GATS i pravo na obrazovanje

U sklopu alternativnog programa koji se za vrijeme blokade na Filozofskom fakultetu održava umjesto redovne nastave, u petak ste imali prilike sudjelovati na tribini na kojoj se raspravljalo o GATS-u, odnosno Općem sporazumu o trgovini uslugama. GATS je bitan sporazum Svjetske trgovinske organizacije koji potpisuju sve članice te organizacije a kojim se regulira trgovina u uslužnim sektorima, u koje spada i obrazovanje.

Za one koji nisu imali prilike prisustvovati tribini a interesira ih tema, ovdje možete preuzeti prijevod petog poglavlja knjige “Global Neoliberalism and Education and Its Consequences” (ur. D. Hill i R. Kumar), naslovljenog Trgovina ljudskim pravima? Opći sporazum o trgovini uslugama i obrazovanje: pravna perspektiva. U ovom tekstu, autor Pierrick Devidal uspoređuje pravne temelje GATS-a i prava na obrazovanje, koje je regulirano Općom deklaracijom o ljudskim pravima, te pokušava procijeniti koji bi mogli biti učinci GATS-a na razvoj obrazovanja ukoliko se obrazovni sektor ne izostavi iz opsega tog ugovora.

“Pravo na obrazovanje”, piše Devidal, “jedno je od najvažniji prava ‘druge generacije’ ljudskih prava. Ono predstavlja esencijalni uvjet punome uživanju svakog drugog ekonomskog, socijalnog, kulturnog ali i građanskog i političkog prava.”

Premda se pravo na obrazovanje temelji na načelu nediskriminacije, ono nije pravo koje se može samo uživati, jer postoje prepreke koje nekim skupinama onemogućuju, ili smanjuju mogućnost, da ostvare svoje pravo na obrazovanje. Zato je bitna uloga države u otklanjanju takvih prepreka kroz mjere pozitivne diskriminacije, kojima se ide za tim da se izjednači položaj onih manje povlaštenih. No, vezana GATS-om koji ide za sve većom deregulacijom trgovine, država gubi mogućnosti i moć da nametne regulativu čime gubi mogućnost da zaštiti obrazovni sustav, i svoje građane, od tržišnih težnji koje za krajnji cilj nemaju dobrobit građana, već trgovine.

Preuzmite cijeli tekst.

Vezani članci

  • 30. svibnja 2020. Ne osuđujmo ustanke protiv umorstava koje vrši policija Ustanak potaknut umorstvom Georgea Floyda, crnog muškarca iz Minneapolisa kojega je usred bijela dana ugušio bijeli policijski službenik Derek Chauvin širi se Sjedinjenim Američkim Državama, dok srednjostrujaškim medijima predvidljivo odzvanja refren o uništavanju privatnog vlasništva o kojem opetovano slušamo kada jednosmjerno nasilje odozgo dobije svoj odgovor odozdo. Površnom zgražanju nad pustošenjem i pljačkom tijekom pobune treba suprotstaviti podsjetnik na postojane mehanizme strukturnog rasizma te sistemske dimenzije pljački i opresija koje se provode nad radnom većinom, a posebice nad crnim pripadnicima i pripadnicama radničke klase.
  • 24. svibnja 2020. Jeff Bezos ne bi trebao biti milijarder, a kamoli bilijunaš „Prema određenim izvješćima, Jeff Bezos je na dobrom putu da postane prvi svjetski bilijunaš, što predstavlja grotesknu optužnicu protiv našeg društva, a jedini način da ga promijenimo jest da organiziramo radnice i radnike Amazona kako bi povratili natrag ogromnu moć i bogatstvo koje zgrće Bezos.“
  • 24. svibnja 2020. Izjava o Covidu-19 s prvog sastanka Globalne ekosocijalističke mreže „Aktivisti i aktivistkinje s četiri kontinenta planiraju aktivnosti, biraju upravljački odbor i pozivaju na solidarnost sa svim radnicama i radnicima koji riskiraju vlastite živote za sve nas.“
  • 24. svibnja 2020. Okolišna perspektiva ljudske povijesti "Budući da je, prema zakonu entropije, energija potrošna i ne možemo je reciklirati, svaki dan moramo iznova vaditi sirovine i goriva iz zemlje za potrebe ekonomije. U određenoj mjeri recikliramo materijale poput aluminija i bakra, ali ne previše. Čak bi i ekonomija nulte stope rasta nužno došla do granica mogućnosti vađenja nafte, ugljena, bakra, boksita, željezne rudače, ekstrakcije plina hidrauličkim frakturiranjem, itd. Dakle, ekonomija nije cirkularna, nego jednosmjerna i vodi ka entropiji – rasipanju sirovina i energije."
  • 17. svibnja 2020. Sustav učenja na daljinu u Španjolskoj zapostavlja djecu iz radničke klase Prelaskom na online edukaciju od doma tijekom karantene, radnička klasa u Španjolskoj ostala je lišena niza socijalno-reproduktivnih funkcija koje osigurava cjelovito besplatno javno obrazovanje, a djeca iz radničkih obitelji prepuštena modelu izvođenja nastave kojemu njihovi roditelji ne mogu parirati adekvatnim vremenskim, financijskim i tehnološkim kapacitetima.
  • 14. svibnja 2020. „Progresivni kapitalizam“ je neostvariv Socijaldemokratske reformske intervencije temeljene na regulaciji i antitrustovskim politikama, koje zaziva ekonomist Joseph Stiglitz u svojoj novoj knjizi People, Power and Profits: Progressive Capitalism for an Age of Discontent, počivaju na manjkavoj srednjostrujaškoj pretpostavci o idealiziranom kompetitivnom tržišnom modelu i zadržavaju se u okvirima kapitalističkog realizma.
  • 11. svibnja 2020. Kriza korona virusa ubrzava stvaranje tehnoloških monopola Specifični uvjeti pandemije Covida-19 i popratno kreativno uništenje slabijih kapitalističkih aktera pospješuju postojeći trend tržišne koncentracije, osobito u polju velikih tehnoloških kompanija, čija vrijednost dionica raste proporcionalno jačanju njihove tržišne moći. Ljevica bi trebala odgovoriti nastojanjima da se monopole podvrgne demokratskom narodnom nadzoru, kao i radničkim organiziranjem unutar samih korporacija.
  • 2. svibnja 2020. Sedam teza o socijalnoj reprodukciji i pandemiji Covida-19 Članice Marksističko-feminističkog kolektiva iz antikapitalističke pozicije i okvira teorije socijalne reprodukcije demontiraju kapitalistički odgovor na aktualnu zdravstvenu krizu, uzimajući za polazišnu točku jedan od ključnih elemenata kapitalističkog sistema proizvodnje – rad koji proizvodi i održava život, a koji je istovremeno prva linija borbe protiv pandemije korona virusa.
  • 24. travnja 2020. O nastanku ekonomije kao nauke Propitujući koncept linearnog razvoja heterogenih diskursa u homogenu disciplinu, autorica ukazuje na transformaciju znanja koje je bilo tek popratna refleksija trgovaca o djelatnosti razmjene u njezinu specifičnu, instrumentalnu analizu, i predstavlja dva heterogena ekonomska diskursa, merkantilizam i tzv. školu fiziokrata, koji prethode klasičnoj političkoj ekonomiji, i na historijski specifične načine adresiraju pitanja razmjene odnosno ekonomskog rasta.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve