O stanju na njemačkim sveučilištima

Dok Austrijanci ulaze u četvrti tjedan blokade (sve je počelo 20. studenog na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču), njemačke kolegice i kolege polako, ali sigurno blokiraju sveučilišta diljem zemlje, počevši 3. studenoga. Donosimo tekst kolegice plenumašice o stanju na blokiranim njemačkim sveučilištima i onima koji će to tek postati. Naime, broj blokiranih njemačkih visokoškolskih ustanova (sveučilišta, fakulteta i viših škola) se naglo povećao od trenutka pisanja ovoga teksta. Dok ovo stavljamo na SlobFil.com, u Njemačkoj je blokirano oko 20 fakulteta.

U utorak, 3. studenoga, studenti Sveučilišta u Heidelbergu zaposjeli su predavaonicu 14 središnjeg nastavnog kompleksa u staroj gradskoj jezgri. Dvjestotinjak studenata ovim je činom željelo izraziti potporu austrijskim kolegama koji već treći tjedan blokiraju predavaonice u devet gradova širom zemlje. Prije same akcije heidelberški su se studenti organizirali putem servisa Twitter, a protestu se uskoro na sličan način pridružilo još šest lokalnih podružnica njemačke inicijative Bildungsstreik, koje su u matičnim gradovima inicirale zauzimanje pojedinačnih predavaonica ili čak čitavih zgrada u posjedu fakultetâ. Osim Heidelberga, akcije su poduzeli studenti Sveučilišta u Münsteru, Akademije primjenjenih umjetnosti u Münchenu, Filozofskog fakulteta u Marburgu, Sveučilišta u Potsdamu i Tübingenu te triju visokih škola u Darmstadtu.

Jučer su i studenti dvaju manjih njemačkih sveučilišta odlučili slijediti primjer kolega u većim sveučilišnim centrima. Studenti Sveučilišta u Greifswaldu su ponosno priopćili kako, iako nemaju blokadu, imaju vlastiti Audimax jer su po prvi put u nekoj od predavaonica održali tribinu »neodređenog trajanja«. Hochschule Niederrhein također javlja o zauzimanju dvorane i održavanju alternativnog programa za 250 studenata uz potporu nekolicine profesora.

Na većini zahvaćenih fakulteta i sveučilišta profesori su manje ili više otvoreno stali uz mlađe kolege, dok u Münchenu i Heidelbergu postoji i donekle postojano razumijevanje Uprave. Rektorat heidelberškog sveučilišta navodno je odlučio tolerirati ovakav oblik prosvjeda te je tijekom čitavog proteklog tjedna dopušteno organiziranje alternativnog programa. U Münchenu pak blokada Akademije nije ni bila u planu, već je spontano generirana iz povorke solidarnosti za austrijske studente. Okupljeni su na poziv studentskog predstavništva pri Akademiji krenuli prema jednoj od predavaonica i zauzeli je. Osim načelno pozitivnog stava naspram studenata, uskoro su pojedini predavači – voditelji Akademijinih radionica – osigurali i aktivnu potporu. U međuvremenu su uspostavljene brojne radne grupe, dok plenum svake večeri okuplja i do tristo članova. U dnevnim smjenama blokadu čuva nekoliko desetaka studenata, a krajem tjedna počela je djelovati i mala javna kuhinja.

Nažalost, uz tek nekoliko primjera kada zauzeti prostor sveučilišta doista djeluju kao otvorena kreativna radionica, njemački se jesenski prosvjedi svjesno i namjerno slamaju represijom baš na prostoru koji se predstavlja autonomnim. Kao primjer, već drugog dana po zauzimanju središnje predavaonice Sveučilišta u Münsteru rektorica Nelles zatražila je hitnu evakuaciju zgrade. Kako studenti nisu pristali suspendirati blokadu, protiv njih su na mjestu podnesene kaznene prijave kojima ih se tereti za grubo kršenje kućnog reda. Narednog jutra u 6 sati policija je upala na prostor Sveučilišta i ispraznila dvoranu u kojoj je tijekom noćnog dežurstva spavalo 50-ak osoba. Iste su večeri studenti organizirali mirni prosvjed i uputili priopćenje u kojem ističu kako ih potez Uprave nije obeshrabrio te ne žele odustati od plenuma u subotu i nedjelju. Za ponedjeljak su najavili okupljanje u središtu grada i zajednički mimohod prema zgradi Rektorata s ciljem ponovnog zauzimanja prostorija. Međutim, u ponedjeljak je Uprava sama ispraznila Rektorat do 14 sati, zaključala zgradu i onemogućila pristup. Očevici tvrde da su čak i u prilaznim ulicama oko sveučilišne jezgre uvedeni osiguranje i posebna regulacija prometa.

Sličan incident dogodio se u Marburgu, gdje je Plenum Filozofskog fakulteta 5. studenog izglasao blokadu zgrade te pozvao sve zainteresirane da sudjeluju u daljnjim akcijama i radu plenuma. Studenti su od početka blokade naglašavali kako je tim činom uspostavljen slobodan prostor za sve – prostor koji će poslužiti kao platforma za pokretanje iscrpne diskusije o stanju obrazovanja te progresivnoj komercijalizaciji, birokratizaciji i hijerarhizaciji sveučilištâ. Još tijekom prve noći na zauzetom fakultetu formirane su radne grupe te se pristupilo izradi konstruktivnih prijedloga za rješavanje postojećeg razdora između Uprave i studenata. Sljedećeg je jutra glasnogovornica Sveučilišta u Marburgu, čija je sastavnica i spomenuti Filozofski fakultet, izdala priopćenje za javnost kojim obavještava kako će Sveučilište pričekati s bilo kakvim akcijama jer »predstoji vikend te nastavni proces time nije ugrožen«. Poslijepodne istog dana u glavnu je predavaonicu u pratnji policije ušao nadležni upravitelj zgrade. Studentima je rečeno da u deset minuta imaju isprazniti dvoranu – u protivnom će policija prisilno izvršiti »čišćenje« prostorije. Mirno napuštanje dvorane studenti su kasnije pojasnili u vlastitom priopćenju, naglasivši kako su procijenili da »ni Uprava ni sami studenti ne mogu izvući dobit iz moguće eskalacije.«

Upravo o problemu sukoba unutar obrazovnih jedinica prošli se tjedan raspravljalo u Tübingenu. Tamošnji studentski aktivisti ističu potrebu organizacijskog preustroja obrazovnih institucija, čime bi se studentima omogućio veći politički utjecaj, osobito u rješavanju problema pri matičnim sveučilištima. Njemački se studenti u svojim komentarima događanja mahom žale na neprikladno zastupanje u medijima i priopćenja za javnost koja ovih dana stižu upravo od čelnika visokoškolskih institucija. Tako je predsjednica blokiranog Sveučilišta u Potsdamu u nedjelju objavila »spremnost na dijalog«, no studenti mnogo indikativnijom smatraju tvrdnju dotične Kunst da će, u skladu s funkcijom koju obnaša, zastupati studente koji ne sudjeluju u prosvjedu te im je uskraćeno pohađanje nastave, kao i činjenicu da je navedeno priopćenje plasirano pred sam početak najavljene studentske konferencije za tisak. Unatoč svemu, spomenutu je konferenciju u potsdamskom Audimaxu pratilo čak 150 osoba u dvorani te daljnjih 200 putem video-veze. Zastupnici političkih stranaka, organizacija i udruga uključivali su se u gotovo četverosatni program i javljali za riječ kako bi izrazili solidarnost sa studentima te istakli slaganje s njihovim ciljevima i metodama. U međuvremenu su studenti potsdamskog sveučilišta zatražili pomoć kolega u posjedu PRESS-iskaznice. Time žele osigurati nepristrano informiranje u slučaju policijske evakuacije i/ili pokušaja legitimacije prosvjednika u predstojećem tjednu jer novinari s važećom iskaznicom prema njemačkom zakonu imaju pravo prisustvovati policijskoj intervenciji i dokumentirati je bez cenzure.

U službenom proglasu koji je nedavno upućen javnosti, ali i nadležnima u Ministarstvu i visokoškolskim ustanovama, savezna inicijativa Bildungsstreik ostaje pri kritici obrazovne politike koja je artikulirana ranije ove godine te popularizirana kroz nacionalni tjedan akcije o kojem smo izvještavali. Iako je tada na prosvjedima širom Njemačke zabilježen odaziv od 270,000 građana, inicijativa ne vidi promjenu kursa u dominantnoj obrazovnoj politici te poziva na daljnje akcije, osobito u razdoblju od 17. studenog do 10. prosinca. Upozoravaju da će, ukoliko nadležne institucije i dalje budu ignorirale poziv na javnu raspravu, provesti masovnu blokadu Konferencije Ministarstva kulture koja bi se trebala održati početkom prosinca u Bonnu. Nasuprot politici strogih i nefleksibilnih studijskih rokova, pritiska uspješnosti i konkurentnosti, inicijativa poziva na promišljanje učenja i obrazovanja kao izbora koji sam sebe opravdava te inzistira na osnaživanju obrazovnih ustanova u smjeru zajedničkog- i samozastupanja.

» …čak i ako nam je danas oduzet prostor za slobodno djelovanje, time nije otklonjena potreba za istim. « (iz izjave za javnost, Marburg)

Alemka Kos

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.