.
    Featured Video Play Icon
    Promjena okvira #49 – Holly Lewis
    U četrdesetdevetoj bilingvalnoj epizodi emisije Promjena okvira pogledajte intervju s filozofkinjom i kvir marksistkinjom Holly Lewis, profesoricom sa Sveučilišta u Austinu te suosnivačicom međunarodne istraživačke platforme Sexuality and Political Economy Network. Intervju je snimljen u siječnju ove godine u Zagrebu, gdje je Lewis održala seminar u okviru Škole neophodnog znanja, u organizaciji Multimedijalnog instituta MaMa. S Lewis smo razgovarali_e o razlikama između tradicionalnog i opozicijskog seksizma, heteronormativnosti, trans-isključivom radikalnom feminizmu, seksualnom radu te antikapitalističkim potencijalima kvirnosti. Nove epizode možete pratiti na Kanalu Ri, a dosad objavljene bilingvalne epizode potražite na plejlisti.
  • Lilijana Burcar 12. srpnja 2020. Zašto su feminizam i antirasizam sastavni dijelovi klasne borbe Kapital je strukturno ovisan o domestifikaciji žena i familijalizaciji socijalno-reproduktivnog rada, kao i o proizvodnji te institucionalnoj konsolidaciji konstrukata rasijaliziranog Drugog. Svođenjem feminizma i antirasističke borbe na politike identiteta, kojima je namjera režimom kvota kompenzirati stereotipni odnos prema ženama i rasijaliziranim osobama, zakrivaju se doprinosi socijalističkog feminizma kao feminističke klasne borbe za sistemsku emancipaciju sviju žena i dokidanje strukturnih nejednakosti, a izmiče iz vida i uloga rasizma u smanjivanju vrijednosti rada, osiguravanju supereksploatacije i organizacijske razjedinjenosti radničke klase te legitimaciji imperijalističke eksproprijacije i porobljavanja autohtonog stanovništva.
  • Jeremy Gong 5. srpnja 2020. Proučavanje Marxa nije za elitiste Pretpostavka da je proučavanje marksističke teorije namijenjeno samo nekolicini koja za to ima uvjete, protivna je historijskom iskustvu radnica i radnika koji su se samoobrazovali i samoosnaživali uz obilje socijalističke i marksističke literature. Vjerom u sposobnost svakoga da se uhvati ukoštac s čitanjem i obrazovanjem, te u svačije političke i organizacijske kapacitete, izbjegla se taktika vulgariziranja literature: radilo se na njezinoj dostupnosti, distribuciji i agitaciji. Čak i kada radnici i radnice nisu čitali_e knjige, pamflete i novine, bili_e su izloženi_e idejama i konceptima, uvučeni_e u sveobuhvatne strateške i političke rasprave, a ovakva visprena i kontinuirana edukacija čupala ih je iz uronjenosti u parohijalnu politiku i dominantnu ideologiju.
  • Marksističko-feministički kolektiv 2. svibnja 2020. Sedam teza o socijalnoj reprodukciji i pandemiji COVID-19 Članice Marksističko-feminističkog kolektiva iz antikapitalističke pozicije i okvira teorije socijalne reprodukcije demontiraju kapitalistički odgovor na aktualnu zdravstvenu krizu, uzimajući za polazišnu točku jedan od ključnih elemenata kapitalističkog sistema proizvodnje – rad koji proizvodi i održava život, a koji je istovremeno prva linija borbe protiv pandemije korona virusa.
  • Mislav Žitko 31. prosinca 2018. Ekonomski liberalizam u sukobu s principima demokracije Brojni zagovaratelji liberalizma i dalje sugeriraju postojanje idealtipskog kapitalističkog tržišnog društva unatoč jasnoj diskrepanciji s praksom realno postojećih kapitalizama. O definicijama i historizaciji liberalizma, pretpostavkama i račvanju njegovih struja, odnosu slobode i demokracije u kapitalizmu te liberalnom i socijalističkom guvernmentalitetu razgovarali smo s Mislavom Žitkom.
  • Ágnes Gagyi | Ágnes Kerékgyártó | Gergely Csányi 31. prosinca 2018. Socijalna reprodukcija: izvor života u kapitalizmu Kapitalistički status quo, odnosno mogućnost nastavka globalne proizvodnje i akumulacije kapitala inherentno je vezana uz oblike discipliniranja reproduktivne sfere. U periodima ekonomskih kriza kapital pojačano spušta cijenu nadnice te prebacuje troškove egzistencije na produktivni, a osobito reproduktivni rad, temeljni resurs te „historijski i analitički preduvjet kapitalističkog načina proizvodnje“.
  • Sebastian Friedrich 19. prosinca 2018. Nova klasna politika: perspektiva protiv desnih i neoliberalnih pripovijesti Uspon desnog populizma dio europske ljevice prepoznao je i kao indikator vlastite slabosti i povijesne erozije značaja. Da ljevica nema monopol na artikulaciju socijalnog pitanja nije nova lekcija. No ono što je relativno novo jest da ga je ljevica posljednjih desetljeća u sve manjoj mjeri postavljala. Ovako glasi kritička dijagnoza autora poput francuskog sociologa Didiera Eribona. Objavljivanje njemačkog prijevoda njegove sociološko-autobiografske monografije Povratak u Reims inicirao je 2016. godine opsežne rasprave unutar njemačke ljevice. Mnogi su usvojili Eribonovu dijagnozu i plediraju za povratak klasnoj politici, dok drugi upozoravaju na opasnost rehabilitacije starog klasnog redukcionizma i olakog dezavuiranja desetljeća nastojanja oko rodnih i manjinskih pitanja. Formuliran unutar tih rasprava, pojam „Nove klasne politike“ teži integraciji klasnog i „identitetskih“ pitanja kao temelja obnove integrativne lijeve politike, koja se mora suprotstavljati i desnim i neoliberalnim narativima. Pročitajte prijevod teksta Sebastiana Friedricha.
  • Clara Zetkin 31. prosinca 2017. Ženski rad i sindikalne organizacije Marksistička teoretičarka i revolucionarka Clara Zetkin uređivala je Die Gleichheit, časopis za žene Socijaldemokratske partije Njemačke, od 1892. pa sve do 1917. kada je smijenjena od strane reformističkog vodstva. Osim što je historijsko-materijalističkim tumačenjem socijalne i ekonomske podređenosti žena politički mobilizirao mnoge radnice, časopis je odigrao i važnu ulogu u oblikovanju partijskih i sindikalnih politika vezanih uz tzv. žensko pitanje. Donosimo tekst iz 1893. u kojem Zetkin ukazuje na posljedice povećane prisutnosti sindikalno neorganizirane ženske radne snage u kapitalizmu te partijske i sindikalne drugove oštro upozorava na važnost koju radnice kao nezaobilazne suborkinje u klasnoj borbi imaju za trajnost revolucije. Prijevod ovog teksta nastao je kao završni rad Barbare Šarić u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 15/16, uz mentorstvo Andreje Gregorine.
  • Marx Memorial Library 31. prosinca 2017. Možemo li biti otuđeni iako volimo dućane? Kapitalizam ne možemo ograničiti na polje ekonomije; on oblikuje životne uvjete i iskustva ljudi, njihova shvaćanja i vjerovanja, jednako kao što su i ljudi u stanju djelovanjem mijenjati svoju prirodu i suprotstaviti se nedostatku kontrole nad vlastitim životima. Osoblje Marx Memorial Library ukratko predstavlja koncepte alijenacije i fetišizma robe te ističe aktualnost i značaj kolektivnog djelovanja u borbi za društvo u kojem ljudske želje više neće biti predmetom kapitalističkog diktata.

Slobodni Filozofski je član Mreže emancipacije E-net koju čine:

  • Udruga za promicanje medijskog pluralizma 808
  • CroL - Udruga za medijski aktivizam
  • Dom kulture Zagreb, neprofitna udruga
  • Udruga za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije "Lupiga – svijet kroz obične oči"
  • Mreža antifašistkinja Zagreba, udruga
  • "Prosvjeta" Časopis za kulturna i društvena pitanja
  • Udruga za razvoj medijske i građanske kulture mladih "Radio student"
  • Udruga za promicanje civilnog društva, medijske kulture i razmjene informacija – TRIS
  • Zarez – udruga za pitanja kulture, medija i društva

Slobodni Filozofski financijski podupire:

  • Agencija za elektroničke medije (AEM) Agencija za elektroničke medije (AEM)
  • Hrvatski Audiovizualni Centar (HAVC) Hrvatski audiovizualni Centar
  • Grad Zagreb Grad Zagreb