Izjava za medije uz mini akciju “I mi bismo slavili!” 3. studenog

Povodom predstojećeg Međunarodnog dana borbe protiv komercijalizacije školstva 5. studenog, podsjećamo javnost na stanje u visokom obrazovanju u Hrvatskoj. Najavljeni novi Zakon o visokom obrazovanju i dalje se ne nazire, a ono malo informacija što kruži kuloarima ne daje naslutiti nikakve promjene nabolje u odnosu na dosadašnja iskustva. Povjerenstvo za izradu Zakona od trenutka osnivanja 29. svibnja sastalo se svega dva puta. Jedini pritom proizveden zaključak onaj je o prešutnom samoukinuću: pod izlikom da je u skupini od dvadesetak ljudi nemoguće “kvalitetno raditi”, Povjerenstvo je svoj mandat de facto prepustilo užoj skupini stručnjaka unutar Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i time se odreklo prava na minimum demokratske participacije. Nadmene deklaracije o otvorenosti i mogućnosti participacije zainteresirane javnosti time su svedene na mjeru promidžbene geste koja se opoziva istoga trenutka kada se kamere gase. Ono što stupa na njezino mjesto provjerena je rutina zakulisnih manevara. Treba dodati kako činjenica da se opoziv i ovakvog, fingiranog minimuma demokratske kontrole pravda radnom efikasnošću razotkriva samu retoriku “efikasnosti” kao instrument čija je svrha pravdati isključenje mogućnosti neželjena uplitanja šire zainteresirane javnosti u procese odlučivanja o stvarima od općeg interesa.

Ako se na trenutak deklariranu efikasnost ipak uzme zdravo za gotovo i mjeri njenim vlastitim mjerilima, dolazimo do zaključka da su probrani stručnjaci Ministarstva zasad efikasni samo u šutnji i ravnodušnosti spram zahtjeva koji su im od strane javnosti upućeni. To nažalost ne predstavlja iznimku ili nehotičan propust, nego je dio uobičajenih strategija “komunikacije” mjerodavnih. Jedino što su spremni komunicirati jest vlastito odbijanje svake komunikacije s javnošću. Indiferentnost i šutnja spram zahtjevâ koji su im upućeni idu ruku pod ruku s ušutkivanjem onih koji se ipak u ime javnosti obraćaju. Farsa s prešutnim samoopozivom Povjerenstva, pod izgovorom tobožnje nužne neefikasnosti radnih skupina koje obuhvaćaju veći broj sudionika od užeg kruga probranih zaposlenika Ministarstva, predstavlja samo zadnji čin u priči o kroničnom demokratskom deficitu rada nominalno javnih ustanova.

Ponavljamo još jednom da efikasnost ne može biti izgovor za opoziv demokratske participacije čak ni kada bi takva “efikasnost” proizvodila rezultate – iako, ostaje pitanje: kakve rezultate i u čiju korist? A još manje smisla i plauzibilnosti imaju u situaciji u kojoj se efikasnost zaziva s isključivom svrhom da bi se pravdala vlastita šutnja i sustavno oglušivanje.

Odlučujemo se za ponovne akcije zato što i dalje odbijamo pristati na takvo stanje stvari! Situacija u kojoj su službena studentska predstavnička tijela ili inertna ili korumpirana, a nadležni koriste svaku priliku da smanje mogućnost utjecaja i uže stručne i šire javnosti u procese odlučivanja o pitanjima od općeg interesa obvezuje nas na preuzimanje odgovornosti i aktivno djelovanje.

O daljnjim načinima djelovanja odlučit će razvoj stvari. Izvjesno je, međutim, da ćemo djelovati i ubuduće. Odbijamo šutnju, ali i rezignaciju pred šutnjom nadležnih. Pravo na besplatno obrazovanje stvar je od općeg interesa. Ono obvezuje i nas i vas u jednakoj mjeri. Pristati na demokraciju znači i prihvatiti vlastitu odgovornost u njegovoj obrani.

Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Vezani članci

  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve