Iz medija – 1. dan preuzimanja Filozofskog fakulteta: 20. travnja

Počelo je, počelo…
“Studenti krenuli u zauzimanje fakulteta”

“Studenti danas preuzimaju vlast nad Filozofskim fakultetom, a dekan im na Copacabani”
“‘Ne nasjedajte na njihove proglase!’, poručuje u vlastitom proglasu Boras ponavljajući da je ‘preuzimanje kontrole nad faksom’ ili ‘bojkotiranje nastave’ neetično, protuzakonito i nedemokratsko. Nije morao čekati dugo na odgovor.”

Točno u podne…
“Blokada za besplatno obrazovanje” (plus video)

U potrazi za besplatnim školovanjem…
“Studenti Filozofskog fakulteta blokirali nastavu tražeći besplatno školovanje” (plus video)

Profesore, oprostite na smetnji…
“Poništili ispite zbog blokade Filozofskog” (plus video)
DEMANTIJ: Dio članka koji kaže kako je skupina prosvjednika “u trenutku dok je 20-ak studenata pisalo završni ispit iz engleskog jezika, (…) upala unutra i natjerala profesoricu da poništi ispit.” nije točna. U pitanju je, naime, bio kolokvij, a ne završni ispit iz engleskoga jezika.

Započela studentska borba za besplatno školstvo…
“Studenti preuzeli Filozofski fakultet”
“U užurbanoj atmosferi, uzbuđeni, ali ipak dobro organizirani studenti, uz zvižduke, skandiranje i pljeskanje obilazili su kat po kat ustanove. Od učionice do učionice, »pobunjenicima« su se pridruživale brojne kolege, te je studentska kolona rasla poput snježne lavine, da bi na kraju brojila više stotina ljudi.”

“Studenti blokirali nastavu na Filozofskom” (plus video)
“To je neposredna demokracija, zahtijevamo ukidanje svih oblika uvedenog naplaćivanja visokog obrazovanja – rekao je jedan od organizatora, koji se nije htio predstaviti jer, kako kaže, ne želi personalizirati prosvjed.”

“Studenti blokirali fakultet”
“Na mjesto događanja došao je i Vilim Ribić, dopredsjednik Matice sindikata hrvatskih javnih službi. ‘Stavovi studenata su od riječi do riječi i naši stavova. Za jednu naciju je smrt da se obrazovanje čini nedostupnim svim društvenim slojevima.’ “

Znanje nije roba!
“Uspjesna blokada Filozofskog fakulteta u Zagrebu”
“Svakako je nazanimljivije to da je blokada osmišljena kao otvoreni proces koji će sve odluke donositi neposredno demokratski – dakle, bez vođa i predstavnika već su svi pozvani na javne plenume koji su mjesto diskusije i donošenja odluka o daljnjem tijeku blokade, ali i smjera u kojem će ići.”

“Studenti blokirali fakultet, traze besplatno školovanje” (plus video)

“Ne želimo mrvice, gladni smo znanja” (plus video)
“Ako se odluče na nastavak, prema ‘skripti’ koju su dijelili, sutra će vježbati jogu i slušati predavanja o aktivizmu, hladnom ratu i tranziciji i demokraciji.”

“Prosvjed studenata”
“U 20 sati počeo je za medije zatvoreni studentski sastanak na kojemu će razmotriti kakve je rekacije imao prosvjed te odlučiti o daljnjim akcijama. O tome će javnost izvijestiti ujutro.”

“Školarine neka plaćaju oni koji padaju godinu” (plus video)
“U Hrvatskoj oko 55 posto studenata plaća školarinu, a tek 8 posto ih uspije ostvariti subvencionirani smještaj u studentskim domovima. Cijena stanovanja, hrane, udžbenika i života u mjestu u kojem ne živi obitelj ogromni su, stoga ne čudi podatak da dijete čija obitelj zarađauje manje od 2000 kuna mjesečno ima već u startu točno tri puta manju šansu za dolazak na studij od školskog kolege čiji roditelji zarađuju više od 10.000 kuna.”

Prva noc na Filozofskom
“Nastavlja se blokada: Studenti će prenoćiti na Filozofskom fakultetu”
“Gromoglasan pljesak prolomio se velikom dvoranom Filozofskog fakulteta. Stotine studenata došle su podržati blokadu fakulteta. (…) Resorno ministarstvo i ministar o svemu šute. Rekli su samo da se blokada fakulteta i zahtjevi studenata njih ne tiču.”

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve