Poziv na štrajk: Protiv predloženih zakona o visokom obrazovanju, sveučilištu i znanosti

Nastavnici na Filozofskom fakulteta u suradnji sa zaposlenicima s drugih fakulteta te instituta organizirani u otporu prema prijedlozima zakona o visokom obrazovanju, sveučilištu i studentima, pozivaju svoje kolege na štrajk protiv prijedloga zakona Ministarstva obrazovanja i športa koje se ocijenili “nepopravljivima”.


Inicijativa protiv predloženih zakona o visokom obrazovanju, sveučilištu i znanosti

U listopadu 2010. akademska je zajednica burno i argumentirano reagirala na prijedloge novih zakona koji se nje izravno tiču – Zakona o sveučilištu, Zakona o znanosti i Zakona o visokom obrazovanju. Većina akademske zajednice je, uključujući i Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u potpunosti odbacila sve prijedloge, proglasivši ih nepopravljivima. Rečeni zakoni, naime, donose:

    1) daljnju komercijalizaciju znanosti i visokog obrazovanja (tj. njihovo potpuno podvrgavanje interesima kapitala što je kratkoročno posebno nepogodno za društveno-humanističke znanosti, a dugoročno za znanost, visoko obrazovanje i društvo u cjelini)

    2) ukidanje autonomije sveučilišta i uvođenje političke kontrole nad sveučilištem i znanosti, poticanje cijepanja sveučilišta i daljnje privatizacije javnog obrazovanja i javnih znanstvenih instituta

    3) uvođenje potpuno neprihvatljiva sustava financiranja sveučilišta i instituta putem tzv. programskih ugovora (kojima javno financiranje postaje nesigurno i ovisi o ishodu pregovorâ svake tri godine)

    4) uvođenje piramidalnog sustava radnih mjesta na sveučilištima i institutima što će značiti nemogućnost napredovanja za većinu akademskih radnika, kao i odlazak mladih znanstvenika iz zemlje

    5) uvođenje upisninâ umjesto školarinâ, pri čemu će se iz studentskog/građanskog džepa u konačnici zapravo ubirati još više novaca, što će visoko obrazovanje učiniti nedostupni(ji)m sve širim slojevima društva – to je također u potpunoj suprotnosti s javnim interesom i dugodišnjim zahtjevima hrvatskih studenata


Više informacija u sljedećim dokumentima:

Zaključci Vijeća Filozofskog fakulteta: http://www.ffzg.hr/files/012187_1.pdf

Otvoreno pismo javnosti Filozofskog fakulteta:
http://www.ffzg.hr/index.php?cid=1001&page=0&rowid=12494&show=article

Analiza zakonâ plenuma FFZg-a: http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=10309&sec=3317

Primjedbe Instituta za etnologiju i folkloristiku na nacrt prijedloga Zakona o znanosti: http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=10231&sec=3317


Unatoč takvim prvotnim reakcijama, već se nazire mogućnost da izvršne strukture sveučilišne i znanstvene zajednice popuste pritiscima vlasti te da, uz kozmetičke izmjene, daju svoj pristanak ovim prijedlozima zakonâ.

Osnovni problemi zakonskih prijedloga nisu u konkretnim rješenjima, već u samoj njihovoj intenciji: prihvate li se ti prijedlozi, ma kako dotjerani bili, dovest će do propasti hrvatske znanosti i visokog obrazovanja. Stoga ih treba odlučno i potpuno odbiti i odbijati sve dok se osnovna intencija ne izmijeni.

Kako da zakonodavci čuju ovo mišljenje i uzmu ga u obzir? Jasan i glasan način jest direktna akcija: ŠTRAJK akademskih radnika u Hrvatskoj kao izraz neslaganja s prijedlozima novih zakona i procedurom njihove izrade i revidiranja.

Ako ste, kao član akademske zajednice i zaposlenik Filozofskog fakulteta, spremni na borbu za budućnost hrvatske znanosti i visokog obrazovanja, molimo da svojim potpisom potvrdite da podržavate organiziranje štrajka akademskih radnika protiv zakonskih prijedloga, i da ćete u štrajku sudjelovati. Kako biste podržali akciju svojim potpisom, molimo vas da na adresu akad.solidarnost[at]gmail.com pošaljete: svoje ime/prezime, titulu (mr/dr), znanstveno-nastavno zvanje i odsjek.

Više informacija o inicijativi na: https://sites.google.com/site/akadsolid/

Inicijalni potpisi (abecednim redom):

1. Benić, Mislav (znanstveni novak) – Odsjek za klasičnu filologiju
2. dr. Bogdan, Tomislav (docent) – Odsjek za kroatistiku
3. dr. Bogdanić, Luka (vanjski suradnik) – Odsjek za filozofiju
4. dr. Božić Blanuša, Zrinka (viša asistentica) – Odsjek za kroatistiku
5. Broz, Vlatko (znanstveni novak) – Odsjek za anglistiku
6. Brozović, Domagoj (znanstveni novak) – Odsjek za kroatistiku
7. dr. Bukovčan, Tanja (docentica) – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
8. dr. Coha, Suzana (viša asistentica) – Odsjek za kroatistiku
9. dr. Cvek, Sven (viši asistent) – Odsjek za anglistiku
10. dr. Čakardić, Ankica (docentica) – Odsjek za filozofiju
11. dr. Čale, Morana (redovita profesorica) – Odsjek za talijanistiku
12. dr. Čale-Feldman, Lada (redovita profesorica) – Odsjek za komparativnu književnost
13. dr. Čilić-Škeljo, Đurđica (viša asistentica) – Odsjek za zapadnoslavenske jezike i književnosti
14. dr. Čović, Ante (redoviti profesor) – Odsjek za filozofiju
15. Drenjančević, Ivana (znanstvena novakinja) – Odsjek za kroatistiku
16. dr. Duda, Dean (redoviti profesor) – Odsjek za komparativnu književnost
17. dr. Erdeljac, Vlasta (izvanredna profesorica) – Odsjek za lingvistiku
18. mr. Faber, Robert (stručni suradnik) – Odsjek za psihologiju
19. Grgurinović, Ivona (znanstvena novakinja) – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
20. dr. Hromadžić, Hajrudin (vanjski suradnik) – Odsjek za sociologiju
21. dr. Husić, Snježana (viša asistentica) – Odsjek za talijanistiku
22. dr. Ivić, Nenad (redoviti profesor) – Odsjek za romanistiku
23. dr. Jovanović, Neven (docent) – Odsjek za klasičnu filologiju
24. dr. Jurić, Hrvoje (docent) – Odsjek za filozofiju
25. dr. Jurić, Slaven (docent) – Odsjek za komparativnu književnost
26. dr. Kapović, Mate (docent) – Odsjek za lingvistiku
27. dr. Kolanović, Maša (viša asistentica) – Odsjek za kroatistiku
28. dr. Lugarić, Danijela (viša asistentica) – Odsjek za istočnoslavenske jezike i književnosti
29. Majić, Ivan (znanstveni novak) – Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti
30. dr. Mikulić, Borislav (redoviti profesor) – Odsjek za filozofiju
31. Milanko, Andrea (znanstvena novakinja) – Odsjek za kroatistiku
32. Molvarec, Lana (znanstvena novakinja) – Odsjek za kroatistiku
33. dr. Nemec, Krešimir (redoviti profesor) – Odsjek za kroatistiku
34. Oblučar, Branislav (znanstveni novak) – Odsjek za komparativnu književnost
35. dr. Peruško, Tatjana (izvanredna profesorica) – Odsjek za talijanistiku
36. Petrović, Duško (znanstveni novak) – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
37. dr. Pišković, Tatjana (viša asistentica) – Odsjek za kroatistiku
38. dr. Pletenac, Tomislav (docent) – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
39. dr. Potkonjak, Sanja (viša asistentica) – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
40. dr. Protrka, Marina (docentica) – Odsjek za kroatistiku
41. Radić, Teo (lektor) – Odsjek za klasičnu filologiju
42. Rodik, Petra (znanstvena novakinja) – Odsjek za sociologiju
43. dr. Roić, Sanja (redovita profesorica) – Odsjek za talijanistiku
44. Rukavina, Izvor (znanstveni novak) – Odsjek za sociologiju
45. Sarić, Daliborka (viša lektorica) – Odsjek za romanistiku
46. Selak, Marija (znanstvena novakinja) – Odsjek za filozofiju
47. Sinković, Matija (znanstveni novak) – Odsjek za sociologiju
48. dr. Spajić-Vrkaš, Vedrana (redovita profesorica) – Odsjek za pedagogiju
49. Stublić, Helena (znanstvena novakinja) – Odsjek za informacijske znanosti
50. dr. Šporer, David (docent) – Odsjek za komparativnu književnost
51. Tomljenović, Ana (znanstvena novakinja) – Odsjek za komparativnu književnost
52. dr. Veljak, Lino (redoviti profesor) – Odsjek za filozofiju
53. Zagorac, Ivana (znanstvena novakinja) – Odsjek za filozofiju
54. dr. Zlatar, Andrea (redovita profesorica) – Odsjek za komparativnu književnost
55. dr. Žunec, Ozren (redoviti profesor) – Odsjek za sociologiju

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve