Korporacijska karikatura

Prenosimo tekst Deana Dude, izvanrednog profesora Odsjeka za komparativnu književnost koji je još jednom ponovio argumente u korist rušenja aktualnih prijedloga neoliberalnih zakona koji se trenutno nalaze u fazi “prosudbe”. Eksplicitno je izraženo ono čemu (nadamo se) teži Otvoreno pismo Vijeća FFZG-a: krajnje je vrijeme da akademska zajednica postane subjekt s izmijenjenim društvenim vrijednostima i skorom političkom akcijom.

Hrvatska akademska zajednica uglavnom je fragilan, nekonfliktan i politički nedovršen subjekt, deklarativno utemeljen na postfeudalnim figurama poštenja, časti i dostojanstva. Izvana nalikuje poluorganiziranoj zadruzi pristojnih pojedinaca koji obrađuju svoje vrtove i uživaju u društveno zajamčenom miru činjenice da su neki dublji mentalni interes pretvorili u navodno javno priznat i doista redovito plaćen posao. Strukturno je karakterizira relativna permisivnost koja ponekad graniči s naivnošću, što čak i u minimalno konfliktnim društvenim situacijama, koje nekako uspiju uzbibati teritorij njegovanog vrta, redovito izaziva osjećaj zgražanja, zaprepaštenosti ili, u najmanju ruku, čuđenja. Kako je, na primjer, na Ekonomskom fakultetu moguć autorski honorar od pet-šest stotina tisuća kuna ili zašto je “Jutarnji list”, u lovu na skupe stolce, kladionički koeficijent i Mirjanu Sanader, ispustio ono “brutto” kad je objavio da je na Filozofskom fakultetu prosječna plaća 11.834 kune?

Tako je u petak, 17. prosinca, Vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu uputilo tzv. otvoreno pismo rektoru, resornome ministru i sredstvima javnog priopćavanja (što god to značilo), u kojem sažeto, jasno i glasno upozorava na apsurdnost novoga kruga u izradi i donošenju paketa triju zakona (visoko obrazovanje, sveučilište, znanost) kojima se ideja javnoga visokog školstva, posve u skladu s vladajućim cajtgajstom i neoliberalnim stečevinama, prevodi u akademsku korporacijsku karikaturu. Dozu naivnosti kad je riječ o trećem naslovljeniku toga otvorenog pisma, odnosno “sredstvima javnog priopćavanja”, koja su, naravno, u niskom startu iščekivala trenutak da što prije zainteresiranima prenesu njegov sadržaj, pripisat ćemo tek usputnoj situacijskoj retorici i lošim poštanskim vezama, dijelom i zato što se na fakultetskoj web-stranici narečeno otvoreno pismo sramežljivo pojavilo tek 20. prosinca.

Odbijanje odbijanja

O čemu se zapravo radi? Naime, nakon što je akademska zajednica argumentirano pomela nacrte triju zakona – Senat Sveučilišta u Zagrebu doslovno je zatražio povlačenje paketa zakona iz javne rasprave – resorno je Ministarstvo 9. prosinca osnovalo tri “Prosudbena povjerenstva” i zadužilo ih da izrade “izvješća o prihvatljivosti pristiglih prijedloga na Nacrt Zakona” (o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanosti) “zaprimljenih temeljem provedene javne rasprave, uz mogućnost izrade alternativnih zakonskih normi”, kao i da iznesu “stajališta o ostalim odredbama Nacrta Zakona, a sve kako bi se osiguralo iznalaženje najkvalitetnijih rješenja za unapređenje sustava” znanosti i visokog obrazovanja. Povjerenstva su sastavljena po načelu hijerarhijsko-tematske podjele i različitog su brojnog stanja: u ono o Nacrtu Zakona o sveučilištu ušli su uglavnom rektori hrvatskih sveučilišta, ono o visokom obrazovanju čine u većini prorektori za nastavu, studije i studente hrvatskih sveučilišta, a ono o znanosti – ravnatelji javnih znanstvenih instituta. U svim je povjerenstvima, nadalje, po jedan sindikalac (od onih što su u naponu prve blokade na hrvatskim sveučilištima, i to u sam osvit recesije, rijetko uspješno pregovarali s Vladom) i predstavnici nečega (Nacionalno vijeće) za (neku) konkurentnost, među kojima je, na primjer, i mr. sc. Goran Radman, inače zaposlen na poslovima i radnim zadacima dekana Veleučilišta Vern, gdje godina studija košta oko 30.000 kuna (jamči se popust od 9,5 posto ako se iznos uplati odjednom). U dva su povjerenstva još i predstavnici Nacionalnog vijeća za znanost, a u jednom je i jedna studentica (točnije v.d. predsjednice Studentskoga zbora), kao što svako povjerenstvo ima koordinatora i tajnika ili tajnicu.

Sveukupno četrdesetak članova, velikom većinom iz akademske zajednice, iste one koja je zakonske prijedloge odbacila ocijenivši ih nepopravljivima, a sad je vidljivom političkom rukom odozgo organizirana u prosudbena povjerenstva ne bi li raspravila i prosudila je li ono što zamjera zakonskim prijedlozima, naime to da su nepopravljivi i da ih odbacuje, zapravo prihvatljivo. Još jednom: zakonski su prijedlozi neprihvatljivi jer nam je (akademskoj zajednici) neprihvatljiv način njihova donošenja (nitko nas nije uključio u proceduru, niti nas je itko išta pitao), jer narušavaju autonomiju hrvatskih sveučilišta i potiču njihovu privatizaciju, jer uvode naplaćivanje studija po HRT-ovskom načelu pretplata/pristojba, pa su “školarine” odjednom postale “upisnine”; dakle, mi smo kao akademska zajednica došli do te spoznaje javnom raspravom (o čemu svjedoči mnoštvo dokumenata na sveučilišnim mrežnim stranicama), a sad se u krilu MZOŠ-a okupljamo da bismo prosudili jesu li nam naši vlastiti prijedlozi “prihvatljivi”. Još jednom? Je li nam prihvatljiva naša ocjena o neprihvatljivosti, odbijamo li doista naše odbijanje “zaprimljeno temeljem provedene javne rasprave”, a sve, naravno, “kako bi se osiguralo iznalaženje najkvalitetnijih rješenja za unapređenje sustava”. Još?

Društvo na vjetrometini

Da budem posve jasan: emitira se posljednja epizoda serije o javnom visokom školstvu, autonomnom sveučilištu i slobodnoj znanosti. Ako ovako zamišljeni zakoni, neovisno o kozmetici kojoj se ovih dana u prosudbenim povjerenstvima podvrgavaju, dospiju u saborsku proceduru negdje u veljači ili ožujku, naći ćemo se u posve jednakim okolnostima koje su nas zatekle onog dana kad je prebrisana ideja javnog zdravstva u kojemu su djeca, neovisno o razini obiteljske zdravstvene kulture i obaviještenosti, u neparnim razredima odlazila u školske dispanzere na sistematski, pa im se svake druge godine vadila krv, provjerio vid, odmjerila kralježnica, pogledala mokraća i pregledali zubići, dakle kad je briga o njihovu zdravlju bila javni interes i javni ulog, a ne stvar pojedinačne imovinske kartice, osviještenosti i spretnosti. Esdepeovci tu i tamo najavljuju tužbu “Europi”, jer se, ako sam dobro shvatio, zakoni donose nakon što je poglavlje zatvoreno. Ali jednako je bilo i sa zakonom o javnom medijskom servisu, pa su se pokrili ušima, paktirali i izglasali to što su izglasali.

Kapitalizam masovno i serijski proizvodi siromašne i zakinute. Država se ne može povući iz javnih stvari, ostavljajući društvo na vjetrometini. Odzvonilo je vremenu čuđenja, zgražanja i zaprepaštenosti. Možda i akademska zajednica, ovaj put ozbiljno zabrinuta za vlastitu sudbinu, postane vjerodostojan politički subjekt i napokon shvati da borba za slobodno javno sveučilište nije moguća bez borbe za nešto drukčije društvene vrijednosti.

preuzeto iz Samostalnog srpskog tjednika Novosti


Vezani članci

  • 12. svibnja 2025. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju peti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2025. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 6. lipnja 2025. Vidimo se!
  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve