Generalni štrajk u Grčkoj

Prenosimo tekst sa stranica Mreže anarhosindikalista i anarhosindikalistkinja u kojem izvještavaju da je grčki narod stupio u generalni štrajk i daju kratak pregled događaja dana i preduvjeta koji su pogodovali samome štrajku. Grčki radnici neće dopustiti da im se ukidaju prava radi duga kapitalista.

U Grčkoj se danas na stotine tisuća ljudi priključilo generalnom štrajku, sedmom po redu ove godine. Predviđa se da je samo u Ateni i do sto tisuća ljudi bilo na ulicama, prosvjedovalo i sukobilo se s policijskim snagama, u nekim dijelovima grada se prosvjedi još uvijek nisu stišali.

Prosvjednici su zapalili ulaz u zgradu Ministarstva ekonomije, autobus interventne policije pokraj zgrade Parlamenta i luksuzne aute pred hotelima Saint George i Grand Bretagne. Prosvjednici su također napali bivšeg ministra Hastzidakisa, te su pokušali okupirati zgradu nacionalnog sindikata GSEE (čiji su predstavnici kontrolirani od strane vladajuće stranke PASOK) koji podržavaju vladine mjere rezanja ali ih je u tome zaustavila policija.

Policija je prosvjednike napala suzavcem, pendrecima i specijalnim policajcima na motorima. U pojedinim kvartovima prisutnost policije bila je velika. Slobodarski kvart Exarcheia, poznat po svojem otporu režimu, bio je prema riječima očevidaca doslovno militariziran, nije se dozvoljavao ulaz unutra, a policija je napadala stanovnike bez povoda.

Broj uhićenih i ozlijeđenih još se zbraja, pogotovo u Ateni, dok su iz Soluna stigle informacije kako je tamo tijekom prvog dijela uhićeno dvadesetak ljudi od kojih je sedamnaest kasnije pušteno na slobodu. Iz drugih dijelova Grčke stižu informacije kako je i u Volosu rano ujutro napadnuta zgrada općinske vlasti.

Generalni štrajk je održan netom nakon obilježavanja druge godine od ubojstva mladića koje je kulminiralo u masovnom prosinačkom ustanku studenata, radnika i ‘stranaca’ 2008. godine. Od tada su prosvjedi, štrajkovi i sukobi s policijom u Grčkoj postali svakidašnji te ne prestaju zbog dubokih socijalnih i klasnih razlika, ‘financijske krize’ i vladine antiradničke politike rezanja. Službena stopa nezaposlenosti iznosi 12,6% ili 3,3% više nego godinu ranije, dok se bruto društveni proizvod u trećem kvartalu smanjio za 4,6%, a vlada od nove godine najavljuje novi program ‘štednje’. Sve se to odvija u sjeni sloma pred kojim se našla grčka vlada i ‘dugovima’ njenoj kapitalističkoj zajednici koju predvode EU, MMF i grčka elita, a koja je pokušava ‘spasiti’ još snažnije bacajući breme na leđa radnika, nezaposlenih i ostalih skupina (migranata). Njih se može isključiti ali i iskorištavati za jeftinu radnu snagu i još više profita kapitalu i političarima. Za ‘ekonomiju’.

Ono što generalno okuplja prosvjednike je protivljenje tim mjerama, i protivljenje rušenju socijalnih prava, ekonomije bazirane na profitu i radničko plaćenje krize, te traganje za alternativama. I sam ovaj generalni štrajk je kulminacija mnogih štrajkova koji su izbijali tijekom cijelog prošlog tjedna. U subotu je i oko tisuću anarhista prosvjedovalo ulicama Atene (sukoba sa policijom nije bilo), a na jednom od transparenta je pisala jedna gotovo zaboravljena humanistička poruka koja je pokrenula mnoge korjenite promjene:

Klasna i socijalna borba! Za svijet jednakosti, solidarnosti i slobode!

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve