Prosvjed 13. siječnja 2011.

Poziv na štrajk: Protiv predloženih zakona o visokom obrazovanju, sveučilištu i znanosti

Nastavnici na Filozofskom fakulteta u suradnji sa zaposlenicima s drugih fakulteta te instituta organizirani u otporu prema prijedlozima zakona o visokom obrazovanju, sveučilištu i studentima, pozivaju svoje kolege na štrajk protiv prijedloga zakona Ministarstva obrazovanja i športa koje se ocijenili “nepopravljivima”.

Inicijativa protiv predloženih zakona o visokom obrazovanju, sveučilištu i znanosti

U listopadu 2010. akademska je zajednica burno i argumentirano reagirala na prijedloge novih zakona koji se nje izravno tiču – Zakona o sveučilištu, Zakona o znanosti i Zakona o visokom obrazovanju. Većina akademske zajednice je, uključujući i Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u potpunosti odbacila sve prijedloge, proglasivši ih nepopravljivima. Rečeni zakoni, naime, donose:

    1) daljnju komercijalizaciju znanosti i visokog obrazovanja (tj. njihovo potpuno podvrgavanje interesima kapitala što je kratkoročno posebno nepogodno za društveno-humanističke znanosti, a dugoročno za znanost, visoko obrazovanje i društvo u cjelini)

    2) ukidanje autonomije sveučilišta i uvođenje političke kontrole nad sveučilištem i znanosti, poticanje cijepanja sveučilišta i daljnje privatizacije javnog obrazovanja i javnih znanstvenih instituta

    3) uvođenje potpuno neprihvatljiva sustava financiranja sveučilišta i instituta putem tzv. programskih ugovora (kojima javno financiranje postaje nesigurno i ovisi o ishodu pregovorâ svake tri godine)

    4) uvođenje piramidalnog sustava radnih mjesta na sveučilištima i institutima što će značiti nemogućnost napredovanja za većinu akademskih radnika, kao i odlazak mladih znanstvenika iz zemlje

    5) uvođenje upisninâ umjesto školarinâ, pri čemu će se iz studentskog/građanskog džepa u konačnici zapravo ubirati još više novaca, što će visoko obrazovanje učiniti nedostupni(ji)m sve širim slojevima društva – to je također u potpunoj suprotnosti s javnim interesom i dugodišnjim zahtjevima hrvatskih studenata

Više informacija u sljedećim dokumentima:

Zaključci Vijeća Filozofskog fakulteta: http://www.ffzg.hr/files/012187_1.pdf

Otvoreno pismo javnosti Filozofskog fakulteta:
http://www.ffzg.hr/index.php?cid=1001&page=0&rowid=12494&show=article

Analiza zakonâ plenuma FFZg-a: http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=10309&sec=3317

Primjedbe Instituta za etnologiju i folkloristiku na nacrt prijedloga Zakona o znanosti: http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=10231&sec=3317

Unatoč takvim prvotnim reakcijama, već se nazire mogućnost da izvršne strukture sveučilišne i znanstvene zajednice popuste pritiscima vlasti te da, uz kozmetičke izmjene, daju svoj pristanak ovim prijedlozima zakonâ.

Osnovni problemi zakonskih prijedloga nisu u konkretnim rješenjima, već u samoj njihovoj intenciji: prihvate li se ti prijedlozi, ma kako dotjerani bili, dovest će do propasti hrvatske znanosti i visokog obrazovanja. Stoga ih treba odlučno i potpuno odbiti i odbijati sve dok se osnovna intencija ne izmijeni.

Kako da zakonodavci čuju ovo mišljenje i uzmu ga u obzir? Jasan i glasan način jest direktna akcija: ŠTRAJK akademskih radnika u Hrvatskoj kao izraz neslaganja s prijedlozima novih zakona i procedurom njihove izrade i revidiranja.

Ako ste, kao član akademske zajednice i zaposlenik Filozofskog fakulteta, spremni na borbu za budućnost hrvatske znanosti i visokog obrazovanja, molimo da svojim potpisom potvrdite da podržavate organiziranje štrajka akademskih radnika protiv zakonskih prijedloga, i da ćete u štrajku sudjelovati. Kako biste podržali akciju svojim potpisom, molimo vas da na adresu akad.solidarnost[at]gmail.com pošaljete: svoje ime/prezime, titulu (mr/dr), znanstveno-nastavno zvanje i odsjek.

Više informacija o inicijativi na: https://sites.google.com/site/akadsolid/

Inicijalni potpisi (abecednim redom):

1. Benić, Mislav (znanstveni novak) – Odsjek za klasičnu filologiju
2. dr. Bogdan, Tomislav (docent) – Odsjek za kroatistiku
3. dr. Bogdanić, Luka (vanjski suradnik) – Odsjek za filozofiju
4. dr. Božić Blanuša, Zrinka (viša asistentica) – Odsjek za kroatistiku
5. Broz, Vlatko (znanstveni novak) – Odsjek za anglistiku
6. Brozović, Domagoj (znanstveni novak) – Odsjek za kroatistiku
7. dr. Bukovčan, Tanja (docentica) – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
8. dr. Coha, Suzana (viša asistentica) – Odsjek za kroatistiku
9. dr. Cvek, Sven (viši asistent) – Odsjek za anglistiku
10. dr. Čakardić, Ankica (docentica) – Odsjek za filozofiju
11. dr. Čale, Morana (redovita profesorica) – Odsjek za talijanistiku
12. dr. Čale-Feldman, Lada (redovita profesorica) – Odsjek za komparativnu književnost
13. dr. Čilić-Škeljo, Đurđica (viša asistentica) – Odsjek za zapadnoslavenske jezike i književnosti
14. dr. Čović, Ante (redoviti profesor) – Odsjek za filozofiju
15. Drenjančević, Ivana (znanstvena novakinja) – Odsjek za kroatistiku
16. dr. Duda, Dean (redoviti profesor) – Odsjek za komparativnu književnost
17. dr. Erdeljac, Vlasta (izvanredna profesorica) – Odsjek za lingvistiku
18. mr. Faber, Robert (stručni suradnik) – Odsjek za psihologiju
19. Grgurinović, Ivona (znanstvena novakinja) – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
20. dr. Hromadžić, Hajrudin (vanjski suradnik) – Odsjek za sociologiju
21. dr. Husić, Snježana (viša asistentica) – Odsjek za talijanistiku
22. dr. Ivić, Nenad (redoviti profesor) – Odsjek za romanistiku
23. dr. Jovanović, Neven (docent) – Odsjek za klasičnu filologiju
24. dr. Jurić, Hrvoje (docent) – Odsjek za filozofiju
25. dr. Jurić, Slaven (docent) – Odsjek za komparativnu književnost
26. dr. Kapović, Mate (docent) – Odsjek za lingvistiku
27. dr. Kolanović, Maša (viša asistentica) – Odsjek za kroatistiku
28. dr. Lugarić, Danijela (viša asistentica) – Odsjek za istočnoslavenske jezike i književnosti
29. Majić, Ivan (znanstveni novak) – Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti
30. dr. Mikulić, Borislav (redoviti profesor) – Odsjek za filozofiju
31. Milanko, Andrea (znanstvena novakinja) – Odsjek za kroatistiku
32. Molvarec, Lana (znanstvena novakinja) – Odsjek za kroatistiku
33. dr. Nemec, Krešimir (redoviti profesor) – Odsjek za kroatistiku
34. Oblučar, Branislav (znanstveni novak) – Odsjek za komparativnu književnost
35. dr. Peruško, Tatjana (izvanredna profesorica) – Odsjek za talijanistiku
36. Petrović, Duško (znanstveni novak) – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
37. dr. Pišković, Tatjana (viša asistentica) – Odsjek za kroatistiku
38. dr. Pletenac, Tomislav (docent) – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
39. dr. Potkonjak, Sanja (viša asistentica) – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
40. dr. Protrka, Marina (docentica) – Odsjek za kroatistiku
41. Radić, Teo (lektor) – Odsjek za klasičnu filologiju
42. Rodik, Petra (znanstvena novakinja) – Odsjek za sociologiju
43. dr. Roić, Sanja (redovita profesorica) – Odsjek za talijanistiku
44. Rukavina, Izvor (znanstveni novak) – Odsjek za sociologiju
45. Sarić, Daliborka (viša lektorica) – Odsjek za romanistiku
46. Selak, Marija (znanstvena novakinja) – Odsjek za filozofiju
47. Sinković, Matija (znanstveni novak) – Odsjek za sociologiju
48. dr. Spajić-Vrkaš, Vedrana (redovita profesorica) – Odsjek za pedagogiju
49. Stublić, Helena (znanstvena novakinja) – Odsjek za informacijske znanosti
50. dr. Šporer, David (docent) – Odsjek za komparativnu književnost
51. Tomljenović, Ana (znanstvena novakinja) – Odsjek za komparativnu književnost
52. dr. Veljak, Lino (redoviti profesor) – Odsjek za filozofiju
53. Zagorac, Ivana (znanstvena novakinja) – Odsjek za filozofiju
54. dr. Zlatar, Andrea (redovita profesorica) – Odsjek za komparativnu književnost
55. dr. Žunec, Ozren (redoviti profesor) – Odsjek za sociologiju

Tagovi:

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve