O stanju na njemačkim sveučilištima

Dok Austrijanci ulaze u četvrti tjedan blokade (sve je počelo 20. studenog na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču), njemačke kolegice i kolege polako, ali sigurno blokiraju sveučilišta diljem zemlje, počevši 3. studenoga. Donosimo tekst kolegice plenumašice o stanju na blokiranim njemačkim sveučilištima i onima koji će to tek postati. Naime, broj blokiranih njemačkih visokoškolskih ustanova (sveučilišta, fakulteta i viših škola) se naglo povećao od trenutka pisanja ovoga teksta. Dok ovo stavljamo na SlobFil.com, u Njemačkoj je blokirano oko 20 fakulteta.

U utorak, 3. studenoga, studenti Sveučilišta u Heidelbergu zaposjeli su predavaonicu 14 središnjeg nastavnog kompleksa u staroj gradskoj jezgri. Dvjestotinjak studenata ovim je činom željelo izraziti potporu austrijskim kolegama koji već treći tjedan blokiraju predavaonice u devet gradova širom zemlje. Prije same akcije heidelberški su se studenti organizirali putem servisa Twitter, a protestu se uskoro na sličan način pridružilo još šest lokalnih podružnica njemačke inicijative Bildungsstreik, koje su u matičnim gradovima inicirale zauzimanje pojedinačnih predavaonica ili čak čitavih zgrada u posjedu fakultetâ. Osim Heidelberga, akcije su poduzeli studenti Sveučilišta u Münsteru, Akademije primjenjenih umjetnosti u Münchenu, Filozofskog fakulteta u Marburgu, Sveučilišta u Potsdamu i Tübingenu te triju visokih škola u Darmstadtu.

Jučer su i studenti dvaju manjih njemačkih sveučilišta odlučili slijediti primjer kolega u većim sveučilišnim centrima. Studenti Sveučilišta u Greifswaldu su ponosno priopćili kako, iako nemaju blokadu, imaju vlastiti Audimax jer su po prvi put u nekoj od predavaonica održali tribinu »neodređenog trajanja«. Hochschule Niederrhein također javlja o zauzimanju dvorane i održavanju alternativnog programa za 250 studenata uz potporu nekolicine profesora.

Na većini zahvaćenih fakulteta i sveučilišta profesori su manje ili više otvoreno stali uz mlađe kolege, dok u Münchenu i Heidelbergu postoji i donekle postojano razumijevanje Uprave. Rektorat heidelberškog sveučilišta navodno je odlučio tolerirati ovakav oblik prosvjeda te je tijekom čitavog proteklog tjedna dopušteno organiziranje alternativnog programa. U Münchenu pak blokada Akademije nije ni bila u planu, već je spontano generirana iz povorke solidarnosti za austrijske studente. Okupljeni su na poziv studentskog predstavništva pri Akademiji krenuli prema jednoj od predavaonica i zauzeli je. Osim načelno pozitivnog stava naspram studenata, uskoro su pojedini predavači – voditelji Akademijinih radionica – osigurali i aktivnu potporu. U međuvremenu su uspostavljene brojne radne grupe, dok plenum svake večeri okuplja i do tristo članova. U dnevnim smjenama blokadu čuva nekoliko desetaka studenata, a krajem tjedna počela je djelovati i mala javna kuhinja.

Nažalost, uz tek nekoliko primjera kada zauzeti prostor sveučilišta doista djeluju kao otvorena kreativna radionica, njemački se jesenski prosvjedi svjesno i namjerno slamaju represijom baš na prostoru koji se predstavlja autonomnim. Kao primjer, već drugog dana po zauzimanju središnje predavaonice Sveučilišta u Münsteru rektorica Nelles zatražila je hitnu evakuaciju zgrade. Kako studenti nisu pristali suspendirati blokadu, protiv njih su na mjestu podnesene kaznene prijave kojima ih se tereti za grubo kršenje kućnog reda. Narednog jutra u 6 sati policija je upala na prostor Sveučilišta i ispraznila dvoranu u kojoj je tijekom noćnog dežurstva spavalo 50-ak osoba. Iste su večeri studenti organizirali mirni prosvjed i uputili priopćenje u kojem ističu kako ih potez Uprave nije obeshrabrio te ne žele odustati od plenuma u subotu i nedjelju. Za ponedjeljak su najavili okupljanje u središtu grada i zajednički mimohod prema zgradi Rektorata s ciljem ponovnog zauzimanja prostorija. Međutim, u ponedjeljak je Uprava sama ispraznila Rektorat do 14 sati, zaključala zgradu i onemogućila pristup. Očevici tvrde da su čak i u prilaznim ulicama oko sveučilišne jezgre uvedeni osiguranje i posebna regulacija prometa.

Sličan incident dogodio se u Marburgu, gdje je Plenum Filozofskog fakulteta 5. studenog izglasao blokadu zgrade te pozvao sve zainteresirane da sudjeluju u daljnjim akcijama i radu plenuma. Studenti su od početka blokade naglašavali kako je tim činom uspostavljen slobodan prostor za sve – prostor koji će poslužiti kao platforma za pokretanje iscrpne diskusije o stanju obrazovanja te progresivnoj komercijalizaciji, birokratizaciji i hijerarhizaciji sveučilištâ. Još tijekom prve noći na zauzetom fakultetu formirane su radne grupe te se pristupilo izradi konstruktivnih prijedloga za rješavanje postojećeg razdora između Uprave i studenata. Sljedećeg je jutra glasnogovornica Sveučilišta u Marburgu, čija je sastavnica i spomenuti Filozofski fakultet, izdala priopćenje za javnost kojim obavještava kako će Sveučilište pričekati s bilo kakvim akcijama jer »predstoji vikend te nastavni proces time nije ugrožen«. Poslijepodne istog dana u glavnu je predavaonicu u pratnji policije ušao nadležni upravitelj zgrade. Studentima je rečeno da u deset minuta imaju isprazniti dvoranu – u protivnom će policija prisilno izvršiti »čišćenje« prostorije. Mirno napuštanje dvorane studenti su kasnije pojasnili u vlastitom priopćenju, naglasivši kako su procijenili da »ni Uprava ni sami studenti ne mogu izvući dobit iz moguće eskalacije.«

Upravo o problemu sukoba unutar obrazovnih jedinica prošli se tjedan raspravljalo u Tübingenu. Tamošnji studentski aktivisti ističu potrebu organizacijskog preustroja obrazovnih institucija, čime bi se studentima omogućio veći politički utjecaj, osobito u rješavanju problema pri matičnim sveučilištima. Njemački se studenti u svojim komentarima događanja mahom žale na neprikladno zastupanje u medijima i priopćenja za javnost koja ovih dana stižu upravo od čelnika visokoškolskih institucija. Tako je predsjednica blokiranog Sveučilišta u Potsdamu u nedjelju objavila »spremnost na dijalog«, no studenti mnogo indikativnijom smatraju tvrdnju dotične Kunst da će, u skladu s funkcijom koju obnaša, zastupati studente koji ne sudjeluju u prosvjedu te im je uskraćeno pohađanje nastave, kao i činjenicu da je navedeno priopćenje plasirano pred sam početak najavljene studentske konferencije za tisak. Unatoč svemu, spomenutu je konferenciju u potsdamskom Audimaxu pratilo čak 150 osoba u dvorani te daljnjih 200 putem video-veze. Zastupnici političkih stranaka, organizacija i udruga uključivali su se u gotovo četverosatni program i javljali za riječ kako bi izrazili solidarnost sa studentima te istakli slaganje s njihovim ciljevima i metodama. U međuvremenu su studenti potsdamskog sveučilišta zatražili pomoć kolega u posjedu PRESS-iskaznice. Time žele osigurati nepristrano informiranje u slučaju policijske evakuacije i/ili pokušaja legitimacije prosvjednika u predstojećem tjednu jer novinari s važećom iskaznicom prema njemačkom zakonu imaju pravo prisustvovati policijskoj intervenciji i dokumentirati je bez cenzure.

U službenom proglasu koji je nedavno upućen javnosti, ali i nadležnima u Ministarstvu i visokoškolskim ustanovama, savezna inicijativa Bildungsstreik ostaje pri kritici obrazovne politike koja je artikulirana ranije ove godine te popularizirana kroz nacionalni tjedan akcije o kojem smo izvještavali. Iako je tada na prosvjedima širom Njemačke zabilježen odaziv od 270,000 građana, inicijativa ne vidi promjenu kursa u dominantnoj obrazovnoj politici te poziva na daljnje akcije, osobito u razdoblju od 17. studenog do 10. prosinca. Upozoravaju da će, ukoliko nadležne institucije i dalje budu ignorirale poziv na javnu raspravu, provesti masovnu blokadu Konferencije Ministarstva kulture koja bi se trebala održati početkom prosinca u Bonnu. Nasuprot politici strogih i nefleksibilnih studijskih rokova, pritiska uspješnosti i konkurentnosti, inicijativa poziva na promišljanje učenja i obrazovanja kao izbora koji sam sebe opravdava te inzistira na osnaživanju obrazovnih ustanova u smjeru zajedničkog- i samozastupanja.

» …čak i ako nam je danas oduzet prostor za slobodno djelovanje, time nije otklonjena potreba za istim. « (iz izjave za javnost, Marburg)

Alemka Kos

Vezani članci

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjosti Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael", "Alternative i budućnosti", "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas" Od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 14. prosinca 2024. Tri strategije antifašizma globalnog Juga Nastavno na Paula Stubbsa, koji je izdvojio konferencije u Bandungu (1955.), Beogradu (1961.) i Havani (1966.) kao tekovine globalnog antifašizma, ovaj tekst nastoji elaborirati svaku od ovih konferencija kao primjer različitih strategija – „lokomotive Juga“, nesvrstanost i antikolonijalna borba – te mapirati njihove potencijale, uspjehe i kompromise u kontekstu suvremenih inicijativa kao što je BRICS.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve