Poziv na štrajk: Protiv predloženih zakona o visokom obrazovanju, sveučilištu i znanosti

Nastavnici na Filozofskom fakulteta u suradnji sa zaposlenicima s drugih fakulteta te instituta organizirani u otporu prema prijedlozima zakona o visokom obrazovanju, sveučilištu i studentima, pozivaju svoje kolege na štrajk protiv prijedloga zakona Ministarstva obrazovanja i športa koje se ocijenili “nepopravljivima”.


Inicijativa protiv predloženih zakona o visokom obrazovanju, sveučilištu i znanosti

U listopadu 2010. akademska je zajednica burno i argumentirano reagirala na prijedloge novih zakona koji se nje izravno tiču – Zakona o sveučilištu, Zakona o znanosti i Zakona o visokom obrazovanju. Većina akademske zajednice je, uključujući i Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u potpunosti odbacila sve prijedloge, proglasivši ih nepopravljivima. Rečeni zakoni, naime, donose:

    1) daljnju komercijalizaciju znanosti i visokog obrazovanja (tj. njihovo potpuno podvrgavanje interesima kapitala što je kratkoročno posebno nepogodno za društveno-humanističke znanosti, a dugoročno za znanost, visoko obrazovanje i društvo u cjelini)

    2) ukidanje autonomije sveučilišta i uvođenje političke kontrole nad sveučilištem i znanosti, poticanje cijepanja sveučilišta i daljnje privatizacije javnog obrazovanja i javnih znanstvenih instituta

    3) uvođenje potpuno neprihvatljiva sustava financiranja sveučilišta i instituta putem tzv. programskih ugovora (kojima javno financiranje postaje nesigurno i ovisi o ishodu pregovorâ svake tri godine)

    4) uvođenje piramidalnog sustava radnih mjesta na sveučilištima i institutima što će značiti nemogućnost napredovanja za većinu akademskih radnika, kao i odlazak mladih znanstvenika iz zemlje

    5) uvođenje upisninâ umjesto školarinâ, pri čemu će se iz studentskog/građanskog džepa u konačnici zapravo ubirati još više novaca, što će visoko obrazovanje učiniti nedostupni(ji)m sve širim slojevima društva – to je također u potpunoj suprotnosti s javnim interesom i dugodišnjim zahtjevima hrvatskih studenata


Više informacija u sljedećim dokumentima:

Zaključci Vijeća Filozofskog fakulteta: http://www.ffzg.hr/files/012187_1.pdf

Otvoreno pismo javnosti Filozofskog fakulteta:
http://www.ffzg.hr/index.php?cid=1001&page=0&rowid=12494&show=article

Analiza zakonâ plenuma FFZg-a: http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=10309&sec=3317

Primjedbe Instituta za etnologiju i folkloristiku na nacrt prijedloga Zakona o znanosti: http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=10231&sec=3317


Unatoč takvim prvotnim reakcijama, već se nazire mogućnost da izvršne strukture sveučilišne i znanstvene zajednice popuste pritiscima vlasti te da, uz kozmetičke izmjene, daju svoj pristanak ovim prijedlozima zakonâ.

Osnovni problemi zakonskih prijedloga nisu u konkretnim rješenjima, već u samoj njihovoj intenciji: prihvate li se ti prijedlozi, ma kako dotjerani bili, dovest će do propasti hrvatske znanosti i visokog obrazovanja. Stoga ih treba odlučno i potpuno odbiti i odbijati sve dok se osnovna intencija ne izmijeni.

Kako da zakonodavci čuju ovo mišljenje i uzmu ga u obzir? Jasan i glasan način jest direktna akcija: ŠTRAJK akademskih radnika u Hrvatskoj kao izraz neslaganja s prijedlozima novih zakona i procedurom njihove izrade i revidiranja.

Ako ste, kao član akademske zajednice i zaposlenik Filozofskog fakulteta, spremni na borbu za budućnost hrvatske znanosti i visokog obrazovanja, molimo da svojim potpisom potvrdite da podržavate organiziranje štrajka akademskih radnika protiv zakonskih prijedloga, i da ćete u štrajku sudjelovati. Kako biste podržali akciju svojim potpisom, molimo vas da na adresu akad.solidarnost[at]gmail.com pošaljete: svoje ime/prezime, titulu (mr/dr), znanstveno-nastavno zvanje i odsjek.

Više informacija o inicijativi na: https://sites.google.com/site/akadsolid/

Inicijalni potpisi (abecednim redom):

1. Benić, Mislav (znanstveni novak) – Odsjek za klasičnu filologiju
2. dr. Bogdan, Tomislav (docent) – Odsjek za kroatistiku
3. dr. Bogdanić, Luka (vanjski suradnik) – Odsjek za filozofiju
4. dr. Božić Blanuša, Zrinka (viša asistentica) – Odsjek za kroatistiku
5. Broz, Vlatko (znanstveni novak) – Odsjek za anglistiku
6. Brozović, Domagoj (znanstveni novak) – Odsjek za kroatistiku
7. dr. Bukovčan, Tanja (docentica) – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
8. dr. Coha, Suzana (viša asistentica) – Odsjek za kroatistiku
9. dr. Cvek, Sven (viši asistent) – Odsjek za anglistiku
10. dr. Čakardić, Ankica (docentica) – Odsjek za filozofiju
11. dr. Čale, Morana (redovita profesorica) – Odsjek za talijanistiku
12. dr. Čale-Feldman, Lada (redovita profesorica) – Odsjek za komparativnu književnost
13. dr. Čilić-Škeljo, Đurđica (viša asistentica) – Odsjek za zapadnoslavenske jezike i književnosti
14. dr. Čović, Ante (redoviti profesor) – Odsjek za filozofiju
15. Drenjančević, Ivana (znanstvena novakinja) – Odsjek za kroatistiku
16. dr. Duda, Dean (redoviti profesor) – Odsjek za komparativnu književnost
17. dr. Erdeljac, Vlasta (izvanredna profesorica) – Odsjek za lingvistiku
18. mr. Faber, Robert (stručni suradnik) – Odsjek za psihologiju
19. Grgurinović, Ivona (znanstvena novakinja) – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
20. dr. Hromadžić, Hajrudin (vanjski suradnik) – Odsjek za sociologiju
21. dr. Husić, Snježana (viša asistentica) – Odsjek za talijanistiku
22. dr. Ivić, Nenad (redoviti profesor) – Odsjek za romanistiku
23. dr. Jovanović, Neven (docent) – Odsjek za klasičnu filologiju
24. dr. Jurić, Hrvoje (docent) – Odsjek za filozofiju
25. dr. Jurić, Slaven (docent) – Odsjek za komparativnu književnost
26. dr. Kapović, Mate (docent) – Odsjek za lingvistiku
27. dr. Kolanović, Maša (viša asistentica) – Odsjek za kroatistiku
28. dr. Lugarić, Danijela (viša asistentica) – Odsjek za istočnoslavenske jezike i književnosti
29. Majić, Ivan (znanstveni novak) – Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti
30. dr. Mikulić, Borislav (redoviti profesor) – Odsjek za filozofiju
31. Milanko, Andrea (znanstvena novakinja) – Odsjek za kroatistiku
32. Molvarec, Lana (znanstvena novakinja) – Odsjek za kroatistiku
33. dr. Nemec, Krešimir (redoviti profesor) – Odsjek za kroatistiku
34. Oblučar, Branislav (znanstveni novak) – Odsjek za komparativnu književnost
35. dr. Peruško, Tatjana (izvanredna profesorica) – Odsjek za talijanistiku
36. Petrović, Duško (znanstveni novak) – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
37. dr. Pišković, Tatjana (viša asistentica) – Odsjek za kroatistiku
38. dr. Pletenac, Tomislav (docent) – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
39. dr. Potkonjak, Sanja (viša asistentica) – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
40. dr. Protrka, Marina (docentica) – Odsjek za kroatistiku
41. Radić, Teo (lektor) – Odsjek za klasičnu filologiju
42. Rodik, Petra (znanstvena novakinja) – Odsjek za sociologiju
43. dr. Roić, Sanja (redovita profesorica) – Odsjek za talijanistiku
44. Rukavina, Izvor (znanstveni novak) – Odsjek za sociologiju
45. Sarić, Daliborka (viša lektorica) – Odsjek za romanistiku
46. Selak, Marija (znanstvena novakinja) – Odsjek za filozofiju
47. Sinković, Matija (znanstveni novak) – Odsjek za sociologiju
48. dr. Spajić-Vrkaš, Vedrana (redovita profesorica) – Odsjek za pedagogiju
49. Stublić, Helena (znanstvena novakinja) – Odsjek za informacijske znanosti
50. dr. Šporer, David (docent) – Odsjek za komparativnu književnost
51. Tomljenović, Ana (znanstvena novakinja) – Odsjek za komparativnu književnost
52. dr. Veljak, Lino (redoviti profesor) – Odsjek za filozofiju
53. Zagorac, Ivana (znanstvena novakinja) – Odsjek za filozofiju
54. dr. Zlatar, Andrea (redovita profesorica) – Odsjek za komparativnu književnost
55. dr. Žunec, Ozren (redoviti profesor) – Odsjek za sociologiju

Vezani članci

  • 27. svibnja 2019. Država je poput ljepenke sastavljena struktura Na okruglom stolu s ciljem strateškog pozicioniranja rasprave o naprednim politikama i alternativnom društvenom razvoju u Sloveniji i šire, Močnik je u izlaganju ukazao na ograničenja koja stoje pred parlamentarnom strankom u pokušaju vođenja lijeve politike, kako u odnosu na državu, tako i s obzirom na europske institucije, odnosno aparate pojedinih frakcija globalnog kapitala.
  • 4. svibnja 2019. Neoliberalizam, migrantkinje i komodifikacija brige Statistički podaci jasno ukazuju da je europsko tržište rada strogo rodno i rasno uvjetovano. Istovremeno s rastom nezaposlenosti među muškarcima, ona je među ženama u padu. Međutim, ovi naizgled suprotni učinci krize ne ukazuju na privilegirani položaj radnica, već na proces ubrzane feminizacije migracija, kao rezultat porasta potražnje za radnom snagom u tradicionalno „ženskim“ poljima kućanskog rada i rada brige. Autorica objašnjava što nam sudbina migrantkinja može reći o sve lošijem položaju radništva u cjelini. Sara R. Farris održat će 7. svibnja u 19h u kinu Europa predavanje pod naslovom „U ime ženskih prava: uspon femonacionalizma“, u sklopu ovogodišnjeg 12. Subversive festivala.
  • 31. prosinca 2018. Institucionalni patrijarhat kao zakonitost kapitalizma Donosimo kratak pregled knjige „Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe,“ autorice Lilijane Burcar, koja uskoro izlazi i u hrvatskom prijevodu. Razmatrajući niz tema, od pojma patrijarhata, uloge i strukture obitelji te statusa žena u društvu, do analize institucionalnih mjera koje uokviruju reproduktivnu sferu, Burcar naglašava da su odnosi moći unutar obitelji i društva uvjetovani materijalnom podlogom na kojoj se društvo temelji i poručuje da je „institucionalni patrijarhat jedna od središnjih operativnih zakonitosti kapitalističkog sistema“.
  • 31. prosinca 2018. Bogdan Jerković: nekoliko crtica o sistemskom brisanju Slabljenje društvenog značaja kreativnih umjetničkih disciplina velikim je dijelom posljedica njihove hermetičnosti koju, u svijetu kazališne proizvodnje, možemo pripisati konzervativnom karakteru tzv. kazališne aristokracije. O svrsi kazališnog stvaralaštva te njegovu političkom i radikalno-demokratskom potencijalu, pročitajte u tekstu Gorana Pavlića koji problematizira sistemski (akademski i politički) zaborav Bogdana Jerkovića, avangardnog zagrebačkog kazališnog redatelja i ljevičara, čija se karijera od 1946. godine bazirala na pokušaju deelitizacije vlastite struke i kreiranja društveno angažiranog teatra, odnosno približavanja kazališne umjetnosti radničkoj klasi.
  • 31. prosinca 2018. Ekonomski liberalizam u sukobu s principima demokracije Brojni zagovaratelji liberalizma i dalje sugeriraju postojanje idealtipskog kapitalističkog tržišnog društva unatoč jasnoj diskrepanciji s praksom realno postojećih kapitalizama. O definicijama i historizaciji liberalizma, pretpostavkama i račvanju njegovih struja, odnosu slobode i demokracije u kapitalizmu te liberalnom i socijalističkom guvernmentalitetu razgovarali smo s Mislavom Žitkom.
  • 31. prosinca 2018. Noć i magla: Bio/nekropolitika koncentracijskih logora i strategije njihova filmskog uprizorenja Kolektivna sjećanja na traumatična iskustva holokausta nastavljaju, i više od 70 godina nakon oslobođenja zadnjih preživjelih zatvorenika_ica iz koncentracijskih logora, prizivati snažne emotivne reakcije i etičko-moralna propitivanja uloge pojedinca u modernom industrijskom dobu. No, istovremeno je ozbiljno zanemaren političko-ekonomski pristup koji bi nam pomogao shvatiti puni kontekst u kojemu nastaju genocidne politike, poput nacističkog projekta uoči i tijekom Drugog svjetskog rata. Koristeći primjere iz tzv. kinematografije holokausta autor teksta oživljava već djelomično zaboravljenu tezu prema kojoj holokaust nije tek neponovljiva anomalija, nego sasvim logična posljedica razvoja suvremenog kapitalističkog sustava.
  • 31. prosinca 2018. Transfobija i ljevica Za kapitalističke države u posljednje je vrijeme karakterističan uspon ultrakonzervativnih pokreta koji, u skladu s neoliberalnom ekonomskom logikom izvlačenja profita iz reproduktivne sfere, naglasak stavljaju na tradicionalne oblike obitelji i teže održavanju jasnih rodno-spolnih kategorija. Lijeva bi borba stoga neminovno trebala uključivati i borbu onih koji odstupaju od heteropatrijarhalne norme. O problemu transfobije na ljevici pročitajte u tekstu Mie i Line Gonan.
  • 31. prosinca 2018. Ne svatko za sebe, nego svi zajedno – Organiziranje na radnom mjestu: zašto i kako? Današnjem duboko prekariziranom radništvu prijeko su potrebne snažne sindikalne strukture. No, one mogu biti uspostavljene samo kroz dugoročno organiziranje na terenu. Donosimo prijevod teksta skupine istraživača iz kranjskog Centra za društveno istraživanje – kratke upute za sindikalne organizatore i one koji se tako osjećaju.
  • 31. prosinca 2018. Le citoyen de souche* U tekstu o političkim pravima pojedinaca u građanskom društvu, Stefan Aleksić tvrdi da je model ograničenog državljanstva na ograničeno vrijeme, kojeg predlaže ekonomist Branko Milanović kao način dugoročnog adresiranja globalnih migracija, savršen za izgradnju administrativne arhitekture koja će migrante_ice ekonomski instrumentalizirati, a istovremeno odstraniti njihov politički kapacitet, zadovoljivši pritom potrebu za jeftinom radnom snagom, karakterističnu za proces akumulacije kapitala.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve