O stanju na njemačkim sveučilištima

Dok Austrijanci ulaze u četvrti tjedan blokade (sve je počelo 20. studenog na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču), njemačke kolegice i kolege polako, ali sigurno blokiraju sveučilišta diljem zemlje, počevši 3. studenoga. Donosimo tekst kolegice plenumašice o stanju na blokiranim njemačkim sveučilištima i onima koji će to tek postati. Naime, broj blokiranih njemačkih visokoškolskih ustanova (sveučilišta, fakulteta i viših škola) se naglo povećao od trenutka pisanja ovoga teksta. Dok ovo stavljamo na SlobFil.com, u Njemačkoj je blokirano oko 20 fakulteta.

U utorak, 3. studenoga, studenti Sveučilišta u Heidelbergu zaposjeli su predavaonicu 14 središnjeg nastavnog kompleksa u staroj gradskoj jezgri. Dvjestotinjak studenata ovim je činom željelo izraziti potporu austrijskim kolegama koji već treći tjedan blokiraju predavaonice u devet gradova širom zemlje. Prije same akcije heidelberški su se studenti organizirali putem servisa Twitter, a protestu se uskoro na sličan način pridružilo još šest lokalnih podružnica njemačke inicijative Bildungsstreik, koje su u matičnim gradovima inicirale zauzimanje pojedinačnih predavaonica ili čak čitavih zgrada u posjedu fakultetâ. Osim Heidelberga, akcije su poduzeli studenti Sveučilišta u Münsteru, Akademije primjenjenih umjetnosti u Münchenu, Filozofskog fakulteta u Marburgu, Sveučilišta u Potsdamu i Tübingenu te triju visokih škola u Darmstadtu.

Jučer su i studenti dvaju manjih njemačkih sveučilišta odlučili slijediti primjer kolega u većim sveučilišnim centrima. Studenti Sveučilišta u Greifswaldu su ponosno priopćili kako, iako nemaju blokadu, imaju vlastiti Audimax jer su po prvi put u nekoj od predavaonica održali tribinu »neodređenog trajanja«. Hochschule Niederrhein također javlja o zauzimanju dvorane i održavanju alternativnog programa za 250 studenata uz potporu nekolicine profesora.

Na većini zahvaćenih fakulteta i sveučilišta profesori su manje ili više otvoreno stali uz mlađe kolege, dok u Münchenu i Heidelbergu postoji i donekle postojano razumijevanje Uprave. Rektorat heidelberškog sveučilišta navodno je odlučio tolerirati ovakav oblik prosvjeda te je tijekom čitavog proteklog tjedna dopušteno organiziranje alternativnog programa. U Münchenu pak blokada Akademije nije ni bila u planu, već je spontano generirana iz povorke solidarnosti za austrijske studente. Okupljeni su na poziv studentskog predstavništva pri Akademiji krenuli prema jednoj od predavaonica i zauzeli je. Osim načelno pozitivnog stava naspram studenata, uskoro su pojedini predavači – voditelji Akademijinih radionica – osigurali i aktivnu potporu. U međuvremenu su uspostavljene brojne radne grupe, dok plenum svake večeri okuplja i do tristo članova. U dnevnim smjenama blokadu čuva nekoliko desetaka studenata, a krajem tjedna počela je djelovati i mala javna kuhinja.

Nažalost, uz tek nekoliko primjera kada zauzeti prostor sveučilišta doista djeluju kao otvorena kreativna radionica, njemački se jesenski prosvjedi svjesno i namjerno slamaju represijom baš na prostoru koji se predstavlja autonomnim. Kao primjer, već drugog dana po zauzimanju središnje predavaonice Sveučilišta u Münsteru rektorica Nelles zatražila je hitnu evakuaciju zgrade. Kako studenti nisu pristali suspendirati blokadu, protiv njih su na mjestu podnesene kaznene prijave kojima ih se tereti za grubo kršenje kućnog reda. Narednog jutra u 6 sati policija je upala na prostor Sveučilišta i ispraznila dvoranu u kojoj je tijekom noćnog dežurstva spavalo 50-ak osoba. Iste su večeri studenti organizirali mirni prosvjed i uputili priopćenje u kojem ističu kako ih potez Uprave nije obeshrabrio te ne žele odustati od plenuma u subotu i nedjelju. Za ponedjeljak su najavili okupljanje u središtu grada i zajednički mimohod prema zgradi Rektorata s ciljem ponovnog zauzimanja prostorija. Međutim, u ponedjeljak je Uprava sama ispraznila Rektorat do 14 sati, zaključala zgradu i onemogućila pristup. Očevici tvrde da su čak i u prilaznim ulicama oko sveučilišne jezgre uvedeni osiguranje i posebna regulacija prometa.

Sličan incident dogodio se u Marburgu, gdje je Plenum Filozofskog fakulteta 5. studenog izglasao blokadu zgrade te pozvao sve zainteresirane da sudjeluju u daljnjim akcijama i radu plenuma. Studenti su od početka blokade naglašavali kako je tim činom uspostavljen slobodan prostor za sve – prostor koji će poslužiti kao platforma za pokretanje iscrpne diskusije o stanju obrazovanja te progresivnoj komercijalizaciji, birokratizaciji i hijerarhizaciji sveučilištâ. Još tijekom prve noći na zauzetom fakultetu formirane su radne grupe te se pristupilo izradi konstruktivnih prijedloga za rješavanje postojećeg razdora između Uprave i studenata. Sljedećeg je jutra glasnogovornica Sveučilišta u Marburgu, čija je sastavnica i spomenuti Filozofski fakultet, izdala priopćenje za javnost kojim obavještava kako će Sveučilište pričekati s bilo kakvim akcijama jer »predstoji vikend te nastavni proces time nije ugrožen«. Poslijepodne istog dana u glavnu je predavaonicu u pratnji policije ušao nadležni upravitelj zgrade. Studentima je rečeno da u deset minuta imaju isprazniti dvoranu – u protivnom će policija prisilno izvršiti »čišćenje« prostorije. Mirno napuštanje dvorane studenti su kasnije pojasnili u vlastitom priopćenju, naglasivši kako su procijenili da »ni Uprava ni sami studenti ne mogu izvući dobit iz moguće eskalacije.«

Upravo o problemu sukoba unutar obrazovnih jedinica prošli se tjedan raspravljalo u Tübingenu. Tamošnji studentski aktivisti ističu potrebu organizacijskog preustroja obrazovnih institucija, čime bi se studentima omogućio veći politički utjecaj, osobito u rješavanju problema pri matičnim sveučilištima. Njemački se studenti u svojim komentarima događanja mahom žale na neprikladno zastupanje u medijima i priopćenja za javnost koja ovih dana stižu upravo od čelnika visokoškolskih institucija. Tako je predsjednica blokiranog Sveučilišta u Potsdamu u nedjelju objavila »spremnost na dijalog«, no studenti mnogo indikativnijom smatraju tvrdnju dotične Kunst da će, u skladu s funkcijom koju obnaša, zastupati studente koji ne sudjeluju u prosvjedu te im je uskraćeno pohađanje nastave, kao i činjenicu da je navedeno priopćenje plasirano pred sam početak najavljene studentske konferencije za tisak. Unatoč svemu, spomenutu je konferenciju u potsdamskom Audimaxu pratilo čak 150 osoba u dvorani te daljnjih 200 putem video-veze. Zastupnici političkih stranaka, organizacija i udruga uključivali su se u gotovo četverosatni program i javljali za riječ kako bi izrazili solidarnost sa studentima te istakli slaganje s njihovim ciljevima i metodama. U međuvremenu su studenti potsdamskog sveučilišta zatražili pomoć kolega u posjedu PRESS-iskaznice. Time žele osigurati nepristrano informiranje u slučaju policijske evakuacije i/ili pokušaja legitimacije prosvjednika u predstojećem tjednu jer novinari s važećom iskaznicom prema njemačkom zakonu imaju pravo prisustvovati policijskoj intervenciji i dokumentirati je bez cenzure.

U službenom proglasu koji je nedavno upućen javnosti, ali i nadležnima u Ministarstvu i visokoškolskim ustanovama, savezna inicijativa Bildungsstreik ostaje pri kritici obrazovne politike koja je artikulirana ranije ove godine te popularizirana kroz nacionalni tjedan akcije o kojem smo izvještavali. Iako je tada na prosvjedima širom Njemačke zabilježen odaziv od 270,000 građana, inicijativa ne vidi promjenu kursa u dominantnoj obrazovnoj politici te poziva na daljnje akcije, osobito u razdoblju od 17. studenog do 10. prosinca. Upozoravaju da će, ukoliko nadležne institucije i dalje budu ignorirale poziv na javnu raspravu, provesti masovnu blokadu Konferencije Ministarstva kulture koja bi se trebala održati početkom prosinca u Bonnu. Nasuprot politici strogih i nefleksibilnih studijskih rokova, pritiska uspješnosti i konkurentnosti, inicijativa poziva na promišljanje učenja i obrazovanja kao izbora koji sam sebe opravdava te inzistira na osnaživanju obrazovnih ustanova u smjeru zajedničkog- i samozastupanja.

» …čak i ako nam je danas oduzet prostor za slobodno djelovanje, time nije otklonjena potreba za istim. « (iz izjave za javnost, Marburg)

Alemka Kos

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve