Izvještaj sa 4. plenuma, 23. travnja 2009.

Na plenumu održanom u četvrtak, 23.4.2009., raspravljalo se o jedanaest točaka dnevnog reda te su većinskim glasovanjem izglasane daljnje akcije u sklopu blokade Filozofskog fakulteta. Na plenumu je sudjelovalo blizu osam stotina ljudi.

Plenum je izglasao da se blokada Fakulteta nastavlja i sutra.

Kolegama i kolegicama iz Pravokutnika (pravokutnik.net) odobreno je fotografiranje. Prijedlog snimanja radio-drame prihvaćen je, uz uvjet autorizacije prije emitiranja.

Plenum prihvaća molbu moderatora da se nakon pola sata rasprave o nekoj točki glasa o tome želi li plenum nastaviti raspravu ili ne. Ako da, nastavlja se; ako ne – saziva se naknadni plenum, tribina, kružok ili radionica za tu temu.

Moderatori ponavljaju kako svi svoje prijedloge za raspravu mogu zapisati na papir i putem redara u dvorani poslati do moderatora.

Objavljuje se vijest o preuzimanju Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i priključenju Inicijativi studenata iz Splita. Iz Rijeke dolazi obavijest kako je Akademija likovnih umjetnosti u blokadi.

Plenum je oduševljeno popratio potragu za ministrom (projekcija filma „Gdje je nestao ministar“).

Obavješćuje se plenum o mnogobrojnim potporama organizacija i udruga, te potpori FFZG-u od strane kolegâ iz Finske koji su također krenuli u blokadu.

Ponovno se postavlja pitanje odnosa upisnih kvota i kvalitete obrazovanja na pojedinom fakultetu. Zainteresirani za ovu temu javiti se kolegi Marku.

Plenum zahvaljuje sindikatima na potpori, doručku i financiranju Skripte. Sindikati pozivaju na podršku i priključenje štrajku kad ga jednom pokrenu. G. Ribić poziva na koordinaciju i zajednički pristup odnosima s Vladom RH.

Što se tiče postavljenog pitanja o menzi na Filozofskom, zaključeno je kako to nije pitanje za ovaj plenum te se predlaže posebna diskusija oko toga.

Mole se zainteresirani da izvještaje i prikaze događanja i aktivnosti na fakultetu tijekom blokade, uključujući slike, šalju na mail bloga: slobodnifilozofski[at]googlemail.com.

Što se tiče neslužbenog poziva na razgovor s Ministarstvom, stav je plenuma da ne idemo ni na kakve pregovore, ne tražimo nikakve pregovore; zahtjev je dovoljno jednostavan i jasan. Ne odgovaramo na neslužbene, poluslužbene i slične pozive ni prijedloge. Podsjeća se na stav plenuma da nema tradicionalnih pregovarača ni pregovaranja.

U prostorijama A-118 i A-119 može se i tijekom dana spavati u bilo koje vrijeme.

Plenum naglašava da se ujutro u 6h treba očistiti fakultet.

Sutra u 9h svi zainteresirani mogu doći raditi na peticiji, mjesto sastanka – aula.

Izabrani su sutrašnji glasnogovornici i moderatori.

Plenum zaključen u 21:45h.

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.