IZJAVA ZA MEDIJE 21. travnja 2009. – 2. dan blokade

Potrebno je, čini se, neke stvari ponavljati uvijek iznova da bi se probile kroz buku medijskih distorzija i falsifikacija. Prva se tiče rasprostranjene teze o manjinskoj „gerilskoj organizaciji“ koja navodno stoji iza ove akcije. Ponavljamo još jednom da takva organizacija ne postoji. U provedbi blokade nastave jučer je aktivno sudjelovalo bar tisuću studenata. Svatko tko se jučer zatekao na Fakultetu o tome može posvjedočiti. Odluka o nastavku blokade demokratski je izglasana sinoć na plenumu nakon otvorene rasprave. Unatoč kasnom terminu održavanja, na plenumu je, sve do svršetka u 23 sata, sudjelovalo više od 500 studenata, u potpuno ispunjenoj dvorani. Ako se tome dodaju dosad javno iznesene izjave podrške određenog broja profesora, od kojih neki i aktivno sudjeluju u izvedbi našega alternativnog edukativnog programa, pa i izjave podrške cijelih odsjeka, poput Odsjeka za filozofiju, teza o marginalnoj grupici samovoljnih avanturista pokazuje se potpuno neodrživom.

Druga se stvar tiče pitanja tobožnje nerazumljivosti ili nesuvislosti zahtjeva za besplatnim obrazovanjem za sve. Različite instance, od Sveučilišta, preko uprave Fakulteta do nekih predstavnika medija ujedinjeni su u deklariranom nerazumijevanju jednostavne sintagme na hrvatskome jeziku. Ako otklonimo vrlo nevjerojatnu mogućnost da vlastitim materinjim jezikom ne vladaju, ostaje zaključak da nam svojim izjavama nerazumijevanja sugeriraju kako bi zahtjev za besplatnim obrazovanjem bilo nužno formulirati u birokratskom žargonu pravnika i administratora da bi istima bio razumljiv i suvisao. Bili oni toga svjesni ili ne, time impliciraju da su samo pravnici kvalificirani artikulirati suvisle političke zahtjeve, što je besmislica čiju očitost, nadamo se, nije potrebno posebno dokazivati. Svrhu te igre, međutim, nije teško prozreti: ona predstavlja pokušaj da se nadležnost za proizvodnju društveno relevantnih i “kompetentnih” političkih stavova prešutno suzi na vrlo usku elitu birokratskih stručnjaka. Politički zahtjevi su, međutim, po definiciji, zahtjevi koji se tiču pitanja od važnosti za društvo u cjelini. Fundamentalni smisao demokracije leži upravo u tome da artikulaciju političkih zahtjeva dopušta svim građanima. Ako ih nadležne instance odbijaju razumjeti, neka se zapitaju kakvo svjedočanstvo o vlastitoj naravi time polažu javnosti.

Prvi dan blokade nastave protekao je po planu, disciplinirano i bez incidenata, uz veliku podršku studenata te iznimnu posjećenost predavanja i tribina u sklopu alternativnog edukativnog programa.

Studentski zbor Filozofskog fakulteta objavio je jučer podršku cilju naše akcije.

Pozivamo sve studente drugih fakulteta, profesore i ostale građane na solidarnost u obrani prava na besplatno obrazovanje kao važnoga aspekta šire borbe za socijalnu jednakost. Studenti se ne bore samo za svoja prava, nego za obranu interesa društva u cjelini. Vrijeme je da nam se i drugi u tome pridruže.

Vezani članci

  • 4. svibnja 2019. Neoliberalizam, migrantkinje i komodifikacija brige Statistički podaci jasno ukazuju da je europsko tržište rada strogo rodno i rasno uvjetovano. Istovremeno s rastom nezaposlenosti među muškarcima, ona je među ženama u padu. Međutim, ovi naizgled suprotni učinci krize ne ukazuju na privilegirani položaj radnica, već na proces ubrzane feminizacije migracija, kao rezultat porasta potražnje za radnom snagom u tradicionalno „ženskim“ poljima kućanskog rada i rada brige. Autorica objašnjava što nam sudbina migrantkinja može reći o sve lošijem položaju radništva u cjelini. Sara R. Farris održat će 7. svibnja u 19h u kinu Europa predavanje pod naslovom „U ime ženskih prava: uspon femonacionalizma“, u sklopu ovogodišnjeg 12. Subversive festivala.
  • 31. prosinca 2018. Institucionalni patrijarhat kao zakonitost kapitalizma Donosimo kratak pregled knjige „Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe,“ autorice Lilijane Burcar, koja uskoro izlazi i u hrvatskom prijevodu. Razmatrajući niz tema, od pojma patrijarhata, uloge i strukture obitelji te statusa žena u društvu, do analize institucionalnih mjera koje uokviruju reproduktivnu sferu, Burcar naglašava da su odnosi moći unutar obitelji i društva uvjetovani materijalnom podlogom na kojoj se društvo temelji i poručuje da je „institucionalni patrijarhat jedna od središnjih operativnih zakonitosti kapitalističkog sistema“.
  • 31. prosinca 2018. Bogdan Jerković: nekoliko crtica o sistemskom brisanju Slabljenje društvenog značaja kreativnih umjetničkih disciplina velikim je dijelom posljedica njihove hermetičnosti koju, u svijetu kazališne proizvodnje, možemo pripisati konzervativnom karakteru tzv. kazališne aristokracije. O svrsi kazališnog stvaralaštva te njegovu političkom i radikalno-demokratskom potencijalu, pročitajte u tekstu Gorana Pavlića koji problematizira sistemski (akademski i politički) zaborav Bogdana Jerkovića, avangardnog zagrebačkog kazališnog redatelja i ljevičara, čija se karijera od 1946. godine bazirala na pokušaju deelitizacije vlastite struke i kreiranja društveno angažiranog teatra, odnosno približavanja kazališne umjetnosti radničkoj klasi.
  • 31. prosinca 2018. Ekonomski liberalizam u sukobu s principima demokracije Brojni zagovaratelji liberalizma i dalje sugeriraju postojanje idealtipskog kapitalističkog tržišnog društva unatoč jasnoj diskrepanciji s praksom realno postojećih kapitalizama. O definicijama i historizaciji liberalizma, pretpostavkama i račvanju njegovih struja, odnosu slobode i demokracije u kapitalizmu te liberalnom i socijalističkom guvernmentalitetu razgovarali smo s Mislavom Žitkom.
  • 31. prosinca 2018. Noć i magla: Bio/nekropolitika koncentracijskih logora i strategije njihova filmskog uprizorenja Kolektivna sjećanja na traumatična iskustva holokausta nastavljaju, i više od 70 godina nakon oslobođenja zadnjih preživjelih zatvorenika_ica iz koncentracijskih logora, prizivati snažne emotivne reakcije i etičko-moralna propitivanja uloge pojedinca u modernom industrijskom dobu. No, istovremeno je ozbiljno zanemaren političko-ekonomski pristup koji bi nam pomogao shvatiti puni kontekst u kojemu nastaju genocidne politike, poput nacističkog projekta uoči i tijekom Drugog svjetskog rata. Koristeći primjere iz tzv. kinematografije holokausta autor teksta oživljava već djelomično zaboravljenu tezu prema kojoj holokaust nije tek neponovljiva anomalija, nego sasvim logična posljedica razvoja suvremenog kapitalističkog sustava.
  • 31. prosinca 2018. Transfobija i ljevica Za kapitalističke države u posljednje je vrijeme karakterističan uspon ultrakonzervativnih pokreta koji, u skladu s neoliberalnom ekonomskom logikom izvlačenja profita iz reproduktivne sfere, naglasak stavljaju na tradicionalne oblike obitelji i teže održavanju jasnih rodno-spolnih kategorija. Lijeva bi borba stoga neminovno trebala uključivati i borbu onih koji odstupaju od heteropatrijarhalne norme. O problemu transfobije na ljevici pročitajte u tekstu Mie i Line Gonan.
  • 31. prosinca 2018. Ne svatko za sebe, nego svi zajedno – Organiziranje na radnom mjestu: zašto i kako? Današnjem duboko prekariziranom radništvu prijeko su potrebne snažne sindikalne strukture. No, one mogu biti uspostavljene samo kroz dugoročno organiziranje na terenu. Donosimo prijevod teksta skupine istraživača iz kranjskog Centra za društveno istraživanje – kratke upute za sindikalne organizatore i one koji se tako osjećaju.
  • 31. prosinca 2018. Le citoyen de souche* U tekstu o političkim pravima pojedinaca u građanskom društvu, Stefan Aleksić tvrdi da je model ograničenog državljanstva na ograničeno vrijeme, kojeg predlaže ekonomist Branko Milanović kao način dugoročnog adresiranja globalnih migracija, savršen za izgradnju administrativne arhitekture koja će migrante_ice ekonomski instrumentalizirati, a istovremeno odstraniti njihov politički kapacitet, zadovoljivši pritom potrebu za jeftinom radnom snagom, karakterističnu za proces akumulacije kapitala.
  • 31. prosinca 2018. Umjetnost ne može biti svedena na društvenu funkciju U neoliberalnom svijetu u kojem dominira umjetnost neosjetljiva na vlastite uvjete proizvodnje, nužno je uvidjeti da kultura, u koju su lijeve snage uglavnom stjerane, ne može biti surogat za političko-ekonomske promjene. Donosimo vam intervju u kojem Miklavž Komelj govori o politizaciji i transformativnim potencijalima umjetnosti, nadrealističkom pokretu, partizanskom umjetničkom stvaralaštvu, problemu svođenja umjetnosti na njenu deklarativnu intenciju te položaju umjetnosti u procesu restauracije kapitalizma u Jugoslaviji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve