Za Novu Europu: Sveučilišta ustaju protiv mjera štednje

Međunarodni kolektiv EduFactory nastavlja s borbom protiv komercijalizacije obrazovanja, u Europi povezane s Bolonjskim procesom, posljednjih godina uz alibi globalnih mjera štednje. U izjavi od 13. veljače, nakon zajedničkog sastanka u Parizu, najavljuju konsolidaciju otpora na međunarodnoj razini i protestiraju protiv francuskih vlasti koje su njihovim kolegama iz Tunisa zabranile ulazak u zemlju.


Završna izjava s europskog sastanka sveučilišnih pokreta, održanog u Parizu od 11. do 13. veljače 2011.

Mi, studenti i neizvjesno zaposleni radnici Europe, Tunisa, Japana, SAD-a, Kanade, Meksika, Čilea, Perua i Argentine, sastali smo se u Parizu preko vikenda od 11. do 13. veljače da raspravimo i organiziramo zajedničku mrežu na temelju zajedničke borbe. Studenti iz Magreba i Gambije su pokušali doći, ali im je Francuska odbila ulaz u zemlju. Zahtijevamo slobodan protok ljudi kao i slobodan protok borbi.

U biti, posljednjih godina naš je pokret učinio Europu područjem borbe protiv korporatizacije sveučilišta i neizvjesnog rada. Ovaj sastanak u Parizu i revolucionarni pokreti koji se komešaju na području Mediterana omogućavaju nam da poduzmemo važan korak prema novoj Europi protiv mjera štednje, na primjeru revolta u zemljama Magreba.

Generacija smo koja smatra da je neizvjestan rad stalno stanje: sveučilište više nije čimbenik za društveni uspon, nego prije tvornica neizvjesnosti. Niti je sveučilište zatvorena zajednica: naša borba za državnu pomoć potrebitima, protiv neizvjesnosti i za slobodan protok znanja i ljudi ne staje na vratima sveučilišta.

Nužnost za stvaranjem zajedničke mreže temelji se na našoj borbi protiv Bolonjskog procesa i ograničavanja sredstava za obrazovanje i mjera za kojima Europa namjerava posegnuti kako bi odgovorila na krizu.

Država i privatni interesi surađuju u procesu korporatizacije sveučilišta prema modelu poduzeća i stoga cilj naše borbe nije obrana statusa quo. Vlade spašavaju banke i potkopavaju obrazovanje. Želimo stvoriti svoje sveučilište – sveučilište koje se temelji na našim iskustvima autonomnog obrazovanja, alternativnih istraživanja i besplatnih škola. Slobodno sveučilište kojim upravljaju studenti, neizvjesno zaposleni i migranti, sveučilište bez granica.

Tijekom ovog vikenda izmjenjivali smo iskustva i raspravljali na različitim jezicima o praksama združenog sukoba: manifestacije, blokade i prometni štrajkovi. Stvorili smo i unaprijedili zajedničke zahtjeve: slobodan pristup sveučilištu bez povišenja troškova obrazovanja; novo blagostanje i zajednička prava bez duga i financijalizacije naših života, i za obrazovanje temeljeno na suradnji bez konkurencije i hijerarhija.

Na temelju ove zajedničke izjave:

  • Pozivamo na zajedničke i nadnacionalne dane akcije 24, 25. i 26. ožujka 2011: protiv banaka, dužničkog sustava i mjera štednje, a za slobodno obrazovanje i slobodan protok ljudi i znanja.
  • Stvorit ćemo zajedničke novine o borbi i medij za autonomnu komunikaciju
  • Napravit ćemo veliku karavanu i održati sastanak u Tunisu jer su borbe u Magrebu borbe u kojima ovdje sudjelujemo.
  • Pridružit ćemo se protestima na sastanku G8 sveučilišta u Dijonu od 5. do 7. svibnja 2011.
  • Ponovo ćemo se sastati u Londonu u lipnju.

Borimo se i surađujemo, ovo je naša Pariška komuna!

Više informacija: www.edu-factory.org

Vezani članci

  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.
  • 31. prosinca 2019. O diferenciranom jedinstvu prirode i društva Odbacujući dualizam između Prirode i Čovječanstva, Jason W. Moore, historičar okoliša, historijski geograf i docent na Odsjeku za sociologiju Sveučilišta Binghamton te koordinator World Ecology Research Network, preispituje koncept antropocena, prema kojemu je za ekološku krizu kriva ljudska vrsta u cjelini. Nadomještajući ga pojmom kapitalocena, Moore naglašava presudni utjecaj kapitalizma, koji je historijski isprepleten s mrežom života, teži neodrživom ekonomskom rastu te parazitira na besplatnom i jeftinom radu ljudi i ostatka prirode.
  • 31. prosinca 2019. Spašavanje klase od kulturnog zaokreta "Ako se cjelokupno društveno djelovanje fokusira na značenje, prijeti li materijalističkom razmatranju klase propast? Čini se da veliki broj, ako ne i većina društvenih teoretičarki i teoretičara smatra da je tome tako, te da su napustili strukturnu teoriju klase u prilog teoriji koja klasu predstavlja kao kulturni konstrukt. Ovaj rad pokazuje da je moguće prihvatiti temeljne uvide kulturnog zaokreta, istovremeno uvažavajući materijalističku teoriju klasne strukture i klasne formacije."
  • 31. prosinca 2019. Socijalni transferi na udaru fiskalnog konzervativizma U kontekstu jačanja privatizacijskih tendencija u sustavu primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj i zemljama regije, donosimo intervju iz studenog 2017. godine s filozofom, aktivistom i članom kolektiva Gerusija, drugom i suborcem Ivanom Radenkovićem. Razgovarali smo o posljedicama komercijalizacije državnog apotekarskog sektora u Srbiji na dostupnost lijekova i farmaceutskih usluga te načinima na koje se restriktivna fiskalna politika srpskih vlada odrazila na sustav javnog zdravstva i ostalih socijalnih usluga.
  • 31. prosinca 2019. Seksualni rad nasuprot rada "Prepoznati seksualni rad kao rad za neke je liberalni čin koji se izjednačava s trgovanjem tijelima. Protivno takvoj, pogrešnoj ideji, Morgane Merteuil predlaže razmatranje seksualnog rada kao jednog aspekta reproduktivnog rada radne snage i uspostavlja poveznice koje ujedinjuju kapitalističku proizvodnju, eksploataciju najamnog rada i opresiju nad ženama. Ona zorno prikazuje kako je borba seksualnih radnica moćna poluga koja dovodi u pitanje rad u njegovoj cjelini, te kako represija putem seksualnog rada nije ništa drugo doli oruđe klasne dominacije u internacionalnoj (rasističkoj) podjeli rada i stigmatizaciji prostitutke, koje hrani patrijarhat." Prijevod ovoga teksta nastao je kao završni rad Ane Mrnarević u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 2019, uz mentorstvo dr. sc. Maje Solar.
  • 31. prosinca 2019. Foucault i revizija liberalizma "Foucaultova predavanja o liberalizmu i neoliberalizmu nisu teorijska slijepa ulica (poput njegovih ranijih eksperimentiranja s arheologijom znanja), dok nam produbljena historijska obrada, proizašla iz drugog vala recepcije, omogućuje da idemo onkraj samog Foucaulta, do ključnih pitanja za suvremenu ljevicu."
  • 31. prosinca 2019. Protiv recikliranja "Individualno recikliranje samo po sebi jednostavno nije dovoljno za spas planeta. Čak i najrevnosniji i najodgovorniji reciklatori, moderne Susan Spotlesses, suočavaju se sa strukturnim preprekama pri smanjivanju svojeg otpadnog otiska. Čak i ako smo svi Susan Spotlesses i sustavi za recikliranje rade besprijekorno, sredstva za proizvodnju američkog industrijskog kapitalizma i dalje će beskonačno generirati otpad koji će sudjelovati u procesu proizvodnje."
  • 31. prosinca 2019. Kurdsko pitanje nekada i danas "Politički kaos koji u posljednje vrijeme dominira Bliskim Istokom izražava se, između ostalog, i nasilnom reaktualizacijom kurdskog pitanja. Kako analizirati opseg kurdskih težnji za autonomijom, neovisnošću i jedinstvom u ovim novim uvjetima? Možemo li analizom zaključiti da ove težnje moraju podržati sve demokratske i progresivne snage u regiji i svijetu?"
  • 31. prosinca 2019. Ekosocijalizam ili klimatski barbarizam U vrijeme degradiranja osnovnih materijalnih uvjeta za uspostavu održivog i pravednog društva, socijalistička ljevica mora redefinirati svoj odnos prema prirodi i neljudskim životinjama, imajući istovremeno u vidu da je zahtjev za univerzalnošću različitih borbi otvorio politički prostor revolucionarnijem djelovanju, koje će moći ponuditi odgovore na trenutnu klimatsku krizu. Donosimo osvrt na 16. konferenciju Historical Materialism “Claps of Thunder: Disaster Communism, Extinction Capitalism and How to Survive Tomorrow”, održanu u studenom u Londonu, s programskim naglascima na promišljanju socijalističke budućnosti u kontekstu globalne ekološke krize.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve