Materijali za večerašnju raspravu na plenumu o nacrtu Zakona o sveučilištima

Plenum je sinoć poslao svim studentima i profesorima Filozofskog fakulteta nacrt novog Zakona o Sveučilištima uz poziv da se uključe u raspravu o zakonu i promjenama koje on predlaže uvesti. Prilažemo nacrt zakona kao i komparativnu analizu dijelova postojećeg i predloženog zakona kako bi se svi mogli uključiti. Rasprava o predloženom zakonu i ovim izmjenama bit će jedna od točaka večerašnjeg plenuma pa vas pozivamo da nam se na njemu pridružite.

Poštovane profesorice i profesori, studentice i studenti i ostali članovi akademske zajednice,

na sjednici Fakultetskog vijeća 22. travnja profesorice i profesori su zajedno sa studentima uputili zahtjev Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa kojim traže da se “svi zakoni koji se odnose na znanost i visoko obrazovanje prije upućivanja u saborsku proceduru daju na očitovanje svim znanstvenim i visokoobrazovnim institucijama”. Budući da studenti već neko vrijeme posjeduju radnu verziju novog Zakona o sveučilištima koji bi mogao donijeti brojne izmjene od velikog značaja za cjelokupnu akademsku zajednicu (a koje joj još ni na koji način nisu obznanjene), osjećamo se pozvanima sami otvoriti javnu raspravu i obavijestiti sve one koji bi trebali biti zainteresirani o sadržaju tih izmjena. Premda je riječ o radnoj verziji Zakona, iz priloženog ćete moći vidjeti da je Zakon itekako razrađen te da je smjer u kojem on ide poprilično jasan i definiran, te da o njemu može ovisiti sudbina studenata, profesora, odnosno cjelokupnog Sveučilišta koje, ponavljamo, s takvim izmjenama još nije upoznato ni na načelnoj razini.

Novim zakonom dolazi do bitnih izmjena po pitanju autonomije sveučilišta (pogotovo uvođenjem novog sastava tijela Sveučilišnog vijeća koje bi trebalo preuzeti velik dio ovlasti Senata, a u kojem bi prema Zakonu trebalo sjediti 7 članova, od kojih čak 3 bira Ministarstvo, 3 Senat, a jednog rektor kojeg prema novom Zakonu izabire to isto Vijeće), financiranja sveučilišta (uvođenje tzv. “razvojnog proračuna” koji obuhvaća do 20 % ukupnog proračuna, a koji se dodjeljuje po “kvalitativnim i kvantitativnim indikatorima rada svakog pojedinog sveučilišta” čije kriterije određuje Vlada RH po mišljenju Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje) te po pitanju preustroja sveučilišta (odnosno, novi Zakon bi omogućio “cijepanje” Sveučilišta, možda čak i bez nužnog pristanka Sveučilišta).

Očito je da ovakve izmjene imaju dalekosežne posljedice, stoga Vam dolje u tekstu šaljemo radnu verziju Zakona, a ujedno smo napravili i komparativnu analizu dijelova Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te Zakona o sveučilištima koji bi trebao zamijeniti navedene dijelove Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

Stoga pozivamo sve profesore da se uključe u razmatranje ovoga nacrta Zakona i posljedica svih izmjena koje bi on mogao donijeti. Bojimo se da nemamo previše vremena jer, sudeći po izjavama ministra Fuchsa, prijedlog Zakona o sveučilištima mogao bi ući u saborsku proceduru u siječnju ili veljači naredne godine.

Plenum FFZG-a

p.s. Ovdje možete preuzeti nacrt zakona te našu komparativnu analizu dijelova postojećeg i predloženog zakona.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve