Poziv na štrajk: Protiv predloženih zakona o visokom obrazovanju, sveučilištu i znanosti

Nastavnici na Filozofskom fakulteta u suradnji sa zaposlenicima s drugih fakulteta te instituta organizirani u otporu prema prijedlozima zakona o visokom obrazovanju, sveučilištu i studentima, pozivaju svoje kolege na štrajk protiv prijedloga zakona Ministarstva obrazovanja i športa koje se ocijenili “nepopravljivima”.


Inicijativa protiv predloženih zakona o visokom obrazovanju, sveučilištu i znanosti

U listopadu 2010. akademska je zajednica burno i argumentirano reagirala na prijedloge novih zakona koji se nje izravno tiču – Zakona o sveučilištu, Zakona o znanosti i Zakona o visokom obrazovanju. Većina akademske zajednice je, uključujući i Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u potpunosti odbacila sve prijedloge, proglasivši ih nepopravljivima. Rečeni zakoni, naime, donose:

    1) daljnju komercijalizaciju znanosti i visokog obrazovanja (tj. njihovo potpuno podvrgavanje interesima kapitala što je kratkoročno posebno nepogodno za društveno-humanističke znanosti, a dugoročno za znanost, visoko obrazovanje i društvo u cjelini)

    2) ukidanje autonomije sveučilišta i uvođenje političke kontrole nad sveučilištem i znanosti, poticanje cijepanja sveučilišta i daljnje privatizacije javnog obrazovanja i javnih znanstvenih instituta

    3) uvođenje potpuno neprihvatljiva sustava financiranja sveučilišta i instituta putem tzv. programskih ugovora (kojima javno financiranje postaje nesigurno i ovisi o ishodu pregovorâ svake tri godine)

    4) uvođenje piramidalnog sustava radnih mjesta na sveučilištima i institutima što će značiti nemogućnost napredovanja za većinu akademskih radnika, kao i odlazak mladih znanstvenika iz zemlje

    5) uvođenje upisninâ umjesto školarinâ, pri čemu će se iz studentskog/građanskog džepa u konačnici zapravo ubirati još više novaca, što će visoko obrazovanje učiniti nedostupni(ji)m sve širim slojevima društva – to je također u potpunoj suprotnosti s javnim interesom i dugodišnjim zahtjevima hrvatskih studenata


Više informacija u sljedećim dokumentima:

Zaključci Vijeća Filozofskog fakulteta: http://www.ffzg.hr/files/012187_1.pdf

Otvoreno pismo javnosti Filozofskog fakulteta:
http://www.ffzg.hr/index.php?cid=1001&page=0&rowid=12494&show=article

Analiza zakonâ plenuma FFZg-a: http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=10309&sec=3317

Primjedbe Instituta za etnologiju i folkloristiku na nacrt prijedloga Zakona o znanosti: http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=10231&sec=3317


Unatoč takvim prvotnim reakcijama, već se nazire mogućnost da izvršne strukture sveučilišne i znanstvene zajednice popuste pritiscima vlasti te da, uz kozmetičke izmjene, daju svoj pristanak ovim prijedlozima zakonâ.

Osnovni problemi zakonskih prijedloga nisu u konkretnim rješenjima, već u samoj njihovoj intenciji: prihvate li se ti prijedlozi, ma kako dotjerani bili, dovest će do propasti hrvatske znanosti i visokog obrazovanja. Stoga ih treba odlučno i potpuno odbiti i odbijati sve dok se osnovna intencija ne izmijeni.

Kako da zakonodavci čuju ovo mišljenje i uzmu ga u obzir? Jasan i glasan način jest direktna akcija: ŠTRAJK akademskih radnika u Hrvatskoj kao izraz neslaganja s prijedlozima novih zakona i procedurom njihove izrade i revidiranja.

Ako ste, kao član akademske zajednice i zaposlenik Filozofskog fakulteta, spremni na borbu za budućnost hrvatske znanosti i visokog obrazovanja, molimo da svojim potpisom potvrdite da podržavate organiziranje štrajka akademskih radnika protiv zakonskih prijedloga, i da ćete u štrajku sudjelovati. Kako biste podržali akciju svojim potpisom, molimo vas da na adresu akad.solidarnost[at]gmail.com pošaljete: svoje ime/prezime, titulu (mr/dr), znanstveno-nastavno zvanje i odsjek.

Više informacija o inicijativi na: https://sites.google.com/site/akadsolid/

Inicijalni potpisi (abecednim redom):

1. Benić, Mislav (znanstveni novak) – Odsjek za klasičnu filologiju
2. dr. Bogdan, Tomislav (docent) – Odsjek za kroatistiku
3. dr. Bogdanić, Luka (vanjski suradnik) – Odsjek za filozofiju
4. dr. Božić Blanuša, Zrinka (viša asistentica) – Odsjek za kroatistiku
5. Broz, Vlatko (znanstveni novak) – Odsjek za anglistiku
6. Brozović, Domagoj (znanstveni novak) – Odsjek za kroatistiku
7. dr. Bukovčan, Tanja (docentica) – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
8. dr. Coha, Suzana (viša asistentica) – Odsjek za kroatistiku
9. dr. Cvek, Sven (viši asistent) – Odsjek za anglistiku
10. dr. Čakardić, Ankica (docentica) – Odsjek za filozofiju
11. dr. Čale, Morana (redovita profesorica) – Odsjek za talijanistiku
12. dr. Čale-Feldman, Lada (redovita profesorica) – Odsjek za komparativnu književnost
13. dr. Čilić-Škeljo, Đurđica (viša asistentica) – Odsjek za zapadnoslavenske jezike i književnosti
14. dr. Čović, Ante (redoviti profesor) – Odsjek za filozofiju
15. Drenjančević, Ivana (znanstvena novakinja) – Odsjek za kroatistiku
16. dr. Duda, Dean (redoviti profesor) – Odsjek za komparativnu književnost
17. dr. Erdeljac, Vlasta (izvanredna profesorica) – Odsjek za lingvistiku
18. mr. Faber, Robert (stručni suradnik) – Odsjek za psihologiju
19. Grgurinović, Ivona (znanstvena novakinja) – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
20. dr. Hromadžić, Hajrudin (vanjski suradnik) – Odsjek za sociologiju
21. dr. Husić, Snježana (viša asistentica) – Odsjek za talijanistiku
22. dr. Ivić, Nenad (redoviti profesor) – Odsjek za romanistiku
23. dr. Jovanović, Neven (docent) – Odsjek za klasičnu filologiju
24. dr. Jurić, Hrvoje (docent) – Odsjek za filozofiju
25. dr. Jurić, Slaven (docent) – Odsjek za komparativnu književnost
26. dr. Kapović, Mate (docent) – Odsjek za lingvistiku
27. dr. Kolanović, Maša (viša asistentica) – Odsjek za kroatistiku
28. dr. Lugarić, Danijela (viša asistentica) – Odsjek za istočnoslavenske jezike i književnosti
29. Majić, Ivan (znanstveni novak) – Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti
30. dr. Mikulić, Borislav (redoviti profesor) – Odsjek za filozofiju
31. Milanko, Andrea (znanstvena novakinja) – Odsjek za kroatistiku
32. Molvarec, Lana (znanstvena novakinja) – Odsjek za kroatistiku
33. dr. Nemec, Krešimir (redoviti profesor) – Odsjek za kroatistiku
34. Oblučar, Branislav (znanstveni novak) – Odsjek za komparativnu književnost
35. dr. Peruško, Tatjana (izvanredna profesorica) – Odsjek za talijanistiku
36. Petrović, Duško (znanstveni novak) – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
37. dr. Pišković, Tatjana (viša asistentica) – Odsjek za kroatistiku
38. dr. Pletenac, Tomislav (docent) – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
39. dr. Potkonjak, Sanja (viša asistentica) – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
40. dr. Protrka, Marina (docentica) – Odsjek za kroatistiku
41. Radić, Teo (lektor) – Odsjek za klasičnu filologiju
42. Rodik, Petra (znanstvena novakinja) – Odsjek za sociologiju
43. dr. Roić, Sanja (redovita profesorica) – Odsjek za talijanistiku
44. Rukavina, Izvor (znanstveni novak) – Odsjek za sociologiju
45. Sarić, Daliborka (viša lektorica) – Odsjek za romanistiku
46. Selak, Marija (znanstvena novakinja) – Odsjek za filozofiju
47. Sinković, Matija (znanstveni novak) – Odsjek za sociologiju
48. dr. Spajić-Vrkaš, Vedrana (redovita profesorica) – Odsjek za pedagogiju
49. Stublić, Helena (znanstvena novakinja) – Odsjek za informacijske znanosti
50. dr. Šporer, David (docent) – Odsjek za komparativnu književnost
51. Tomljenović, Ana (znanstvena novakinja) – Odsjek za komparativnu književnost
52. dr. Veljak, Lino (redoviti profesor) – Odsjek za filozofiju
53. Zagorac, Ivana (znanstvena novakinja) – Odsjek za filozofiju
54. dr. Zlatar, Andrea (redovita profesorica) – Odsjek za komparativnu književnost
55. dr. Žunec, Ozren (redoviti profesor) – Odsjek za sociologiju

Vezani članci

  • 10. listopada 2019. Rosa Luxemburg i Clara Zetkin – Politička suradnja kao revolucionarna praksa Zajednička borba Luxemburg i Zetkin za revolucionarnu poziciju i ciljeve socijalističkog pokreta, a protiv revizionizma u njemačkom i međunarodnom radničkom pokretu, najuočljivija kroz kritiku oportunističkih praksi socijaldemokratskih partija s kraja 19. i početka 20. stoljeća, trajala je više od dva desetljeća. Zbog česte razdvojenosti, represije sustava i zdravstvenih tegoba, dvije su revolucionarke svoje prijateljstvo održavale putem pisama, čija analiza ukazuje na dodirne točke i intenzitet njihove suradnje.
  • 30. rujna 2019. Paradoks neplaćenog umjetničkog rada: ljubav u ritmu eksploatacije Na tragu naturalizacije kućanskog rada i umjetnost se percipira kao „rad iz ljubavi“. Narativi koji svode umjetnost na emanaciju individualnog kreativnog genija, prikrivajući njezin status kao rada u navodno autonomnom umjetničkom polju, sprečavaju, odnosno otežavaju borbu umjetnica i umjetnika za bolje uvjete rada, te ih prepuštaju prekarnim, potplaćenim i neplaćenim pseudopoduzetničkim aranžmanima.
  • 31. kolovoza 2019. Ulančavanje umetničkih i političkih borbi u međuraću U okviru šireg ilegalnog i legalnog djelovanja revolucionarnog pokreta, a u dodiru sa zenitističkim i nadrealističkim praksama te sve dostupnijom marksističkom literaturom, u međuratnoj Jugoslaviji dolazi do proliferacije progresivnih umjetničkih udruženja, među kojima se isticala i beogradska grupa Život. Njihove strategije i taktike preuzimanja ključnih umjetničkih institucija toga vremena bile su i nakon rata strukturno važne za daljnji razvoj umjetničke scene, a danas su dio revizionističkog zaborava.
  • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
  • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
  • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
  • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
  • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.
  • 19. srpnja 2019. Na braniku kluba, kvarta i antifašizma Solidarnost s lokalnom zajednicom, napadački nogomet, rezultatski usponi i padovi, politički angažman i podrška vjernih ultrasa Bukanerosa, sukobi s upravom – sve ovo dio je svakodnevnice španjolskog drugoligaša Raya Vallecana, jednog od simbola antisistemske borbe u sportu, koji uskoro kreće u novu sezonu. Koegzistencija progresivnih vrijednosti, navijača i kluba nastalog usred siromašnog madridskog kvarta Vallecasa u vrijeme revolucionarnih previranja, opetovano apostrofira da su borbe i inicijative van terena barem jednako bitne kao i nadmetanje igrača na njemu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve