Priopćenje profesora s Pravnog fakulteta: ministar iznosi neistine

Profesori s Pravnog fakulteta 20. siječnja su uputili otvoreno pismo o novim zakonima o znanosti i visokom obrazovanju koje je potpisalo gotovo 500 građana, a podržala čitava pravna struka; isti su profesori 10. veljače izdali priopćenje kojim reagiraju na neistine što ih je u međuvremenu iznio ministar Fuchs – poput one da novi zakoni uvode besplatno visoko obrazovanje – i još jednom traže da se zakoni napišu onako kako bi se i trebali pisati: u suradnji sa zainteresiranom javnošću i na temelju jasne strategija razvoja znanosti i visokog obrazovanja koja trenutno ne postoji. Priopćenje pročitajte u nastavku.


PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

Dana 20. siječnja 2011. objavili smo otvoreno pismo kojim smo se usprotivili sadržaju i načinu pripreme novih nacrta zakona o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanosti. Do danas ga je potpisalo gotovo 500 akademskih građana, a podržala čitava pravna struka (www.otvoreno-pismo-pfz.info).

Nakon objave pisma ministar znanosti, obrazovanja i športa, prof. dr. sc. Radovan Fuchs, javno je iznio niz neistina o zakonskim nacrtima i njihovoj pripremi. Autori pisma tim povodom su objavili priopćenje za javnost koje se nalazi u prilogu ovoj poruci.

U priopćenju se ukratko navodi sljedeće:

1. NIJE ISTINA da se novim zakonima uvodi besplatan studij. NAPROTIV, njima se namjerava povećati studentsko financiranje visokog obrazovanja.

2. NIJE ISTINA da zakonske nacrte podržava Europska komisija. NAPROTIV, Komisija neće s ministrom dijeliti odgovornost za nacrte.

3. NIJE ISTINA da Ministarstvo nacrte izrađuje u partnerstvu s akademskom zajednicom. NAPROTIV, ono isključuje akademsku zajednicu iz izrade zakona.

4. TRAŽIMO od ministra da prestane stvarati sukobe u akademskoj zajednici.

5. TRAŽIMO od ministra da prestane vrijeđati akademske građane.

6. TRAŽIMO od ministra da napokon prihvati činjenicu da su se nacrti zakona do sada pripremali protivno propisima o savjetovanju sa zainteresiranom javnošću pri izradi zakona.

7. INZISTIRAMO na tome da se, sukladno propisima, zakonski nacrti iz područja visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti moraju pripremati uz odgovarajuće savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Prvi korak u pripremi propisa treba biti donošenje jasne nacionalne strategije o razvoju znanosti i visokog obrazovanja.

Za sva pitanja u vezi priopćenja možete se obratiti prof. dr. sc. Ivanu Rimcu telefonom
091 557 5823

Prof. dr. sc. Mihajlo Dika
Prof. dr. sc. Zoran Parać
Prof. dr. sc. Dalibor Čepulo
Prof. dr. sc. Slaven Ravlić
Prof. dr. sc. Ivan Rimac



PRIOPCENJE – 10-02-2011

Vezani članci

  • 5. srpnja 2020. Proučavanje Marxa nije za elitiste "Čitanje Marxove teorije nije samo za samodopadne naučenjake – samo pitajte milijune radnica i radnika čije su ideje o ulozi koju bi mogli imati u promjeni svijeta bile transformirane kako promišljanjem, tako i praksom."
  • 5. srpnja 2020. Želite se boriti protiv siromaštva? Dajte siromašnima novac. "Nedavno objavljena istraživanja potvrđuju da je stopa siromaštva pala u travnju i svibnju, zahvaljujući federalnoj pomoći uslijed pandemije korona virusa. Pomislili biste da će to uvjeriti tvorce politika da nastave s takvom pomoći, ali to se ne događa – naime, pristup SAD-a socijalnoj skrbi krivo je usmjeren i okrutan."
  • 5. srpnja 2020. Kratka povijest Jordana Petersona "Poruka Jordana Petersona je jednostavna: „zlo“ je inherentno ljudskoj vrsti, a dominacija određenih ljudi nad drugima biološki je utemeljena."
  • 28. lipnja 2020. Izbori 2020: Budućnost parlamentarne političke diskusije U prvom su planu nadolazećih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj dvije najveće stranke, obje izašle iz procesa unutarnje konsolidacije oko figura svojih lidera. Ekstremna desnica, koju je HDZ proteklih godina odbacio, prijeti ostvariti povijesno dobar rezultat i trajno poremetiti dugogodišnju političku ravnotežu. Međutim, u Sabor bi mogla ući i lijevo-zelena koalicija te konačno uvesti nove političke modele i koncepte u hrvatski parlamentarizam.
  • 28. lipnja 2020. Nemiri Stonewalla "Danas je prvi dan Mjeseca ponosa, proslave Stonewallskih nemira iz 1969. godine. Ustanci trenutno izbijaju diljem zemlje. Današnji bogati bijeli gej muškarci možda se protive „nasilju“, ali povijest LBGTQ+ pokreta pokazuje da se neredi ugnjetavanih ljudi tiču oslobođenja."
  • 21. lipnja 2020. Martin Luther King znao je da nema ničega mirnog u nenasilju ako se provodi kako spada Daleko od srednjostrujaške aklamacije nenasilnog djelovanja svedenog na moralni nagovor, širenje utjecaja u postojećim institucijama i pristojne, pacifizirane prosvjede, Kingov zagovor nenasilja kao metode gnjevnog, ali staloženog suprotstavljanja sistemskom nasilju kroz kolektivnu direktnu akciju koja remeti normalno funkcioniranje društva, taktičke je prirode. Radikalna rekonstrukcija američkog društva na kakvoj je radio iziskivala je da se gnjev transformira u moć putem angažmana duljeg trajanja, umjesto da se opravdano, ali reaktivno troši u neredima.
  • 21. lipnja 2020. Voziti automobil u doba nejednakosti "Kada časopis poznatiji po recenzijama stranih superautomobila i domaćih nabrijanih vozila te uredničkoj politici koja izaziva kontroverze jedino kada napada terence (u prilog monovolumenima i automobilima) istakne priču o Oliveru, obiteljskom automobilu Jasona M. Vaughna marke Subaru, koji je prešao 418 000 kilometara, u članku pod naslovom “The Fear of Failure” („Strah od neuspjeha“), to je svakako znak da živimo u vremenima opscene nejednakosti."
  • 21. lipnja 2020. Prava definicija „privatnog vlasništva“ "Elite se pribojavaju uništenja vlastite imovine, ali još više strahuju od uništenja društvenih odnosa koji čine privatno vlasništvo mogućim. Dakle, strepe od svijeta bez policije."
  • 14. lipnja 2020. Neka vas „preispisivanje povijesti“ ne zabrinjava: upravo je to historičarski posao Rušenje spomenika britanskom robovlasniku Edwardu Colstonu u bristolsku luku dočekano je, između ostalog, reakcijama koje hine zabrinutost za historiografiju. Međutim, svako je postavljanje spomenika i politički čin, a kada je omjer komemoracije eksponenata trgovine robljem i imperijalizma naspram njihovih žrtava toliko jednostran, upravo se obaranje ovakvog spomenika ispostavlja kao predugo odgađani prilog historijskoj reevaluaciji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve